Rizik za duboku vensku trombozu nakon dužeg putovanja

Putnici često postavljaju pitanje je li nastanak duboke venske tromboze povezan s dužim višesatnim putovanjem. Rezultati istraživanja pokazuju niski apsolutni rizik za duboku vensku trombozu.

Putnici često postavljaju pitanje je li nastanak duboke venske tromboze povezan s dužim višesatnim putovanjem. Rezultati istraživanja pokazuju niski apsolutni rizik za duboku vensku trombozu (DVT) nakon dužeg putovanja. Rizik za DVT povećan je kod dužih letova avionom i u osoba koje imaju druge čimbenike rizika za duboku vensku trombozu.

Povezanost između duboke venske tromboze i putovanja prepoznao je još 1950. godine dr. John Homans. Dobro je poznati tzv. Homanov znak – bol u listu potkoljenice kod dorzalne fleksije stopala kod bolesnika s dubokom venskom trombozom. Savjetuje se liječnicima da trebaju biti oprezni u prepoznavanju važnog simptoma šepanja nakon leta avionom, nakon duže vožnje automobilom ili ostalih načina dužih putovanja u sjedećem položaju. Šepanje i pozitivan Homanov znak nakon dužeg putovanja pobuđuje sumnju na DVT.

Poznato je da duža višesatna putovanja u sjedećem položaju povećavaju rizik nastanka DVT.

Međutim, simptomatska DVT nakon putovanja avionom vrlo je rijetka. Rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 8.755 zaposlenika velikih međunarodnih kompanija i organizacija pokazuju 22 simptomatske DVT, potvrđene dijagnostičkim postupcima. Trajanje istraživanja bilo je tijekom 8tjedana, a obuhvatilo je 102.429 dužih letova avionom. Duži let avionom definiran  je trajanjem od 4 sata ili duže. Iz rezultata proizlazi da je apsolutni rizik nastanka DVT, jedna DVT na 4.656 dužih letova. Istraživanje Philbricka i sur. također pokazuje nisku učestalost venskih tromboembolija nakon dužih letova avionom. Incidencija plućne embolije bila je jedna na 1.000.000 putnika koja je ustanovljena na dan dolaska u zračnu luku i 27 venskih tromboembolija na 1.000.000  putnika koje su se prezentirale 2 sata nakon dolaska u zračnu luku. Nakon šire primjene ehosonografije krvnih žila kod putnika koji imaju suspektnu vensku tromboemboliju incidencija je nešto veća tj. 1,2%, ali većina putnika bila je bez simptoma. Koji je rizik asimptomatske duboke venske tromboze za progresiju u klinički simptomatsku bolest za sada ostaje nepoznato.

Rezultati meta-analize Chandre i sur. pokazuju značajnu povezanost dužine trajanja putovanja avionom i nastanka venskih tromboembolija. Ustanovljeno je povećanje rizika za 18% za svakih 2 sata povećanja trajanja putovanja bilo avionom ili na bilo koji drugi način, a povećanje za 26% za svako daljnje 2 sata produženje leta avionom. Osim trajanja putovanja avionom važni su i ostali čimbenici rizika. Ehosonografskim pregledom putnika unutar 24 sata nakon dužih putovanja avionom (srednja vrijednost trajanja leta bila je 12,4 sati) ustanovljena je DVT u 11 putnika od 389 visoko rizičnih putnika (u anamnezi ranije preboljela DVT, poremećaji koagulacije, pretilost, ograničena pokretljivost, karcinom, veći varikoziteti vena). U 355 putnika niskog rizika DVT nije ustanovljena niti u jednog putnika.

Rezultati istraživanja pokazuju nisku incidenciju venskih tromboembolijskih dodađaja nakon dužih putovanja. Rizik nastanka duboke venske tromboze nakon dužeg višesatnog putovanja postoji, ali je on vrlo nizak.

U zaključku, možemo naglasiti da se rijetko javlja simptomatska venska tromboembolija nakon dužih putovanja. Obzirom na popularnost putovanja avionom važno je prepoznati povećani rizik nastanka venske tromboembolije poglavito u putnika koji imaju ostale čimbenike rizika za nastanak tromboze. Bolesnici s visokim rizikom nastanka DVT, a koji planiraju duže putovanje trebali bi se prije putovanja konzultirati sa svojim liječnikom radi odluke o prevenciji DVT.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]