Rizik za duboku vensku trombozu nakon dužeg putovanja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Putnici često postavljaju pitanje je li nastanak duboke venske tromboze povezan s dužim višesatnim putovanjem. Rezultati istraživanja pokazuju niski apsolutni rizik za duboku vensku trombozu.

Putnici često postavljaju pitanje je li nastanak duboke venske tromboze povezan s dužim višesatnim putovanjem. Rezultati istraživanja pokazuju niski apsolutni rizik za duboku vensku trombozu (DVT) nakon dužeg putovanja. Rizik za DVT povećan je kod dužih letova avionom i u osoba koje imaju druge čimbenike rizika za duboku vensku trombozu.

Povezanost između duboke venske tromboze i putovanja prepoznao je još 1950. godine dr. John Homans. Dobro je poznati tzv. Homanov znak – bol u listu potkoljenice kod dorzalne fleksije stopala kod bolesnika s dubokom venskom trombozom. Savjetuje se liječnicima da trebaju biti oprezni u prepoznavanju važnog simptoma šepanja nakon leta avionom, nakon duže vožnje automobilom ili ostalih načina dužih putovanja u sjedećem položaju. Šepanje i pozitivan Homanov znak nakon dužeg putovanja pobuđuje sumnju na DVT.

Poznato je da duža višesatna putovanja u sjedećem položaju povećavaju rizik nastanka DVT.

Međutim, simptomatska DVT nakon putovanja avionom vrlo je rijetka. Rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 8.755 zaposlenika velikih međunarodnih kompanija i organizacija pokazuju 22 simptomatske DVT, potvrđene dijagnostičkim postupcima. Trajanje istraživanja bilo je tijekom 8tjedana, a obuhvatilo je 102.429 dužih letova avionom. Duži let avionom definiran  je trajanjem od 4 sata ili duže. Iz rezultata proizlazi da je apsolutni rizik nastanka DVT, jedna DVT na 4.656 dužih letova. Istraživanje Philbricka i sur. također pokazuje nisku učestalost venskih tromboembolija nakon dužih letova avionom. Incidencija plućne embolije bila je jedna na 1.000.000 putnika koja je ustanovljena na dan dolaska u zračnu luku i 27 venskih tromboembolija na 1.000.000  putnika koje su se prezentirale 2 sata nakon dolaska u zračnu luku. Nakon šire primjene ehosonografije krvnih žila kod putnika koji imaju suspektnu vensku tromboemboliju incidencija je nešto veća tj. 1,2%, ali većina putnika bila je bez simptoma. Koji je rizik asimptomatske duboke venske tromboze za progresiju u klinički simptomatsku bolest za sada ostaje nepoznato.

Rezultati meta-analize Chandre i sur. pokazuju značajnu povezanost dužine trajanja putovanja avionom i nastanka venskih tromboembolija. Ustanovljeno je povećanje rizika za 18% za svakih 2 sata povećanja trajanja putovanja bilo avionom ili na bilo koji drugi način, a povećanje za 26% za svako daljnje 2 sata produženje leta avionom. Osim trajanja putovanja avionom važni su i ostali čimbenici rizika. Ehosonografskim pregledom putnika unutar 24 sata nakon dužih putovanja avionom (srednja vrijednost trajanja leta bila je 12,4 sati) ustanovljena je DVT u 11 putnika od 389 visoko rizičnih putnika (u anamnezi ranije preboljela DVT, poremećaji koagulacije, pretilost, ograničena pokretljivost, karcinom, veći varikoziteti vena). U 355 putnika niskog rizika DVT nije ustanovljena niti u jednog putnika.

Rezultati istraživanja pokazuju nisku incidenciju venskih tromboembolijskih dodađaja nakon dužih putovanja. Rizik nastanka duboke venske tromboze nakon dužeg višesatnog putovanja postoji, ali je on vrlo nizak.

U zaključku, možemo naglasiti da se rijetko javlja simptomatska venska tromboembolija nakon dužih putovanja. Obzirom na popularnost putovanja avionom važno je prepoznati povećani rizik nastanka venske tromboembolije poglavito u putnika koji imaju ostale čimbenike rizika za nastanak tromboze. Bolesnici s visokim rizikom nastanka DVT, a koji planiraju duže putovanje trebali bi se prije putovanja konzultirati sa svojim liječnikom radi odluke o prevenciji DVT.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Kirurški zahvat

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Bol u leđima

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Regeneracija kože

Dekspantenol – moćan sastojak za njegu kože

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]