Brojni čimbenici rizika za srčanožilne bolesti danas su dobro poznati. Dijelimo ih u dvije skupine, prema tome jesu li promjenljive ili nepromjenljive naravi.

Brojni čimbenici rizika za srčanožilne bolesti danas su dobro poznati. Dijelimo ih u dvije skupine, prema tome jesu li promjenljive ili nepromjenljive naravi. U čimbenike rizika promjenljive naravi spadaju povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, pušenje duhanskih proizvoda, stres, fizička neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina. U skupinu čimbenika rizika nepromjenljive naravi spadaju dob, spol i naslijeđe. Osim navedenih čimbenika rizika u zadnje vrijeme sve više pozornosti pridaje se socioekonomskim čimbenicima rizika, poglavito socijalnoj izolaciji.

Brojna istraživanja ukazuju da socijalna izolacija koja može biti slična samačkom životu ima loš utjecaj na  prognozu bolesnika s koronarnom bolesti srca. Rezultati istraživanja pokazuju da je samački život važan čimbenik za prognozu bolesnika nakon preboljelog infarkta miokarda. Također je ustanovljen veći rizik nastanka neželjenih događaja i smrti u skupini bolesnika koji žive sami, a koji su preboljeli infarkt miokarda. Rezultati studije engl. Acute Coronary Insufficiency Study (OACIS) pokazuju da je samački život neovisni čimbenik koji je povezan s većim rizikom nastanka velikih kardiovaskularnih događaja i većim ukupnim mortalitetom. Provedena su istraživanja o povezanosti samačkog života i zatajenja srca u osoba starije životne dobi. U jedno ispitivanje bilo je uključeno 380 bolesnika starije životne dobi koji su hospitalizirani zbog akutnog zatajenja srca ili zbog pogoršanja kroničnog zatajenja srca. Ispitivana je povezanost između kliničke slike i socioekonomskih karakteristika bolesnika. Ustanovljeno je povećanje broja bolesnika koji žive sami s povećanjem životne dobi. Zaključeno je da je vrlo važna potpora obitelji u liječenju srčanožilnih bolesti starije populacije. Također je ustanovljeno da je bračno stanje važan prediktor preživljenja nakon infarkta miokarda kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom razdoblju. Samački život loše utječe na preživljenje nakon infartka miokarda, tj. samci imaju veću smrtnost nego bolesnici koji ne žive sami.

Brojni su nepovoljni utjecaji samačkog života ili socijalne izolacije na kardiovaskularne događaje. U moguća objašnjenja nepovoljnih utjecaja samačkog života možemo navesti depresiju. Dosadašnja klinička ispitivanja pokazuju čvrstu povezanost između depresije i nepovoljnog ishoda koronarne bolesti srca. Depresija je dobro poznati čimbenik rizika za mnoge bolesti, uključujući i srčanožilne bolesti, posebice infarkt miokarda.

Samački život također dovodi do promjena životnih navika uz prihvaćanje loših životnih navika. Osobe koje žive same u većem broju su pušači nego osobe koje ne žive same. Također, osobe koje žive same u većem broju konzumiraju alkoholna pića. Samci su također manje fizički aktivni nego oni koji ne žive sami. Poznato je da veći broj bolesnika koji žive sami  neredovito uzima preporučenu terapiju.

Potrebna su buduća istraživanja koja bi dala nova saznanja o povezanosti samačkog života i srčanožilnih bolesti. Možda dobijemo odgovore na brojna pitanja o ovoj povezanosti i neka rješenja koja bi bila na tragu smanjenja rizika i smanjenja broja neželjenih događaja i smanjenja smrtnosti bolesnika koji žive sami i nemaju potporu obitelji, a koji imaju srčanožilnu bolest.

U zaključku možemo naglasiti da je samački život važan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Važno je naglasiti stariju životnu dob samaca, zatim depresiju koja je češća u osoba koje žive same, veći je broj pušača i veći  broj samaca je fizički nedovoljno aktivan. Ovo su moguća objašnjenja nepovoljnih utjecaja samačkog života na srčanožilne bolesti.