Samački život – važan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti

Brojni čimbenici rizika za srčanožilne bolesti danas su dobro poznati. Dijelimo ih u dvije skupine, prema tome jesu li promjenljive ili nepromjenljive naravi.

Brojni čimbenici rizika za srčanožilne bolesti danas su dobro poznati. Dijelimo ih u dvije skupine, prema tome jesu li promjenljive ili nepromjenljive naravi. U čimbenike rizika promjenljive naravi spadaju povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, pušenje duhanskih proizvoda, stres, fizička neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina. U skupinu čimbenika rizika nepromjenljive naravi spadaju dob, spol i naslijeđe. Osim navedenih čimbenika rizika u zadnje vrijeme sve više pozornosti pridaje se socioekonomskim čimbenicima rizika, poglavito socijalnoj izolaciji.

Brojna istraživanja ukazuju da socijalna izolacija koja može biti slična samačkom životu ima loš utjecaj na  prognozu bolesnika s koronarnom bolesti srca. Rezultati istraživanja pokazuju da je samački život važan čimbenik za prognozu bolesnika nakon preboljelog infarkta miokarda. Također je ustanovljen veći rizik nastanka neželjenih događaja i smrti u skupini bolesnika koji žive sami, a koji su preboljeli infarkt miokarda. Rezultati studije engl. Acute Coronary Insufficiency Study (OACIS) pokazuju da je samački život neovisni čimbenik koji je povezan s većim rizikom nastanka velikih kardiovaskularnih događaja i većim ukupnim mortalitetom. Provedena su istraživanja o povezanosti samačkog života i zatajenja srca u osoba starije životne dobi. U jedno ispitivanje bilo je uključeno 380 bolesnika starije životne dobi koji su hospitalizirani zbog akutnog zatajenja srca ili zbog pogoršanja kroničnog zatajenja srca. Ispitivana je povezanost između kliničke slike i socioekonomskih karakteristika bolesnika. Ustanovljeno je povećanje broja bolesnika koji žive sami s povećanjem životne dobi. Zaključeno je da je vrlo važna potpora obitelji u liječenju srčanožilnih bolesti starije populacije. Također je ustanovljeno da je bračno stanje važan prediktor preživljenja nakon infarkta miokarda kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom razdoblju. Samački život loše utječe na preživljenje nakon infartka miokarda, tj. samci imaju veću smrtnost nego bolesnici koji ne žive sami.

Brojni su nepovoljni utjecaji samačkog života ili socijalne izolacije na kardiovaskularne događaje. U moguća objašnjenja nepovoljnih utjecaja samačkog života možemo navesti depresiju. Dosadašnja klinička ispitivanja pokazuju čvrstu povezanost između depresije i nepovoljnog ishoda koronarne bolesti srca. Depresija je dobro poznati čimbenik rizika za mnoge bolesti, uključujući i srčanožilne bolesti, posebice infarkt miokarda.

Samački život također dovodi do promjena životnih navika uz prihvaćanje loših životnih navika. Osobe koje žive same u većem broju su pušači nego osobe koje ne žive same. Također, osobe koje žive same u većem broju konzumiraju alkoholna pića. Samci su također manje fizički aktivni nego oni koji ne žive sami. Poznato je da veći broj bolesnika koji žive sami  neredovito uzima preporučenu terapiju.

Potrebna su buduća istraživanja koja bi dala nova saznanja o povezanosti samačkog života i srčanožilnih bolesti. Možda dobijemo odgovore na brojna pitanja o ovoj povezanosti i neka rješenja koja bi bila na tragu smanjenja rizika i smanjenja broja neželjenih događaja i smanjenja smrtnosti bolesnika koji žive sami i nemaju potporu obitelji, a koji imaju srčanožilnu bolest.

U zaključku možemo naglasiti da je samački život važan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Važno je naglasiti stariju životnu dob samaca, zatim depresiju koja je češća u osoba koje žive same, veći je broj pušača i veći  broj samaca je fizički nedovoljno aktivan. Ovo su moguća objašnjenja nepovoljnih utjecaja samačkog života na srčanožilne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija