Šećerna bolest tip 2 i kardiovaskularne bolesti

Poznato je da bolesnici sa šećernom bolešću tip 2 ranije obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti nego ne-dijabetičari.

Poznato je da bolesnici sa šećernom bolešću tip 2 ranije oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Često se postavlja pitanje zašto je tako? U ovom članku pokušati ću odgovoriti na ovo pitanje.

Broj bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 stalno je u porastu. Šećerna bolest tip 2 snažan je čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Otprilike 15-25% bolesnika koji se prezentiraju s ishemijskom bolešću srca imaju u anamnezi šećernu bolest. Zbog kontinuiranog povećanja broja dijabetičara, danas se smatra da je to globalni zdravstveni problem. Očekuje se da će uskoro u svijetu biti više od 280 milijuna bolesnika sa šećernom bolešću.

Šećerna bolest tip 2 snažan je čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze uz povećanje rizika za nastanak kardiovaskularnih događaja uključujući akutni infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (engl. STEMI), akutni inafkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (engl. NSTEMI), nestabilnu anginu pektoris i potrebu za kardiokirurškom revaskularizacijom miokarda i perkutanom koronarnom intervencijom (engl. PCI). Novije meta-analize 7 randomiziranih i kontroliranih studija pokazuju značajno veću smrtnost unutar mjesec dana praćenja nakon akutnog koronarnog sindroma u skupini dijabetičara ( p < 0,001). Slične rezultate pokazala je studija TARGET, tj. veću učestalost kardiovaskularnih događaja u skupini dijabetičara s akutnim koronarnim sindromom koji su bili podvrgnuti PCI.

Postoji više objašnjenja za raniji nastanak ateroskleroze arterija uz lošiji ishod liječenja bolesnika sa šećernom i kardiovaskularnom bolešću. U dijabetičara je izraženija disfunkcija endotela, povećana je aktivnost trombocita, povećana je stanična proliferacija i povećana je sinteza izvanstaničnog matriksa. Ovome još treba pridodati upalnu komponentu i oštećenje fibrinolize s tendencijom nastanka tromboze i upale. Disfunkcija endotela povezana je s cirkulirajućim proupalnim citokinima. Brojne studije pokazuju povezanost povišene bazalne vrijednosti citokina kao što je interleukin-6 (IL-6) i C-reaktivnog proteina (CRP) uz nastanak mataboličkog sindroma što uključuje pretilost centralnog tipa. Povećana aktivnost trombocita u dijabetičara povećava trombotski potencijal. Trombociti u dijabetičara su veći i imaju veći broj GP IIb/IIIa receptora nego u nedijabetičara. U dijabetičara tip 2, inzulin i glukoza zajedno potiču staničnu proliferaciju i sintezu izvanstaničnog matriksa. Hiperglikemija utječe na faktore rasta i dodatno na sintezu izvanstaničnog matriksa kao što su kolagen IV, fibronektin i laminin.

Rezultat međusobnih djelovanja navedenih čimbenika je agresivna priroda koronarne ateroskleroze, uz slabije razvijene kolaterale, drugačiji odgovor na PCI uz relativno lošiji ishod liječenja i lošije preživljenje.

Intravaskularni ultrazvuk (engl. IVUS) pokazuje da su koronarne arterije dijabetičara često užeg lumena, te da imaju difuzne i dužepotezne lezije. Ove morfološke promjene također mogu biti odgovorne za češće komplikacije nakon PCI u kratkoročnom i dugoročnom praćenju dijabetičara nakon PCI.

U zaključku možemo naglasiti da postoje brojni čimbenici koji utječu na raniji razvoj ateroskleroze u dijabetičara. Najvažini su disfunkcija endotela, povećana aktivnost trombocita, povećana stanična proliferacija i sinteza izvanstaničnog matriksa. Zbog svega navedenog nastaje agresivni tip koronarne ateroskleroze i  raniji nastanak kardiovaskularnih bolesti u dijabetičara nego u nedijabetičara.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet