Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 1. dio

Prevalencija šećerne bolesti otprilike je 8% odrasle populacije, a predviđa se dvostruko povećanje u sljedećih 12-15 godina.

U vrijeme postavljanja dijagnoze šećerne bolesti često je već prisutna i ateroskleroza. Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti kod dijabetičara. Zbog toga je najvažnija pravodobna dijagnoza i stratifikacija rizika za poboljšanje ishoda bolesti. Prisutnost stabilne angine pektoris u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 komplicirana je izraženijom aterosklerozom koronarnih arterija nego kod nedijabetičara.

Osim toga, ishemija miokarda već je izražena kod prvog pregleda bolesnika sa šećernom bolešću. Dijabetičari s anginom pektoris imaju slabije izražene simptome angine te kod njih ishod bolesti ovisi o ishemiji miokarda, a ne o simptomima. Šećerna bolest neovisni je čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, a koronarna bolest srca vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta kod  dijabetičara.

Stabilna angina pektoris prezentira se bolima u prsima u naporu ili emocionalnom stresu. Simptomi angine pojačavaju se u naporu, kod izlaganja hladnoći i nakon obilnijeg obroka, a prestaju u mirovanju i/ili nakon uzimanja nitroglicerina. Klinička prezentacija angine pektoris kod bolesnika sa šećernom bolešću često je komplicirana zbog nedostatka kliničkih simptoma angine pektoris. Bolesnici se mogu prezentirati nedostatkom zraka tj. dispnejom pri naporu ili su bez simptoma iako imaju prisutnu značajnu ishemiju miokarda.

Tiha ishemija miokarda tj. ishemija bez simptoma otkriva se na testu opterećenja – ergometriji u 17-59% bolesnika sa šećernom bolešću tip 2. Tihu ishemiju miokarda možemo otkriti i snimanjem EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Rana klinička detekcija ishemije miokarda izazov je za liječnike jer su kod dijabetičara vrlo često prisutni atipični simptomi i tiha ishemija miokarda. Od ostalih dijagnostičkih metoda na raspolaganju su nam MSCT koronarografija, stress ehokardiografija, SPECT i stress magnetna rezonancija.

Također su nam od koristi biomarkeri kao prediktori rizika za ishemijske događaje u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2. Poznata su dva biomarkera; interleukin-6 i aktivin A, koji su povezani s kardiovaskularnim događajima i mortalitetom. Za liječenje bolesnika sa stabilnom anginom pektoris i šećernom bolešću tip 2 koristimo antianginozne lijekove za kontrolu simptoma i smanjenje ishemije miokarda. Cilj liječenja ovih bolesnika je smanjene simptoma, poboljšanje kvalitete života i prevencija kardiovaskularnih događaja. Isti je cilj liječenja i za bolesnike nedijabetičare s anginom pektoris. Osim promjena životnih navika kao što je dijetalna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, edukacija bolesnika i revaskularizacija miokarda ako je potrebna kao treći važan stup optimalnog liječenja stabilne angine pektoris u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Povećani morbiditet i mortalitet bolesnika koji imaju šećernu bolest i koronarnu bolest srca s prisutnim više od jednog čimbenika rizika snažan je razlog za agresivniji pristup sekundarnoj prevenciji kod svakog bolesnika. Na kraju umjesto zaključka najava novog članka o kontroli simptoma ishemije lijekovima kao što su nitrati, beta-blokatori, ranolazin, nikorandil, blokatori kalcijskih kanala, ivabradin, trimetazidin, zatim o prevenciji neželjenih kardiovaskularnih događaja i o mogućnostima revaskularizacije miokarda.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]