Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 2. dio

Učinkoviti lijekovi za smanjenje simptoma angine pektoris su nitrati, beta-blokatori, ranolazin, nikorandil, blokatori kalcijskih kanala, ivabradin i trimetazidin.

Nitrati brzo i učinkovito prekidaju simptome angine pektoris. Oni dovode do vazodilatacije tj. proširenja epikardnih koronarnih arterija i do smanjenja potrošnje kisika u miokardu. Nitrati preko dušikova oksida poboljšavaju funkciju endotela, a koja je značajno oštećena kod dijabetičara. Nitrati također utječu na redistribuciju koronarnog protoka krvi od područja s normalnom perfuzijom prema područjima s ishemijom miokarda.

Nitrate dijelimo na kratkodjelujuće i na dugodjelujuće. Kratkodjelujući nitrati primjenjuju se sublingvalno, a počinju djelovati već  nakon 1-3 minute. Dugodjelujući nitrati imaju produženo djelovanje trajanja od 12-24 sata. Nitrati se mogu koristiti i profilaktički kod stanja u kojih očekujemo simptome angine npr. pri tjelesnom naporu, emocionalnom stresu, kod izlaganja hladnoći i nakonkonzumiranja obilnijeg obroka hrane. Nikoradnil također spada u lijekove koji smanjuju simptome angine pektoris. Ovaj lijek poboljšava fukciju miokarda tijekom ishemije. Rezultati studije IONA pokazali su značajno smanjenje neželjenih koronarnih događaja, zatim smanjenje hospitalizacija zbog boli u prsima, infarkta miokarda i kardiovaskularne smrtnosti za 17%.

Beta-blokatori smanjuju frekvenciju srca, krvni tlak i potrošnju kisika u miokardu. Imaju i dodatni učinak u produljenju dijastole što dovodi do povećanja koronarnog protoka i perfuzije miokarda. Rezultati pokazuju i koristi beta-blokatora kod bolesnika nakon infarkta miokarda sa zatajenjem srca. Beta-blokatori poboljšavaju prognozu bolesnika nakon infarkta miokarda sa šećernom bolešću smanjenjem broja reinfarkta tj. ponovnog infarkta miokarda, iznenadne smrti i ventrikulskih aritmija. Međutim, neki beta-blokatori starije generacije povećavaju inzulinsku rezistenciju te mogu maskirati hipoglikemiju. Beta-blokatori novije generacije, koji imaju vazodilatacijski učinak kao što su karvedilol, labetalol i nebivolol imaju bolji učinak na glukometabolički profil. Blokatori kalcijskih kanala učinkoviti su u liječenju angine pektoris. Svojim učinkom blokiranja ulaska iona kalcija u pojedine strukture miokarda i stijenke krvnih žila dovode do relaksacije glatkih mišićnih stanica i vazodilatacije perifernih i koronarnih arterija. Nuspojava ovih lijekova je povećanje frekvencije srca.

Ranolazin je antianginozni lijek koji djeluje na patološki proces već u ranom stadiju ishemije miokarda i na taj način blokira kaskadni proces štetnih posljedica. Lijek djeluje inhibicijski na sarkoplazmatske kasne natrijske kanale. Dodatni mu je učinak poboljšanje kontrole glikemije. Ranolazin nema učinka na frekvenciju srca i na arterijski krvni tlak. U nekoliko studija ispitivana je učinkovitost ranolazina kao antianginoznog i antiishemijskog lijeka. Najpoznatije studije su MARISA, CARISA, TERISA i MERLIN-TIMI 36. Rezultati studija pokazuju veću korist za bolesnike dijabetičare koji imaju povišene vrijednosti HbA1c. Učinak ranolazina je i poboljšanje funkcije endotela kod dijabetičara s izraženijom koronarnom bolešću. Ranolazin smanjuje učestalost i trajanje anginoznih bolova i značajno poboljšava kvalitetu života bolesnika.

Ivabradin je antianginozni lijek koji smanjuje frekvenciju srca. Indiciran je u bolesnika s kroničnom anginom pektoris kod kojih je kontraindiciran beta-blokator ili ga ne podnose. Može se i kombinirati s beta-blokatorom u onim slučajevima kada se optimalnom dozom beta-blokatora  ne postiže smanjenje frekvencije srca ispod 70/min, poglavito kod bolesnika s disfunkcijom lijeve klijetke. Povišena frekvencija srca povezana je s lošijim ishodom bolesnika sa šećernom bolešću, te nam je cilj terapije smanjenje frekvencije srca.

Trimetazidin je noviji lijek koji inhibira enzim mitohondrija miokarda i na taj način djeluje na metabolizam stanica miokarda i poboljašva njegovu funkciju. U monoterapiji ili u kombinaciji s drugim lijekovima povećava toleranciju napora i smanjuje učestalost anginoznih bolova. Trimetazidin nema učinka na frekvenciju srca niti na arterijski krvni tlak. Na kraju umjesto zaključka najava novog članka o  prevenciji neželjenih kardiovaskularnih događaja,  promjenama loših životnih navika i revaskularizaciji miokarda kod bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]