Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 3. dio

Loši ishod liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i stabilnom anginom pektoris određen je trombotskim događajima ili progresijom disfunkcije ventrikula.

Cilj terapije je stabilizirati aterosklerotski plak, prevenirati progresiju plaka i prevenirati ili smanjiti oštećenja koja nastaju zbog rupture plaka i okluzije koronarne arterije. Preventivne mjere uključuju promjene loših životnih navika, farmakološku terapiju i revaskularizaciju miokarda u bolesnika s ishemijom miokarda. Od farmakološke terpije na raspolaganju imamo ACE-inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, statine i antitrombocitne lijekove.

ACE-inhibitori značajno smanjuju mortalitet i morbiditet  u simptomatskih i asimptomatskih dijabetičara. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću i stabilnom ishemijskom bolešću srca indiciran je ACE-inhibitor ako nema kontraindikacije. Rezultati HOPE studije pokazali su smanjenje infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrtnosti za 25%.

U HOPE kliničkoj studiji bolesnici su primali ACE-inhibitor ramipril ili placebo. Slične rezultate imala je i klinička studija EUROPE, a bolesnici su primali ACE-inhibitor perindopril. U kliničkoj studiji ONTARGET vršena je usporedba ACE-inhibitora ramiprila s telmisartanom, blokatorom angiotenzinskih receptora. Oba lijeka pokazala su učinkovitost u smanjenju smrtnosti zbog kardiovaskularnih uzroka, infarkta miokarda, moždanog udara ili hospitalizacija zbog zatajenja srca.

Temeljem rezultata studija ACE-inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora indiciran je u bolesnika s koronarnom bolešću srca i šećernom bolešću. Međutim, kombinacija ova dva lijeka, tj. istovremena primjena oba lijeka ne preporuča se. Statini su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U dijabetičara su povišene vrijednosti triglicerida, a snižene su vrijednosti “zaštitnog” HDL kolesterola. Rezultati studija pokazuju da je niski HDL kolesterol nezavisni prediktor kardiovaskularnog rizika i u bolesnika koji nemaju povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Meta-analiza 14 studija u kojima je bilo uključeno više od 18 000 dijabetičara pokazala je smanjenje ukupne smrtnosti za 9% i smanjenje velikih vaskularnih događaja za 21%. Podjednako smanjenje smrtnosti također je ustanovljeno i kod nedijabetičara.Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 4,3 godine. Statini se mogu kombinirati s fenofibratom, a kombinacija s gemfibrozilom ne preporuča se zbog nuspojava. Antiagregacijski lijek je acetilsalicilna kliselina koji značajno smanjuje ozbiljne vaskularne događaje.

Antitrombocitni lijekovi djeluju na aktivaciju trombocita i smanjuju rizik od nastanka tromba. Kod dijabetičara poznata je povećana aktivacija trombocita, te su korisni i učinkoviti lijekovi koji smanjuju aktivaciju trombocita. Koriste se nakon perkutane koronarne intervencije i implantacije stenta. Bolesnicima savjetujemo promjenu loših životnih navika što uključuje pravilnu prehranu, redukciju prekomjerne tjelesne težine i prestanak pušenja cigareta.Vrlo važna je preporuka bolesnicima o potrebi redovite tjelesne aktivnosti u trajanju 30-60 minuta pet dana u tjednu.

Revaskularizacija miokarda moguća je perkutanom koronarnom angioplastikom ili aortokoronarnim premoštenjem. Rezultati studije BARI 2D pokazuju da dijabetičari sa stabilnom koronarnom bolešću s inicijalnom konzervativnom strategijom tj. optimalnom medikamentnom terapijom imaju smanjenje intervencija za oko 80% tijekom 5 godina. Međutim, inicijalna revaskularizacija miokarda kod dijabetičara bolja je od medikamentne terapije u smanjenju simptoma angine kao i u sprječavanju pogoršanja simptoma angine  tijekom 3 godine praćenja. Rezultati meta-analize studija koje su uspoređivale kiruršku revaskularizaciju miokarda i perkutanu koronarnu intervenciju kod dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću pokazuju veću korist u skupini bolesnika s kirurškom revaskularizacijom miokarda.

U zaključku važno je istaknuti korisnost i učinkovitost antianginoznih lijekova u smanjenju učestalosti i trajanja anginoznih bolova i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Moguća je  učinkovita prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja i smanjenje mortaliteta i morbiditeta dijabetičara sa stabilnom anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?