Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loši ishod liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i stabilnom anginom pektoris određen je trombotskim događajima ili progresijom disfunkcije ventrikula.

Cilj terapije je stabilizirati aterosklerotski plak, prevenirati progresiju plaka i prevenirati ili smanjiti oštećenja koja nastaju zbog rupture plaka i okluzije koronarne arterije. Preventivne mjere uključuju promjene loših životnih navika, farmakološku terapiju i revaskularizaciju miokarda u bolesnika s ishemijom miokarda. Od farmakološke terpije na raspolaganju imamo ACE-inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, statine i antitrombocitne lijekove.

ACE-inhibitori značajno smanjuju mortalitet i morbiditet  u simptomatskih i asimptomatskih dijabetičara. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću i stabilnom ishemijskom bolešću srca indiciran je ACE-inhibitor ako nema kontraindikacije. Rezultati HOPE studije pokazali su smanjenje infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrtnosti za 25%.

U HOPE kliničkoj studiji bolesnici su primali ACE-inhibitor ramipril ili placebo. Slične rezultate imala je i klinička studija EUROPE, a bolesnici su primali ACE-inhibitor perindopril. U kliničkoj studiji ONTARGET vršena je usporedba ACE-inhibitora ramiprila s telmisartanom, blokatorom angiotenzinskih receptora. Oba lijeka pokazala su učinkovitost u smanjenju smrtnosti zbog kardiovaskularnih uzroka, infarkta miokarda, moždanog udara ili hospitalizacija zbog zatajenja srca.

Temeljem rezultata studija ACE-inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora indiciran je u bolesnika s koronarnom bolešću srca i šećernom bolešću. Međutim, kombinacija ova dva lijeka, tj. istovremena primjena oba lijeka ne preporuča se. Statini su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U dijabetičara su povišene vrijednosti triglicerida, a snižene su vrijednosti “zaštitnog” HDL kolesterola. Rezultati studija pokazuju da je niski HDL kolesterol nezavisni prediktor kardiovaskularnog rizika i u bolesnika koji nemaju povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Meta-analiza 14 studija u kojima je bilo uključeno više od 18 000 dijabetičara pokazala je smanjenje ukupne smrtnosti za 9% i smanjenje velikih vaskularnih događaja za 21%. Podjednako smanjenje smrtnosti također je ustanovljeno i kod nedijabetičara.Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 4,3 godine. Statini se mogu kombinirati s fenofibratom, a kombinacija s gemfibrozilom ne preporuča se zbog nuspojava. Antiagregacijski lijek je acetilsalicilna kliselina koji značajno smanjuje ozbiljne vaskularne događaje.

Antitrombocitni lijekovi djeluju na aktivaciju trombocita i smanjuju rizik od nastanka tromba. Kod dijabetičara poznata je povećana aktivacija trombocita, te su korisni i učinkoviti lijekovi koji smanjuju aktivaciju trombocita. Koriste se nakon perkutane koronarne intervencije i implantacije stenta. Bolesnicima savjetujemo promjenu loših životnih navika što uključuje pravilnu prehranu, redukciju prekomjerne tjelesne težine i prestanak pušenja cigareta.Vrlo važna je preporuka bolesnicima o potrebi redovite tjelesne aktivnosti u trajanju 30-60 minuta pet dana u tjednu.

Revaskularizacija miokarda moguća je perkutanom koronarnom angioplastikom ili aortokoronarnim premoštenjem. Rezultati studije BARI 2D pokazuju da dijabetičari sa stabilnom koronarnom bolešću s inicijalnom konzervativnom strategijom tj. optimalnom medikamentnom terapijom imaju smanjenje intervencija za oko 80% tijekom 5 godina. Međutim, inicijalna revaskularizacija miokarda kod dijabetičara bolja je od medikamentne terapije u smanjenju simptoma angine kao i u sprječavanju pogoršanja simptoma angine  tijekom 3 godine praćenja. Rezultati meta-analize studija koje su uspoređivale kiruršku revaskularizaciju miokarda i perkutanu koronarnu intervenciju kod dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću pokazuju veću korist u skupini bolesnika s kirurškom revaskularizacijom miokarda.

U zaključku važno je istaknuti korisnost i učinkovitost antianginoznih lijekova u smanjenju učestalosti i trajanja anginoznih bolova i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Moguća je  učinkovita prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja i smanjenje mortaliteta i morbiditeta dijabetičara sa stabilnom anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iritabilni kolon

Koliko je vremena potrebno da bi se probava normalizirala nakon odstranjivanja žučnjaka?

Hidronefroza

Hidronefroza ili hidronefroza?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sama riječ hidronefroza se može doslovno prevesti kao „vodeni bubreg“. Ovdje, međutim, postoji stanovita nedosljednost u nazivlju i barem dvije-tri bolesti, koje se dijagnosticiraju i liječe različito, nose isto ime. Nastane li kakva opstrukcija uretera (mokraćovoda), na primjer mokraćnim kamencem, iznad tog mjesta opstrukcije normalnog protoka mokraće će se stvoriti proširenje (dilatacija) kanalnog sustava bubrega. […]

Muško zdravlje

Prostatitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Iako je Movember sada već prošao još ćemo malo pažnje posvetiti muškom zdravlju s jednom temom koja je pomalo zapuštena. Upala prostate (lat. – prostatitis) je donekle tajanstvena bolest. Međutim, javlja se u muškaraca često i malo je njih koji nisu nikada u životu stekli dijagnozu nekog oblika prostatitisa. Najčešće se radi o spolno aktivnim […]

Nesanica

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Bol

Molim Vas savjet vezano za jak kašalj

Jednjak

Disfagija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Disfagija odnosno otežano gutanje označava otežan prolazak hrane i tekućine kroz jednjak do želuca, pri čemu taj simptom, a ne samostalna bolest, zahtijeva detaljno ispitivanje kako bi se otkrio uzrok i odredila adekvatna terapija. Među glavnim uzrocima disfagije su suženja jednjaka koja se mogu pojaviti zbog dugotrajnog vraćanja želučane kiseline iz želuca u jednjak (refluks), […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?