Septička kardiomiopatija

Septička kardiomiopatija je reverzibilna disfunkcija miokarda u septičkih bolesnika. Smanjenje kontraktilnosti miokarda prisutno je u više od 40% bolesnika s teškom sepsom.

Septička kardiomiopatija je reverzibilna disfunkcija miokarda u septičkih bolesnika. Smanjenje kontraktilnosti miokarda prisutno je u više od 40% bolesnika s teškom sepsom ili sa septičkim šokom. Sepsom inducirana disfunkcija miokarda jedan je od glavnih prediktora lošeg ishoda liječenja septičkih bolesnika. Smrtnost septičkih bolesnika sa septičkom kardiomiopatijom je od 70-90%, a bez nje oko 20%. Septičku kardiomiopatiju karakterizira dilatacija klijetki, sniženje istisne frakcije klijetki, slabiji odgovor na nadomjestak tekućine i na vazoaktivnu terapiju te reverzibilnost unutar 7-10 dana.

Reverzibilna disfunkcija miokarda prvi put je opisana 1984. godine uz pomoć radionuklidne ventrikulografije. Transtorakalna ehokardiografija već od 1990. godine ima veliki doprinos u dijagnozi septičke kardiomiopatije. Ehokardiografija može imatu ključnu ulogu u zbrinjavanju bolesnika s teškom sepsom ili septičkim šokom zbog isključenja kardijalnog uzroka sepse, a često i za vođenje i kontrolu optimizacije hemodinamskih parametara. Brojne ehokardiografske studije pokazuju smanjenje kontraktilnosti miokarda lijeve klijetke u bolesnika sa septičkim šokom. Uz nove mogućnosti hemodinamskog monitoringa i novije ehokardiografske metode danas možemo bolje dijagnosticirati ovu vrstu kardiomiopatije nego prije desetak godina.

U nastanku septičke kardiomiopatije imaju udjela brojni izvanstanični i stanični mehanizmi uz interakciju brojnih čimbenika koji sudjeluju u regulaciji radne muskulature srca i u sustavu unutarstaničnog prijenosa signala. Kao rezultat interakcije brojnih čimbenika nastaje poremećaj u povezanosti između unutarstaničnog citoskeleta i izvanstaničnog matriksa uz slabljenje prijenosa snage kontrakcije miokarda. Za dijagnosticiranje septičke kardiomiopatije koristi se hemodinamski monitoring, elektrokardiografija, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija i laboratorijski testovi.

Postoje i brojne nekardijalne kritične bolesti kao što su neurogena disfunkcija miokarda kod subarahnoidalnog krvarenja, ishemijskog moždanog udara, subduralnog krvarenja i traume glave, kod kojih nastaje septička kardiomiopatija. Također je važno navesti iakutno zatajenje respiracijskog sustava, anafilaksiju, politraumu, opekotine, hemoragijski šok, rabdomiolizu, otrovanja, pankreatitis, hipotermiju i hipertermiju, hipertenzivnu krizu, emocionalni stres, malnutriciju i hipokalcemiju kod kojih može nastati septička kardiomiopatija.

U liječenje septičke kardiomiopatije spada kontrola infekcije, optimizacija hemodinamskih parametara, nadomjestak tekućine, vazopresori, inotropna terapija, primjena krvnih derivata i statini. Adekvatnu i učinkovitu terapiju septičke kardiomiopatije za sada još nemamo. U liječenju septičke kardiomiopatije koristimo kardioprotektivnu terapiju, uzročno liječenje sepse ili septičkog šoka  uz suportivne mjere.

U zaključku možemo naglasiti da su unazad 30 godina provedena brojna istraživanja septičke kardiomiopatije, međutim i dalje nema potpunog objašnjenja etiopatogeneze bolesti, a niti učinkovite terapije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet