Sindrom „slomljenog“ srca ili Tako-Tsubo kardiomiopatija

Sindrom „slomljenog“ srca popularni je naziv za entitet u stručnoj medicinskoj literaturi poznatiji kao Tako-Tsubo kardiomiopatija (TTK). Radi se od bolesti još uvijek nepoznatog uzroka.

Sindrom „slomljenog“ srca popularni je naziv za entitet u stručnoj medicinskoj literaturi poznatiji kao Tako-Tsubo kardiomiopatija (TTK). Radi se od bolesti još uvijek nepoznatog uzroka i nepotpuno razjašnjenih razloga nastanka, a koja se klinički manifestira naglo nastalom boli u prsima i/ili osjećajem nedostatka zraka čemu obično prethodi nekakav pojačano emocionalni ili fizički stres. Elektrokardiografske (EKG) promjene koje se pri tom mogu zabilježiti oponašaju akutni infarkt srca sa elevacijom ST spojnice, dok se koronarografijom ne dokažu značajne patomorfološke promjene koronarnih arterija. Entitet se znatno češće javlja u žena nego u muškaraca (7 : 1) i to u žena u menopauzi prosječne dobi oko 60 godina. Prvi se podaci odnose na Japansku populaciju, a gotovo isti podaci o učestalosti dobiveni su u kasnije provedenim istraživanjima u Europi i Americi.

Stvarna učestalost kardiomiopatije u ukupnoj populaciji nije poznata. Rizični čimbenici za pojavu entiteta nisu definirani, no kod većine opisanih slučajeva postoji značajan rizični profil za koronarnu bolest. U gotovo 100% slučajeva pojavi TTK prethodi epizoda emocionalnog, fizičkog ili psihičkog stres. Opisani su slučajevi TTK nakon iznenadne smrti bliske osobe, prometnih nezgoda, raznih oblika zlostavljanja u obitelji, poslovnih neuspjeha, asmatskog napada, ezofagogastroduodenoskopije, nakon spolnog čina i drugo. TTK je prvi puta opisana u Japanu kao sindrom prolazne disfunkcije lijeve klijetke s kliničkom slikom akutno nastale boli u prsima, EKG promjenama i laboratorijskim biljezima oštećenja srčanog mišića koji su upućivali na infarkt srca. Budući je lijeva klijetka kod bolesnika izgledala kao boca za hvatanje hobotnica u Japanu, autori su sindrom nazvali „Tako-Tsubo“ kardiomiopatija («tako» na japanskom znači hobotnica, a «tsubo»  boca).

Do 2000. godine entitet je opisivan samo u Japanu, a danas se sve više prepoznaje i opisuje u Europi i Americi. Osim dva spomenuta naziva, u literaturi se još navode: reverzibilna stres kardiomiopatija, akutno baloniranje vrška lijeve klijetke, ampula kardiomiopatija. Uzrok i mehanizam nastanka TTK još uvijek su nepoznati. Postoji nekoliko pretpostavljenih mehanizama, no niti jedan nije razjašnjen niti prihvaćen u potpunosti. Stres je prema većini izvještaja glavni pokretač koji dovodi do razvoja TTK (povišena razina katekolamina).

Osim navedenog, kao mogući mehanizmi opisuju se još prolazni poremećaj koronarne mikrocirkulacije, reverzibilni spazam koronarnih arterija, abnormalni metabolizam slobodnih masnih kiselina u srčanom vršku, miokarditis i drugi. Vodeći simptom TTK u većini slučajeva je naglo nastala jaka bol u prsima i/ili nedostatak zraka, a može se manifestirati i kao gubitak svijesti, teško popuštanje srca ili maligna srčana aritmija. Za dijagnozu „prave“ TTK trebajubiti zadovoljeni određeni kriteriji. Danas su prihvaćeni kriteriji Mayo klinike: EKG promjene kao kod STE infarkta srca, normalan nalaz koronarnih arterija, prolazni poremećaj gibanja stijenki lijeve klijetke te isključenje bilo kakve traume glave, krvarenja u glavi, tumora srži nadbubrežne žlijezde (feokromocitoma) i druge kardiomiopatije. Prema tome, u slučaju postojanja bilo kojeg od kriterija isključenja ne radi se o „pravoj“ TTK, već o kardiomiopatiji nalik TTK (eng. Tako-Tsubo like cardiomyopathy).

U literaturi je najčešće opisana u sklopu krvarenja u glavu. TTK sama po sebi ne zahtijeva nikakvo specifično liječenje već samo simptomatsko. Kada se razviju komplikacije kao što su srčano popuštanje, maligne srčane aritmije, dinamička opstrukcija izgonskog trakta lijeve klijetke, formiranje tromba u lijevoj klijetki sve do najtežih komplikacija poput pucanja srčane stjenke tada se poduzima aktivno intenzivno liječenje. Najčešća komplikacija je srčano popuštanje. TTK ima dobru prognozu; radi se o prolaznoj disfunkciji lijeve klijetke, komplikacije kliničkog tijeka bolesti su rijetke, bolnička stopa smrtnosti je niska, prema nekim izvještajima oko 1%, ne zahtijeva nikakvo specifično liječenje, a na kliničarima je dakle „samo“ da je prepoznaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]