Sinkopa – nesvjestica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje i potpuni oporavak bolesnika.

Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje  i potpuni oporavak bolesnika. U nekim slučajevima tijekom sinkope bolesnik može pasti i udariti o tvrdu podlogu ili neki predmet pri čemu može nastati ozljeda kostiju, mišića, mozga, krvnih žila ili trbušnih organa. Tada oporavak bolesnika ovisi o vrsti traume i o rezultatima liječenja ovih komplikacija. Međutim, neke bolesti kao što su moždani udar, prolazna ishemija mozga (TIA), konvulzije uzrokovane metaboličkim promjenama kao što je hipoglikemija, ponekad mogu oponašati sinkopu. Ova stanja nisu sinkope, a vrlo je važno prepoznati ih i liječiti što prije. Sinkopa ili nesvjestica češće se javlja u dobi između 10 i 30 godina, a vršna pojavnost je negdje oko 15-te godine, a druga vršna pojavnost je nakon 65-te godine života. Znatno je češće incidencija u osoba iznad 75-te godine života. Uzroci sinkope mogu biti kardiogeni u oko 68-78% slučajeva, nekardiogeni u oko 10-20% slučajeva, a u oko 10-20% slučajeva uzrok ostaje nepoznat.

Prema etiologiji sinkope dijelimo na vaskularne i na kardijalne. U vaskularne uzroke spadaju anatomske tzv. subklavija “steel” sindrom, ortostatske, one uzrokovane nekim lijekovima i alkoholom i refleksne sinkope kao što su vazovagalne i hiperosjetljivost karotidnog sinusa. Kardijalni uzroci sinkope su bolesti srčanih zalistaka koje smanjuju minutni volumen srca, poglavito stenoza aortnog zaliska i stenoza pulmonalnog zaliska, a također i embolija plućne arterije, zatim srčane aritmije sa sporom srčanom frekvencijom tzv. bradiaritmije i srčane aritmije s brzom srčanom frekvencijom tzv. tahiaritmije. Navedene srčane aritmije također smanjuju minutni volumen srca, zbog toga nastaje gubitak perfuzije mozga i nesvjestica. U kardiogene uzroke sinkope ubrajamo i hipertrofijsku kardiomiopatiju, miksom lijeve pretklijetke, i veći tromb lijeve pretklijetke.

Sinkopa ili nesvjestica može nastati i zbog cerebralnih uzroka, zatim tijekom kašljanja i tijekom mokrenja.

Da bi dijagnosticirali sinkopu ili nesvjesticu na raspolaganju su nam brojne dijagnostičke procedure. Dijagnostičke procedure su: elektrokardiografija (EKG), test opetrećenja – ergometrija, kontinuirano 24-satno snimanje EKG-a (Holter EKG), ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MR), elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca, ispitivanje promjena krvnog tlaka i frekvencije srca tijekom promjene položaja tijela tzv. (engl. Head up tilt table test) i neurološke pretrage.

Liječenje sinkope ili nesvjestice ovisi o etiologiji bolesti. Liječenje je moguće lijekovima i ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca, ugradnjom kardioverter defibrilatora (ICD) i ugradnjom umjetnih srčanih zalistaka koji mogu biti mehanički ili biološki. U rijetkim slučajevima kada  je sinkopa uzrokovana tumorom karotidnog tjelešca (glomus tumor), ili miksomom lijeve pretklijetke tada je kirurška terapija jedini način liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biljni pripravci

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Prostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

Vlakna

Mikrobiota: ključ zdravlja cijelog organizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ljudsko crijevo dom je nevjerojatnoj zajednici mikroorganizama, poznatoj kao crijevna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Procjenjuje se da ljudsko tijelo sadrži oko 100 bilijuna bakterija, što nadmašuje broj ljudskih stanica. Ukupna masa mikrobiote u crijevu iznosi približno 1–2 kilograma. Ova kompleksna zajednica ne samo da pomaže u probavi, već ima dalekosežne učinke […]

Bol

Bol u anusu – o čemu je riječ?

Kvržiica na penisu

Penis i kvržica – što je to?

Ibuprofen

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]