Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje i potpuni oporavak bolesnika.

Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje  i potpuni oporavak bolesnika. U nekim slučajevima tijekom sinkope bolesnik može pasti i udariti o tvrdu podlogu ili neki predmet pri čemu može nastati ozljeda kostiju, mišića, mozga, krvnih žila ili trbušnih organa. Tada oporavak bolesnika ovisi o vrsti traume i o rezultatima liječenja ovih komplikacija. Međutim, neke bolesti kao što su moždani udar, prolazna ishemija mozga (TIA), konvulzije uzrokovane metaboličkim promjenama kao što je hipoglikemija, ponekad mogu oponašati sinkopu. Ova stanja nisu sinkope, a vrlo je važno prepoznati ih i liječiti što prije. Sinkopa ili nesvjestica češće se javlja u dobi između 10 i 30 godina, a vršna pojavnost je negdje oko 15-te godine, a druga vršna pojavnost je nakon 65-te godine života. Znatno je češće incidencija u osoba iznad 75-te godine života. Uzroci sinkope mogu biti kardiogeni u oko 68-78% slučajeva, nekardiogeni u oko 10-20% slučajeva, a u oko 10-20% slučajeva uzrok ostaje nepoznat.

Prema etiologiji sinkope dijelimo na vaskularne i na kardijalne. U vaskularne uzroke spadaju anatomske tzv. subklavija “steel” sindrom, ortostatske, one uzrokovane nekim lijekovima i alkoholom i refleksne sinkope kao što su vazovagalne i hiperosjetljivost karotidnog sinusa. Kardijalni uzroci sinkope su bolesti srčanih zalistaka koje smanjuju minutni volumen srca, poglavito stenoza aortnog zaliska i stenoza pulmonalnog zaliska, a također i embolija plućne arterije, zatim srčane aritmije sa sporom srčanom frekvencijom tzv. bradiaritmije i srčane aritmije s brzom srčanom frekvencijom tzv. tahiaritmije. Navedene srčane aritmije također smanjuju minutni volumen srca, zbog toga nastaje gubitak perfuzije mozga i nesvjestica. U kardiogene uzroke sinkope ubrajamo i hipertrofijsku kardiomiopatiju, miksom lijeve pretklijetke, i veći tromb lijeve pretklijetke.

Sinkopa ili nesvjestica može nastati i zbog cerebralnih uzroka, zatim tijekom kašljanja i tijekom mokrenja.

Da bi dijagnosticirali sinkopu ili nesvjesticu na raspolaganju su nam brojne dijagnostičke procedure. Dijagnostičke procedure su: elektrokardiografija (EKG), test opetrećenja – ergometrija, kontinuirano 24-satno snimanje EKG-a (Holter EKG), ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MR), elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca, ispitivanje promjena krvnog tlaka i frekvencije srca tijekom promjene položaja tijela tzv. (engl. Head up tilt table test) i neurološke pretrage.

Liječenje sinkope ili nesvjestice ovisi o etiologiji bolesti. Liječenje je moguće lijekovima i ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca, ugradnjom kardioverter defibrilatora (ICD) i ugradnjom umjetnih srčanih zalistaka koji mogu biti mehanički ili biološki. U rijetkim slučajevima kada  je sinkopa uzrokovana tumorom karotidnog tjelešca (glomus tumor), ili miksomom lijeve pretklijetke tada je kirurška terapija jedini način liječenja.