Sinkopa – nesvjestica

Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje i potpuni oporavak bolesnika.

Sinkopa ili nesvjestica iznenadni je i prolazni gubitak svijesti uzrokovan prolaznim gubitkom perfuzije mozga. Sinkopu karakterizira nagli početak, kratko trajanje  i potpuni oporavak bolesnika. U nekim slučajevima tijekom sinkope bolesnik može pasti i udariti o tvrdu podlogu ili neki predmet pri čemu može nastati ozljeda kostiju, mišića, mozga, krvnih žila ili trbušnih organa. Tada oporavak bolesnika ovisi o vrsti traume i o rezultatima liječenja ovih komplikacija. Međutim, neke bolesti kao što su moždani udar, prolazna ishemija mozga (TIA), konvulzije uzrokovane metaboličkim promjenama kao što je hipoglikemija, ponekad mogu oponašati sinkopu. Ova stanja nisu sinkope, a vrlo je važno prepoznati ih i liječiti što prije. Sinkopa ili nesvjestica češće se javlja u dobi između 10 i 30 godina, a vršna pojavnost je negdje oko 15-te godine, a druga vršna pojavnost je nakon 65-te godine života. Znatno je češće incidencija u osoba iznad 75-te godine života. Uzroci sinkope mogu biti kardiogeni u oko 68-78% slučajeva, nekardiogeni u oko 10-20% slučajeva, a u oko 10-20% slučajeva uzrok ostaje nepoznat.

Prema etiologiji sinkope dijelimo na vaskularne i na kardijalne. U vaskularne uzroke spadaju anatomske tzv. subklavija “steel” sindrom, ortostatske, one uzrokovane nekim lijekovima i alkoholom i refleksne sinkope kao što su vazovagalne i hiperosjetljivost karotidnog sinusa. Kardijalni uzroci sinkope su bolesti srčanih zalistaka koje smanjuju minutni volumen srca, poglavito stenoza aortnog zaliska i stenoza pulmonalnog zaliska, a također i embolija plućne arterije, zatim srčane aritmije sa sporom srčanom frekvencijom tzv. bradiaritmije i srčane aritmije s brzom srčanom frekvencijom tzv. tahiaritmije. Navedene srčane aritmije također smanjuju minutni volumen srca, zbog toga nastaje gubitak perfuzije mozga i nesvjestica. U kardiogene uzroke sinkope ubrajamo i hipertrofijsku kardiomiopatiju, miksom lijeve pretklijetke, i veći tromb lijeve pretklijetke.

Sinkopa ili nesvjestica može nastati i zbog cerebralnih uzroka, zatim tijekom kašljanja i tijekom mokrenja.

Da bi dijagnosticirali sinkopu ili nesvjesticu na raspolaganju su nam brojne dijagnostičke procedure. Dijagnostičke procedure su: elektrokardiografija (EKG), test opetrećenja – ergometrija, kontinuirano 24-satno snimanje EKG-a (Holter EKG), ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MR), elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca, ispitivanje promjena krvnog tlaka i frekvencije srca tijekom promjene položaja tijela tzv. (engl. Head up tilt table test) i neurološke pretrage.

Liječenje sinkope ili nesvjestice ovisi o etiologiji bolesti. Liječenje je moguće lijekovima i ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca, ugradnjom kardioverter defibrilatora (ICD) i ugradnjom umjetnih srčanih zalistaka koji mogu biti mehanički ili biološki. U rijetkim slučajevima kada  je sinkopa uzrokovana tumorom karotidnog tjelešca (glomus tumor), ili miksomom lijeve pretklijetke tada je kirurška terapija jedini način liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]