Sličnost fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca i povezana je s povećanom smrtnošću i rizikom nastanka  moždanog udara.

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca i povezana je s povećanom smrtnošću i rizikom nastanka  moždanog udara. Učestalost fibrilacije atrija značajno je povećana u starijih bolesnika. Sličnost je u tome da je i koronarna bolest srca također češća u starijih bolesnika, a većina ovih bolesnika ima obje bolesti. Osim toga, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca imaju zajedničku pozadinu  nastanka tj. dugotrajno hemodinamsko ili metaboličko oštećenje stjenke atrija ili stjenke koronarnih arterija. Bolesnici s fibrilacijom atrija imaju znatno češće pridruženu koronarnu bolest srca u usporedbi s onima koji su u sinusnom ritmu. S druge strane bolesnici s aterosklerozom češće imaju pridruženu fibrilaciju atrija. Osim toga, bolesnici s akutnim koronarnim sindromom  imaju lošiji ishod ako imaju pridruženu fibrilaciju atrija, što je dokazano praćenjem hospitalnog, jednomjesečnog i godišnjeg ishoda. Podaci iz literature pokazuju prevalenciju koronarne bolesti srca u bolesnika s fibrilacijom atrija  6,4% -19% u Japanu i 18% -34% u zapadnim zemljama.

Što se tiče incidencije koronarnih događaja u bolesnika s fibrilacijom atrija rezultati studija su dosta različiti. U koronarne događaje spadaju hospitalizacije zbog akutnog infarkta miokarda, nestabilne angine pektoris i stabilne angine pektoris. Rezultati studija pokazuju incidenciju koronarnih događaja 1,9% godišnje, te incidenciju nefatalnog infarkta miokarda 1,36% i nestabilne angine 5,95%.

CHADS2 bodovni sustav prediktor je koronarnih događaja. Ovaj bodovni sustav dobro je etabliran za stratifikaciju rizika nastanka moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija.Rezultati istraživanja pokazuju koristi u proširenju stratifikacije rizika i za nastanak koronarnih događaja. Ustanovljena je značajna linearna povezanost između CHADS2 bodovnog sustava i godišnje pojavnosti koronarnih događaja. Međutim, neovisni prediktori incidencije koronarnih događaja imaju ograničenje kod koronarne bolesti srca u anamnezi i u starijim dobnim skupinama. Fibrilacija atrija i koronarna bolest srca dijele zajedničku pozadinu i brojne zajedničke čimbenike rizika, ali patogeneza i okidač akutnih događaja može biti različit.

Antitrombotska terapija indicirana je u bolesnika s fibrilacijom atrija i koronarnom bolešću srca. Peroralna antikoagulantna terapija vrlo je važna u liječenju bolesnika s fibrilacijom atrija zbog smanjenja rizika nastanka moždanog udara. Bolesnici s fibrilacijom atrija koji imaju pridruženu koronarnu bolest srca mogu primati antitrombocitnu terapiju zajedno s antikoagulantnom terapijom tzv. dvojnu terapiju. Neke skupine bolesnika primaju i uz ovu terapiju i acetilsalicilnu kiselinu te su oni na tzv. trojnoj terapiji. Dvojna i trojna terapija povećava rizik nastanka krvarenja. Multicentrična studija WOEST uključila je u ispitivanje bolesnike koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju nakon perkutane koronarne angioplastike i implantacije stenta. Vršena je usporedba učestalosti krvarenja između bolesnika koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju i onih koji su primali samo antikoagulantu terapiju. Rezultati su pokazali veću učestalost krvarenja u bolesnika koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju. Smrtnost nakon godinu dana praćenja bila je značajno niža u bolesnika koji su bili na dvojnoj ili na trojnoj terapiji. Liječnici bi trebali procijeniti težinu ili simptome obje bolesti tj. fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca. Potom bi trebali pažljivo odvagnuti kada je potencijalna korist od dodavanja antitrombocitnog lijeka veća od rizika nastanka krvarenja u bolesnika s fibrilacijom atrija koji primaju antikoagulantu terapiju.

U zaključku važno je naglasiti da postoji sličnost između fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca kao u blizanaca. Obje bolesti imaju zajedničku pozadinu nastanka i zajedničke čimbenike rizika, temeljene na procesu starenja i slične terapijske strategije za prevenciju tromboze. Međutim, postoje i razlike u patogenezi i mehanizmima nastanka akutnih događaja. Rezultati prospektivnih studija pomažu nam u boljem zbrinjavanju bolesnika s fibrilacijom atrija i koronarnom bolešću srca, posebice u optimizaciji antitrombotske terapije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

24-satni holter srca

24h holter srca – je li uredan nalaz?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Nekompaktna kardiomiopatija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Holter srca – je li u nalazu nešto zabrinjavajuće?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]