Sličnost fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca i povezana je s povećanom smrtnošću i rizikom nastanka  moždanog udara.

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca i povezana je s povećanom smrtnošću i rizikom nastanka  moždanog udara. Učestalost fibrilacije atrija značajno je povećana u starijih bolesnika. Sličnost je u tome da je i koronarna bolest srca također češća u starijih bolesnika, a većina ovih bolesnika ima obje bolesti. Osim toga, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca imaju zajedničku pozadinu  nastanka tj. dugotrajno hemodinamsko ili metaboličko oštećenje stjenke atrija ili stjenke koronarnih arterija. Bolesnici s fibrilacijom atrija imaju znatno češće pridruženu koronarnu bolest srca u usporedbi s onima koji su u sinusnom ritmu. S druge strane bolesnici s aterosklerozom češće imaju pridruženu fibrilaciju atrija. Osim toga, bolesnici s akutnim koronarnim sindromom  imaju lošiji ishod ako imaju pridruženu fibrilaciju atrija, što je dokazano praćenjem hospitalnog, jednomjesečnog i godišnjeg ishoda. Podaci iz literature pokazuju prevalenciju koronarne bolesti srca u bolesnika s fibrilacijom atrija  6,4% -19% u Japanu i 18% -34% u zapadnim zemljama.

Što se tiče incidencije koronarnih događaja u bolesnika s fibrilacijom atrija rezultati studija su dosta različiti. U koronarne događaje spadaju hospitalizacije zbog akutnog infarkta miokarda, nestabilne angine pektoris i stabilne angine pektoris. Rezultati studija pokazuju incidenciju koronarnih događaja 1,9% godišnje, te incidenciju nefatalnog infarkta miokarda 1,36% i nestabilne angine 5,95%.

CHADS2 bodovni sustav prediktor je koronarnih događaja. Ovaj bodovni sustav dobro je etabliran za stratifikaciju rizika nastanka moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija.Rezultati istraživanja pokazuju koristi u proširenju stratifikacije rizika i za nastanak koronarnih događaja. Ustanovljena je značajna linearna povezanost između CHADS2 bodovnog sustava i godišnje pojavnosti koronarnih događaja. Međutim, neovisni prediktori incidencije koronarnih događaja imaju ograničenje kod koronarne bolesti srca u anamnezi i u starijim dobnim skupinama. Fibrilacija atrija i koronarna bolest srca dijele zajedničku pozadinu i brojne zajedničke čimbenike rizika, ali patogeneza i okidač akutnih događaja može biti različit.

Antitrombotska terapija indicirana je u bolesnika s fibrilacijom atrija i koronarnom bolešću srca. Peroralna antikoagulantna terapija vrlo je važna u liječenju bolesnika s fibrilacijom atrija zbog smanjenja rizika nastanka moždanog udara. Bolesnici s fibrilacijom atrija koji imaju pridruženu koronarnu bolest srca mogu primati antitrombocitnu terapiju zajedno s antikoagulantnom terapijom tzv. dvojnu terapiju. Neke skupine bolesnika primaju i uz ovu terapiju i acetilsalicilnu kiselinu te su oni na tzv. trojnoj terapiji. Dvojna i trojna terapija povećava rizik nastanka krvarenja. Multicentrična studija WOEST uključila je u ispitivanje bolesnike koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju nakon perkutane koronarne angioplastike i implantacije stenta. Vršena je usporedba učestalosti krvarenja između bolesnika koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju i onih koji su primali samo antikoagulantu terapiju. Rezultati su pokazali veću učestalost krvarenja u bolesnika koji su primali dvojnu ili trojnu terapiju. Smrtnost nakon godinu dana praćenja bila je značajno niža u bolesnika koji su bili na dvojnoj ili na trojnoj terapiji. Liječnici bi trebali procijeniti težinu ili simptome obje bolesti tj. fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca. Potom bi trebali pažljivo odvagnuti kada je potencijalna korist od dodavanja antitrombocitnog lijeka veća od rizika nastanka krvarenja u bolesnika s fibrilacijom atrija koji primaju antikoagulantu terapiju.

U zaključku važno je naglasiti da postoji sličnost između fibrilacije atrija i koronarne bolesti srca kao u blizanaca. Obje bolesti imaju zajedničku pozadinu nastanka i zajedničke čimbenike rizika, temeljene na procesu starenja i slične terapijske strategije za prevenciju tromboze. Međutim, postoje i razlike u patogenezi i mehanizmima nastanka akutnih događaja. Rezultati prospektivnih studija pomažu nam u boljem zbrinjavanju bolesnika s fibrilacijom atrija i koronarnom bolešću srca, posebice u optimizaciji antitrombotske terapije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Temperatura

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Fizioterapija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Normospermija

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Oligohiramnij

Oligohiramnij i anhidramnij

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski oligohydramnion je stanje u trudnoći smanjene količine plodove vode, odnosno količina plodove vode manje od 500ml. Ultrazvučnom procjenom količine plodove vode, AFI je manji od 5. Latinski anhydramnion označuje potpuni nedostatak plodove vode. Olihogidramnij se nalazi od 0,5 do 8 % trudnoća. Prognoza i liječenje ovise o gestacijskog dobi (tjednima trudnoće) u kojoj se […]

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]