Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik.

Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. Cirkadijalnim ritmom i homeostazom se regulira ciklus spavanja i budnog stanja kroz 24 sata.


Spavanje se sastoji od izmjena REM i non-REM faza. REM faza je povezana s brzim pokretima očiju, trzajima mišića, povišenjem arterijskog tlaka, srčane frekvencije. U toj fazi elektroencefalgrafska aktivnost mozga je slična onoj u budnom stanju. Non-Rem faza spavanja čini 75 do 80% ukupnog spavanja. Ona se sastoji od 3 podstupnja koja čine lagano do duboko spavanje čime se postiže elektroencefalografska sinhronizacija mozga i mišićna relaksacija, pada srčana frekvencija i arterijski tlak, usporava se metabolizam, te organizam obnavlja energiju.

Arterijski tlak (AT) se mijenja tijekom 24 sata ovisno o tjelesnim i mentalnom aktivnostima čovjeka. Općenito AT je veći tijekom dana, a noću dok spavamo je niži. Prije buđenja, u drugom dijelu noći postepeno raste. Tijekom spavanja normalan pad AT u odnosu na prosječne dnevne vrijednosti je 10 do 20%. To zovemo normalni „dipping“. Tijekom noći i srčana frekvencija pada, a raste pri buđenju. AT i srčana frekvencija postižu najniže vrijednosti u vrijeme non-REM faze sna. Tijekom spavanja dominira funkcija parasimpatičkog živčanog sustava, a u jutarnjim satima pri buđenju dominaciju preuzima simpatički živčani sustav. Kod bolesnika s predispozicijom nastanka pojedinih poremećaja srčanog ritma mogu ove izmjene u dominaciji parasimpatikusa i simpatikusa potaći neke oblike aritmija tijekom noći.

Ukoliko nema fiziološkog pada AT noću ili je on manji od 10%, povećava se kardiovaskularni i cerebrovaskularni rizik. Taj se rizik dodatno povećava ukoliko nastaje paradoksni porast AT noću tijekom spavanja. S druge strane ukoliko dolazi do prevelikog pada AT tijekom noći > 20%, osobito u starijih osoba, povećava se rizik nastanka ishemijskog moždanog udara.

U jutro, prilikom buđenja, raste arterijski tlak, srčana frekvencija, povećava se koagulabilnost krvi, te raste potreba srčanog mišića za kisikom. U stanjima već prisutne aterosklerotske bolesti ovakve okolnosti povećavaju rizik nastanka srčanog ili moždanog udara, zbog čega se smatra period od 6 do 12h povećanim rizikom u takvih bolesnika.

Različiti poremećaji spavanja kao što su nesanica, apneja u spavanju, sindrom nemirnih nogu, smanjuju kvalitetu spavanja i povećavaju kardiovaskularni rizik, prema istraživanjima rizik se povećava 10 do 40%. Stoga se danas smatra da kvalitetan san znatno doprinosi kardiovaskularnom zdravlju uz ostale već poznate zdrave životne navike i kontrolu kardiovaskularnih čimbenika rizika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

EEG

Možete li mi pojasniti nalaz EEG-a

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Spavanje

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Glavobolja

Konstantne glavobolje

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]