Subklinička fibrilacija atrija i moždani udar u dijabetičara

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između povećanja prevalencije fibrilacije atrija i povećanja rizika od moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Epizode subkliničke fibrilacije atrija rijetko se otkrivaju konvencionalnim snimanjem EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Preporuča se produženo snimanje EKG-a u visoko rizičnih bolesnika kao što su dijabetičari, hipertoničari i osobe starije životne dobi. Rizik moždanog udara visok je i kod dijabetičara mlađe životne dobi. Činjenica je da u otprilike 25% bolesnika s moždanim udarom nije ustanovljen uzrok. Smatra se da asimptomatska ili subklinička fibrilacija atrija može biti nepotvrđeni tj. neuhvatljiv uzrok kriptogenog moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Provedano je istraživanja na 460 bolesnika u dobi do 60 godina sa šećernom bolešću tip 2 i na 240 bolesnika nedijabetičara zbog otkrivanja fibrilacije atrija. Praćenje bolesnika bilo je 37 mjeseci. Svim bolesnicima snimljen je kontinuirani EKG (Holter) tijekom 48 sati. U prvoj godini praćenja Holter EKG je snimljen četiri puta godišnje, a potom jednom godišnje.

Rezultati istraživanja su pokazali da je ne samo subklinička ili asimptomatska fibrilacija atrija bila češća u dijabetičara nego u nedijabetičara (11% vs. 1,6%) nego je bila i veća incidencija moždanog udara u dijabetičara nego u nedijabetičara (17% vs. 5,9%). Razlika između obje skupine bolesnika je statistički značajna (p< 0,0001 i p

Postavlja se pitanje koje su koristi ovog istraživanja za kliničku praksu? Velika je važnost produženog monitoriranja za otkrivanje fibrilacije atrija visoko rizičnih bolesnika kao što su dijabetičari, hipertoničari i osobe starije životne dobi. Na taj način bi otkrili fibrilaciju atrija kod mnogih bolesnika prije nego što dobiju moždani udar. Mnogi istraživači slažu se sa preporukom o 48-satnom snimanju EKG-a četiri puta godišnje u viskok rizičnih bolesnika zbog otkrivanja subkliničke fibrilacije atrija. Neki istraživači ukazuju na potrebu snimanja ili monitoriranja srčanoga ritma tijekom 2-3 tjedna u svrhu otkrivanja subkliničkih ili asimptomatskih epizoda fibrilacije atrija. Danas imamo mogućnost implantiranja malih rekordera ispod kože koji mogu kroz duže vrijeme vršiti snimanje i memoriranje srčanog ritma. Produženo snimanje EKG-a nakon moždanog udara pokazuje veću incidenciju subkliničke fibrilacije atrija nego kod snimanja EKG-a tijekom 24 sata.

Rezultati studija nedvojbeno pkazuju povezanost subkliničke fibrilacije atrija i rizika moždanog udara u  bolesnika sa šećrnom bolešću tip 2. Također postoji u dijabetičara  povezanost subkliničke fibrilacije atrija i asimptomatskih moždanih udara koji su ustanovljeni magnetnom rezonancijom.

Potreban su daljnja istraživanja na većem broju bolesnika zbog potvrđivanja rezultata dosadšnjih studija. Pravovremeno otkrivanje kratkih epizoda fibrilacije atrija u dijabetičara može imati klinički značaj u smanjenju incidencije moždanog udara.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povezanost između subkliničke fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2. Produženo snimanje EKG otkriva više bolesnika sa subkliničkom fibrilacijom atrija koji imaju povećani rizik nastanka moždanog udara. Što ranije otkrivanje i subkliničke fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika moždanog udara u skupini bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Higijena spavanja

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Karcinom

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]