Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su odgovorne za 50% mortaliteta od nezaraznih bolesti, te su one vodeći uzrok mortaliteta u svijetu. Oko 18 milijuna prijevremenih smrti je uzrokovano KVB-ima. Procjenjuje se da će do 2023. godine 23 milijuna ljudi godišnje umirati zbog KVB.

KVB doprinose velikom ekonomskom opterećenju svake zemlje zbog povećanja troškova zdravstvene zaštite, smanjenja radne produktivnosti, a smanjuje se i kvaliteta života bolesnika. 80% prijevremenih smrti od KVB može se spriječiti kontrolom 4 glavna kardiovaskularna (KV) čimbenika rizika: pušenje duhana, nezdrave prehrambene navike, sjedalački način života, zloupotreba alkoholnih pića.

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je pokrenula obilježavanje Svjetskog dana srca kao godišnjeg događaja i najveće svjetske javnozdravstvene kampanje s ciljem da se što više podigne svijest javnosti o KVB i ukaže na važnost njihove prevencije i ranog prepoznavanja. Svjetski dan srca se svake godine obilježava 29. rujna u više od 100 zemalja u svijetu i svake godine ima određenu temu. Ove godine tema Svjetskog dana srca je „Koristi srce za svako srce“. Svrha kampanja tijekom Svjetskog dana srca je osvijestiti važnost prepoznavanja KV čimbenika rizika, usvajanje zdravih životnih navika i prevencija KVB.

Tijekom Svjetskog dana srca vladine i nevladine organizacije u svim zemljama sudjeluju u kampanjama obilježavanja tog Dana; organiziraju su u gradovima punktovi gdje medicinsko osoblje ljudima mjeri KV čimbenike rizika (arterijski tlak, šećer i masnoće u krvi, indeks tjelesne mase), provode ankete o životnim navikama, te se ljude nastoji educirati o zdravim životnim navikama i koji su to KV čimbenici rizika. U tu svrhu koriste se različiti promotivni materijali i mediji. Tijekom tog Dana organiziraju se različite sportske manifestacije u kojima učestvuju dobrovoljci (hodanje, trčanje, vježbanje pod nadzorom trenera) kako bi se ljude potaklo na tjelesnu aktivnost, muzički koncerti.

Mali je broj KV čimbenika rizika na koje ne možemo utjecati: nasljeđe (u nekim obiteljima postoji sklonost prijevremenog obolijevanja od KVB), visoka životna dob (starenjem se razvija aterosklerotska bolest arterija koja je odgovorna za većinu KVB, nastaju promjene na srcu koje su neminovne u starijoj dobi), spol (u generativnoj dobi žena veća je učestalost KVB kod muškaraca, a u menopauzi se KV rizik među spolovima izjednačava, a KV mortalitet žena je veći).

Veći je broj KV čimbenika rizika na koje možemo utjecati životnim navikama i zato ih zovemo promjenjivi. U njih spadaju:

1. Arterijska hipertenzija je vodeći uzrok KV mortaliteta. Arterijski tlak iznad 140/90mmHg označava visok tlak. On može biti prisutan, a da ne uzrokuje simptome sve do trenutka razvoja komplikacija, oštećenja različitih organa i nastanka KV bolesti. Ukoliko se ne mjeri može biti dugo neprepoznat i zato ga zovemo „tihim ubojicom“. Procjenjuje se da će do 2025. godine u svijetu bolovati od arterijske hipertenzije 1,56 milijarda ljudi. Preporuka je da arterijski tlak povremeno kontrolira, barem 2 puta godišnje, osobito kod osoba sa pridruženim KV čimbenicima rizika, osoba iznad 30. godine života.
2. Šećerna bolest je sve češća u razvijenim zemljama zbog loših životnih navika. Definira je vrijednost glukoze u krvi natašte iznad 7,0 mmol/l. Oko 10% odrasle populacije boluje od šećerne bolesti. 60% mortaliteta kod osoba sa šećernom bolešću je uzrokovano KVB-ima. Bolesnici sa šećernom bolešću imaju 2 do 3 puta veći KV rizik od zdravih osoba. Važno je na vrijeme otkriti povišen šećer u krvi, a to se lako može procijeniti i iz kapilarne krvi, pa se kod starijih osoba i kod osoba koje imaju pridružene KV čimbenike rizika preporučuje kontrola šećera u krvi barem jednom godišnje.
3. Pušenje cigareta je značajan čimbenik KV rizika, ali i drugih bolesti. Kod pušača se za 2 do 3 puta povećeva KV rizik u odnosu na nepušače. Prestankom pušenja duhana KV rizik se smanjuje, a nakon 15 godina nepušenja se izjednačava s nepušačima.
4. Sjedalački način života, odnosno tjelesna neaktivnost za 20 do 30% povećava rizik nastanka prijevremene smrti. Oko 30% odraslih osoba je nedovoljno tjelesno aktivno.
5. Povećana razina kolesterola u krvi povećava KV rizik jer ubrzava proces ateroskleroze.
6. Debljina je često povezana s porastom masnoća i šećera u krvi i nastankom šećerne bolesti, te razvojem arterijske hipertenzije. Masnoće i šećer u krvi treba kontrolirati ovisno o procijenjenom KV riziku.
7. Među KV rizične čimbenike koje možemo modificirati spadaju  također povećan unos alkoholnih pića, loše prehrambene navike (povećan unos zasićenih masti i trans-masnih kiselina, rafiniranih šećera, soli), stres,  osobito izloženost dugotrajnom stresu, te loši okolišni atmosferski uvijeti, zagađenost zraka.