Svjetski dan srca, 29.rujan 2022. – 1. dio         

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su odgovorne za 50% mortaliteta od nezaraznih bolesti, te su one vodeći uzrok mortaliteta u svijetu. Oko 18 milijuna prijevremenih smrti je uzrokovano KVB-ima. Procjenjuje se da će do 2023. godine 23 milijuna ljudi godišnje umirati zbog KVB.

KVB doprinose velikom ekonomskom opterećenju svake zemlje zbog povećanja troškova zdravstvene zaštite, smanjenja radne produktivnosti, a smanjuje se i kvaliteta života bolesnika. 80% prijevremenih smrti od KVB može se spriječiti kontrolom 4 glavna kardiovaskularna (KV) čimbenika rizika: pušenje duhana, nezdrave prehrambene navike, sjedalački način života, zloupotreba alkoholnih pića.

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je pokrenula obilježavanje Svjetskog dana srca kao godišnjeg događaja i najveće svjetske javnozdravstvene kampanje s ciljem da se što više podigne svijest javnosti o KVB i ukaže na važnost njihove prevencije i ranog prepoznavanja. Svjetski dan srca se svake godine obilježava 29. rujna u više od 100 zemalja u svijetu i svake godine ima određenu temu. Ove godine tema Svjetskog dana srca je „Koristi srce za svako srce“. Svrha kampanja tijekom Svjetskog dana srca je osvijestiti važnost prepoznavanja KV čimbenika rizika, usvajanje zdravih životnih navika i prevencija KVB.

Tijekom Svjetskog dana srca vladine i nevladine organizacije u svim zemljama sudjeluju u kampanjama obilježavanja tog Dana; organiziraju su u gradovima punktovi gdje medicinsko osoblje ljudima mjeri KV čimbenike rizika (arterijski tlak, šećer i masnoće u krvi, indeks tjelesne mase), provode ankete o životnim navikama, te se ljude nastoji educirati o zdravim životnim navikama i koji su to KV čimbenici rizika. U tu svrhu koriste se različiti promotivni materijali i mediji. Tijekom tog Dana organiziraju se različite sportske manifestacije u kojima učestvuju dobrovoljci (hodanje, trčanje, vježbanje pod nadzorom trenera) kako bi se ljude potaklo na tjelesnu aktivnost, muzički koncerti.

Mali je broj KV čimbenika rizika na koje ne možemo utjecati: nasljeđe (u nekim obiteljima postoji sklonost prijevremenog obolijevanja od KVB), visoka životna dob (starenjem se razvija aterosklerotska bolest arterija koja je odgovorna za većinu KVB, nastaju promjene na srcu koje su neminovne u starijoj dobi), spol (u generativnoj dobi žena veća je učestalost KVB kod muškaraca, a u menopauzi se KV rizik među spolovima izjednačava, a KV mortalitet žena je veći).

Veći je broj KV čimbenika rizika na koje možemo utjecati životnim navikama i zato ih zovemo promjenjivi. U njih spadaju:

  1. Arterijska hipertenzija je vodeći uzrok KV mortaliteta. Arterijski tlak iznad 140/90mmHg označava visok tlak. On može biti prisutan, a da ne uzrokuje simptome sve do trenutka razvoja komplikacija, oštećenja različitih organa i nastanka KV bolesti. Ukoliko se ne mjeri može biti dugo neprepoznat i zato ga zovemo „tihim ubojicom“. Procjenjuje se da će do 2025. godine u svijetu bolovati od arterijske hipertenzije 1,56 milijarda ljudi. Preporuka je da arterijski tlak povremeno kontrolira, barem 2 puta godišnje, osobito kod osoba sa pridruženim KV čimbenicima rizika, osoba iznad 30. godine života.
  2. Šećerna bolest je sve češća u razvijenim zemljama zbog loših životnih navika. Definira je vrijednost glukoze u krvi natašte iznad 7,0 mmol/l. Oko 10% odrasle populacije boluje od šećerne bolesti. 60% mortaliteta kod osoba sa šećernom bolešću je uzrokovano KVB-ima. Bolesnici sa šećernom bolešću imaju 2 do 3 puta veći KV rizik od zdravih osoba. Važno je na vrijeme otkriti povišen šećer u krvi, a to se lako može procijeniti i iz kapilarne krvi, pa se kod starijih osoba i kod osoba koje imaju pridružene KV čimbenike rizika preporučuje kontrola šećera u krvi barem jednom godišnje.
  3. Pušenje cigareta je značajan čimbenik KV rizika, ali i drugih bolesti. Kod pušača se za 2 do 3 puta povećeva KV rizik u odnosu na nepušače. Prestankom pušenja duhana KV rizik se smanjuje, a nakon 15 godina nepušenja se izjednačava s nepušačima.
  4. Sjedalački način života, odnosno tjelesna neaktivnost za 20 do 30% povećava rizik nastanka prijevremene smrti. Oko 30% odraslih osoba je nedovoljno tjelesno aktivno.
  5. Povećana razina kolesterola u krvi povećava KV rizik jer ubrzava proces ateroskleroze.
  6. Debljina je često povezana s porastom masnoća i šećera u krvi i nastankom šećerne bolesti, te razvojem arterijske hipertenzije. Masnoće i šećer u krvi treba kontrolirati ovisno o procijenjenom KV riziku.
  7. Među KV rizične čimbenike koje možemo modificirati spadaju  također povećan unos alkoholnih pića, loše prehrambene navike (povećan unos zasićenih masti i trans-masnih kiselina, rafiniranih šećera, soli), stres,  osobito izloženost dugotrajnom stresu, te loši okolišni atmosferski uvijeti, zagađenost zraka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]