Učestalost fibrilacije atrija nakon moždanog udara

Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Njezina učestalost značajno se povećava s dobi bolesnika.

Dosadašnja brojna istraživanja dokazala su povezanost između fibrilacije atrija i povećanja rizika od moždanog udara. Međutim, manje je poznato koja je učestalost fibrilacije atrija u bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara. Rezultati studije provedene u Francuskoj prije par godina dali su nova saznanja o fibrilaciji atrija nakon ishemijskog moždanog udara.

Istraživanje je provedeno na 48 992 bolesnika koji su preboljeli ishemijski moždani udar, a nisu imali dijagnosticiranu fibrilaciju atrija. Praćenje bolesnika bilo je tijekom 15 mjeseci. U kontrolnoj skupini bilo je 826 416 kardioloških bolesnika koji nisu preboljeli moždani udar. Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost fibrilacije atrija u obje skupine bolesnika tijekom praćenja od 15 mjeseci.

Tijekom praćenja učestalost fibrilacije atrija bila je 7,9 % u skupini bolesnika koji su preboljeli ishemijski moždani udar i 5,9% u kontrolnoj skupini bolesnika. Kod svih bolesnika određivan je broj bodova prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu. Ovaj bodovni sustav uzima u obzir zatajenja srca, povišeni krvni tlak, dob, ženski spol, šećernu bolest, moždani udar i prolazni ishemijski napadaj (TIA) i vaskularnu bolest. Veći broj bodova povezan je s većim rizikom nastanka moždanog udara. Nakon statističke obrade podataka rezultati istraživanja pokazuju koji su nezavisni prediktori nastanka fibrilacije atrija.

Nezavisni prediktori nastanka fibrilacije atrija su dob između 65 i 74 godine, povišeni krvni tlak, zatajenje srca i bolesti krvnih žila.

Ishemijski moždani udar povezan je s visokim rizikom nastanka fibrilacije atrija tijekom praćenja ove skupine bolesnika. S druge pak strane epizode asimptomatske ili subkliničke fibrilacije atrija koje nisu dijagnosticirane, jedan su od uzroka ishemijskog moždanog udara. U ovom istraživanju nisu navedeni uzroci moždanog udara u ispitivanoj skupini bolesnika.

Rezultati istraživanja ukazuju na veliko kliničko značenje praćenja bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara u svrhu otkrivanja fibrilacije atrija. Na taj način može se spriječiti veći dio ponovljenih moždanih udara u bolesnika s ustanovljenom fibrilacijom atrija. Adekvatna i učinkovita terapija poglavito antikoagulantna značajno smanjuje incidenciju recidiva ishemijskih moždanih udara. U određivanju terapije od velike nam je pomoći CHA2DS2-VASc bodovni sustav.

Rezultati ovog istraživanja imaju veliku korist za svakodnevnu kliničku praksu. Velika je važnost praćenja bolesnika zbog otkrivanja fibrilacije atrija bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara.

Vjerojatno će u skoroj budućnosti biti provedena daljnja istraživanja na većem broju bolesnika zbog potvrđivanja rezultata dosadašnjih studija. Pravovremeno otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara može imati klinički značaj u smanjenju recidiva moždanog udara.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povezanost između ishemijskog moždanog i fibrilacije atrija. Otkrivanje fibrilacije atrija nakon preboljelog moždanog udara sigurno doprinosi smanjenju rizika nastanka ponovljenog moždanog udara.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Fizikalna terapija

Moždani udar i fizikalna terapija – molim savjet

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Moždani udar

Moždani udar i upala pluća – molim savjet

Fibrilacija atrija

Kateterska ablacija u liječenju fibrilacije atrija

Starenjem stanovništva povećava se incidencija jedne od najčešćih srčanih aritmija, fibrilacije atrija (treperenje srčanih pretklijetki). Fibrilacija atrija povećava rizik nastanka moždanog udara, srčanog zatajenja, srčane smrti, smanjuje kvalitetu života bolesnika. Glavni cilj liječenja fibrilacije atrija je ponovna uspostava normalnog sinusnog ritma srca, a ukoliko se ne uspije, tada je važna kontrola srčane frekvencije. U prevenciji […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet