Učestalost prekomjerne tjelesne težine nakon premoštenja koronarnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznata je velika učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji. Prema podacima iz literature više od 60% odraslih muškaraca i više od 50% odralih žena ima višak kilograma.

Kako je prekomjerna tjelesna težina značajan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti, od velike je koristi smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Smanjenje prekomjerne tjelesne težine ima veliku važnost u primarnoj i sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti. Klinički su dokazani brojni korisni učinci smanjenja prekomjerne tjelesne težine od  smanjenja rizika za srčanožilne bolesti pa do smanjenja neželjenih događaja i smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Učestalost prekomjerne tjelesne težine u srčanožilnih bolesnika znatno je veća nego u općoj populaciji. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje educira bolesnike o korisnosti smanjenja prekomjerne tjelesne težine i o načinu kako smanjiti suvišne kilograme. Bolesnicima preporučamo dijetalnu prehranu i redovitu svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od 45 – 60 minuta.

Pitanje je koliko naše mjere edukacije uz preporuke i sugestije utječu na smanjenje prekomjerne tjelesne težine u naših bolesnika? Nedavno sam u jednom članku pisao o problemu prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon infarkta miokarda. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% boelsnika s akutnim infarktom mikarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Bilo bi korisno dugoročnim praćenjem bolesnika ustanoviti promjene u broju bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom.

Također je važno pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Da bi smo dobili odgovor na ovo pitanje proveo sam istraživanje u dugoročnom praćenju 86 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U skupini od 86 bolesnika bilo je 11 žena (12,8%) i 75 muškaraca (87,2%). Dob ispitivane skupine u vrijeme operacije bila je od 42-78 godina, prosječna dob je 57,9 godina. Praćenje bolesnika bilo je od 1 do 25 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 7,5 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) nakon prosječno 7,5 godina praćenja ima samo 9 bolesnika (10,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) ima 51 bolesnik (59,3%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) ima 26 bolesnika (30,2%). Ekstremnu pretilost (ITM: > 40 kg/m2) nije imao niti jedan bolesnik. Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme operacije 48 bolesnika bili su pušači (55,8%), a 8 bolesnika nije prestalo pušiti nakon operacije (9,3%). Rezultati ispitivanja pokazuju da je nakon premoštenja koronarnih arterija veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ipak je manji broj bolesnika nastavio pušiti cigarete (9,3%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u edukaciji o korisnosti gubitka suvišnih kilograma i u motivaciji bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole ovih bolesnika uz kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć i još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u provođenju mjera sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Potreban je još veći, bolji  i organiziraniji timski rad zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i u bolnicama u cilju rješavanja problema prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u srčanožilnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prostata

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Povećan aprostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

Bol

Bol u anusu – o čemu je riječ?

Bakterije

Mikrobiota: ključ zdravlja cijelog organizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ljudsko crijevo dom je nevjerojatnoj zajednici mikroorganizama, poznatoj kao crijevna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Procjenjuje se da ljudsko tijelo sadrži oko 100 bilijuna bakterija, što nadmašuje broj ljudskih stanica. Ukupna masa mikrobiote u crijevu iznosi približno 1–2 kilograma. Ova kompleksna zajednica ne samo da pomaže u probavi, već ima dalekosežne učinke […]

Kvržiica na penisu

Penis i kvržica – što je to?

Umor

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]