Učestalost prekomjerne tjelesne težine nakon premoštenja koronarnih arterija

Poznata je velika učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji. Prema podacima iz literature više od 60% odraslih muškaraca i više od 50% odralih žena ima višak kilograma.

Kako je prekomjerna tjelesna težina značajan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti, od velike je koristi smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Smanjenje prekomjerne tjelesne težine ima veliku važnost u primarnoj i sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti. Klinički su dokazani brojni korisni učinci smanjenja prekomjerne tjelesne težine od  smanjenja rizika za srčanožilne bolesti pa do smanjenja neželjenih događaja i smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Učestalost prekomjerne tjelesne težine u srčanožilnih bolesnika znatno je veća nego u općoj populaciji. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje educira bolesnike o korisnosti smanjenja prekomjerne tjelesne težine i o načinu kako smanjiti suvišne kilograme. Bolesnicima preporučamo dijetalnu prehranu i redovitu svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od 45 – 60 minuta.

Pitanje je koliko naše mjere edukacije uz preporuke i sugestije utječu na smanjenje prekomjerne tjelesne težine u naših bolesnika? Nedavno sam u jednom članku pisao o problemu prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon infarkta miokarda. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% boelsnika s akutnim infarktom mikarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Bilo bi korisno dugoročnim praćenjem bolesnika ustanoviti promjene u broju bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom.

Također je važno pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Da bi smo dobili odgovor na ovo pitanje proveo sam istraživanje u dugoročnom praćenju 86 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U skupini od 86 bolesnika bilo je 11 žena (12,8%) i 75 muškaraca (87,2%). Dob ispitivane skupine u vrijeme operacije bila je od 42-78 godina, prosječna dob je 57,9 godina. Praćenje bolesnika bilo je od 1 do 25 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 7,5 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) nakon prosječno 7,5 godina praćenja ima samo 9 bolesnika (10,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) ima 51 bolesnik (59,3%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) ima 26 bolesnika (30,2%). Ekstremnu pretilost (ITM: > 40 kg/m2) nije imao niti jedan bolesnik. Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme operacije 48 bolesnika bili su pušači (55,8%), a 8 bolesnika nije prestalo pušiti nakon operacije (9,3%). Rezultati ispitivanja pokazuju da je nakon premoštenja koronarnih arterija veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ipak je manji broj bolesnika nastavio pušiti cigarete (9,3%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u edukaciji o korisnosti gubitka suvišnih kilograma i u motivaciji bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole ovih bolesnika uz kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć i još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u provođenju mjera sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Potreban je još veći, bolji  i organiziraniji timski rad zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i u bolnicama u cilju rješavanja problema prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u srčanožilnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]