Učinkovita terapija hiperkolesterolemije kombinacijom dva lijeka

Jedan od važnih ciljeva sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti je sniženje povišenih masnoća u krvi.

Za učinkovito sniženje povišene razine kolesterola u krvi potrebna je dijetalna prehrana i medikamentna terapija sa statinom i ezetimibom. Statini su lijekovi koji blokiraju sintezu kolesterola u jetri, a ezetimib sprječava apsorpciju kolesterola iz crijeva.

Rezultati studije IMPROVE-IT pokazali su učinkovito sniženje ukupnog i LDL-kolesterola i smanjenje srčanožilnih događaja. U studiju je bilo uključeno 18 000 bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Dio bolesnika primao je samo statin, a dio bolesnika kombinaciju dva lijeka statin i ezetimib. Praćenje bolesnika bilo je tijekom 7 godina. Rezultati studije prezentirani su na godišnjem sastanku AHA (American Heart Association) koji je održan u Chicagu u studenom 2014. godine. Skupina bolesnika koja je primala kombinaciju dva lijeka imala je veće sniženje LDL-kolesterola i manji broj srčanožilnih događaja nego skupina bolesnika koja je primala samo statin u terapiji.

Tijekom praćenja registrirano je 5 250 srčanožilnih događaja koji su uključivali srčani infarkt, moždani udar, smrt zbog srčanožilnog uzroka, potrebu za revaskularizacijom miokarda ili potrebu hospitalizacije zbog nestabilne angine pektoris. Razina LDL-kolesterola bila je 2,9 mmol/L u skupini koja je primala kombiniranu trapiju statin i ezetimib, a 3,9 mmol/L u skupini koja je primala samo statin.

U skupini bolesnika koja je primala kombiniranu terapiju bilo je 32,7% srčanožilnih događaja, a u skupini je primala samo statin bilo je 34,7% srčanožilnih događaja. Drugim riječima to znači da liječenjem 100 bolesnika možemo spriječiti dva srčanožilna događaja.

U skupini koja je primala kombiniranu terapiju registriarano je značajno sniženje  C-reaktivnog proteina (CRP) u usporedbi sa skupinom koja je primala samo statin. Poznato je da niža razina CRP u krvi znači i manji rizik nastanka srčanožilnih događaja.

Rezultati istraživanja potvrdili su poznatu hipotezu što se tiče LDL-kolesterola: “dobro je niže, ali što je niže to je bolje”.

Klinički značaj studije IMPROVE-IT je u tome što je pokazala mogućnost učinkovitog sniženja LDL-kolesterola kombicaijom dva lijeka. Nakon infarkta miokarda bolesnici imaju uobičajenu terapiju u koju spada i statin, a dodatak ezetimiba poboljšava ishod bolesnika.

Možda bi buduće smjernice za liječenje hiperkolesterolemije trebale uzeti u obzir rezultate ove studije za bolesnike kojima je potrebna terapija za siženje lipida u krvi za sekundarnu prevennciju srčanožilnih bolesti.

Na kraju može se zaključiti da rezultati studije jasno pokazuju da možemo učinkovito sniziti ukupni i LDL-kolesterol u bolesnika nakon akutnog infarkta srca. Dokazana je učinkovita terapija hiperkolesterolemije kombinacijom dva lijeka, statina i ezetimiba. Liječenjem 100 bolesnika možemo spriječiti dva srčanožilna događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet