Utjecaj fibrilacije atrija na kvalitetu života bolesnika

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života.

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života. Jedna trećina bolesnika s fibrilacijom atrija pati od depresije ili anksioznosti. Fibrilacija atrija značajno povećava pobol i smrtnost zbog komplikacija kao što su moždani udar i zatajenje srca. Fibrilacija atrija može uzrokovati primarne simptome uključujući palpitacije, vrtoglavice, intoleranciju napora, umor, bol u prsima, gušenje, nedostatak zraka i otežno disanje. Primarni simptomi smanjuju kvalitetu života bolesnika, engl. Quality of Life. Ovi simptomi su povezani s povećanjem učestalosti depresije i anksioznosti. Rezultat spomenutih simptoma i psihijatrijskih komplikacija u bolesnika s fibrilacijom atrija ima značajni udjel u kvaliteti života. Kvalitetu života određuju dnevne aktivnosti, radna sposobnost, seksualna aktivnost, fizička aktivnost, psihološko stanje i socijalna aktivnost. Brojne opservacijske studije pokazuju široke varijacije u smanjenju navedenih aktivnosti u bolesnika s fibrilacijom atrija i značajno smanjenje kvalitete života. Studija koja je ispitivala subjektivnu procjenu bolesnika o kvaliteti života pokazala je zanimljive rezultate. Blago smanjenje kvalitete života imalo je 42% bolesnika, 26% bolesnika srednje teško i 32%  bolesnika teško smanjenje kvalitete života. Rezultati istraživanja brojnih studija pokazali su izraženije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca s fibrilacijom atrija. Studija (FRACTAL) Fibrillation Registry Assessing Costs, Therapies, Adverse events and Lifestyle pokazala je čvrtsu povezanost ženskog spola i višim skorom simptoma i smanjenjem skora kvalitete života.  Rezultati Kanadske studije o fibrilaciji atrija (CTAF) također su pokazali značajnije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca. Ong i suradnici pokazali su da je smanjenje fizičke aktivnosti bilo veće u skupini žena nego u skupini muškaraca. Bohnen i suradnici (2011.g.) također su pokazali veće smanjenje kvalitete života u žena (36,4%) u usporedbi s muškarcima (28,2%).

Kod analize sastavnica kvalitete života bolesnika s fibrilacijom atrija ustanovljeno je veliko smanjenje dnevnih aktivnosti u 11%, radne sposobnosti u 8%, fizičke aktivnosti u 18%, socijalne aktivnosti u 15% i seksualne aktivnosti u 22% bolesnika, a promjene u psihičkom statusu bile su u 18% bolesnika. Kod analize bolesnika s moždanim udarom i firbilacijom atrija ustanovljena je depresija u 38% bolesnika, anksioznost u 28% bolesnika, a 38% bolesnika imalo je osobinu anksioznosti. Simptomi depresije i anksioznosti značajno koreliraju sa smanjenjem kvalitete života tijekom 6 mjeseci nakon moždanog udara. Liječenje fibrilacije atrija bilo je predmet istraživanja brojnih studija koje su bile fokusirane na pobol i na smrtnost. Međutim, u kroničnim bolestima kao što je i fibrilacija atrija kvaliteta života bolesnika smatra se vrlo važnom. Trebali bi prihvatiti uzrečicu da je kvaliteta života važna i kao kvantiteta.
U zaključku možemo naglasiti da unatoč tome što je fibrilacija atrija relativno benigna kronična bolest, simptomi bolesti jako ograničavaju obavljanje aktivnosti i time smanjuju kvalitetu života bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da žene s fibrilacijom atrija imaju izraženije smanjenje kvalitete života nego muškarci.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]