Utjecaj fibrilacije atrija na kvalitetu života bolesnika

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života.

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života. Jedna trećina bolesnika s fibrilacijom atrija pati od depresije ili anksioznosti. Fibrilacija atrija značajno povećava pobol i smrtnost zbog komplikacija kao što su moždani udar i zatajenje srca. Fibrilacija atrija može uzrokovati primarne simptome uključujući palpitacije, vrtoglavice, intoleranciju napora, umor, bol u prsima, gušenje, nedostatak zraka i otežno disanje. Primarni simptomi smanjuju kvalitetu života bolesnika, engl. Quality of Life. Ovi simptomi su povezani s povećanjem učestalosti depresije i anksioznosti. Rezultat spomenutih simptoma i psihijatrijskih komplikacija u bolesnika s fibrilacijom atrija ima značajni udjel u kvaliteti života. Kvalitetu života određuju dnevne aktivnosti, radna sposobnost, seksualna aktivnost, fizička aktivnost, psihološko stanje i socijalna aktivnost. Brojne opservacijske studije pokazuju široke varijacije u smanjenju navedenih aktivnosti u bolesnika s fibrilacijom atrija i značajno smanjenje kvalitete života. Studija koja je ispitivala subjektivnu procjenu bolesnika o kvaliteti života pokazala je zanimljive rezultate. Blago smanjenje kvalitete života imalo je 42% bolesnika, 26% bolesnika srednje teško i 32%  bolesnika teško smanjenje kvalitete života. Rezultati istraživanja brojnih studija pokazali su izraženije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca s fibrilacijom atrija. Studija (FRACTAL) Fibrillation Registry Assessing Costs, Therapies, Adverse events and Lifestyle pokazala je čvrtsu povezanost ženskog spola i višim skorom simptoma i smanjenjem skora kvalitete života.  Rezultati Kanadske studije o fibrilaciji atrija (CTAF) također su pokazali značajnije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca. Ong i suradnici pokazali su da je smanjenje fizičke aktivnosti bilo veće u skupini žena nego u skupini muškaraca. Bohnen i suradnici (2011.g.) također su pokazali veće smanjenje kvalitete života u žena (36,4%) u usporedbi s muškarcima (28,2%).

Kod analize sastavnica kvalitete života bolesnika s fibrilacijom atrija ustanovljeno je veliko smanjenje dnevnih aktivnosti u 11%, radne sposobnosti u 8%, fizičke aktivnosti u 18%, socijalne aktivnosti u 15% i seksualne aktivnosti u 22% bolesnika, a promjene u psihičkom statusu bile su u 18% bolesnika. Kod analize bolesnika s moždanim udarom i firbilacijom atrija ustanovljena je depresija u 38% bolesnika, anksioznost u 28% bolesnika, a 38% bolesnika imalo je osobinu anksioznosti. Simptomi depresije i anksioznosti značajno koreliraju sa smanjenjem kvalitete života tijekom 6 mjeseci nakon moždanog udara. Liječenje fibrilacije atrija bilo je predmet istraživanja brojnih studija koje su bile fokusirane na pobol i na smrtnost. Međutim, u kroničnim bolestima kao što je i fibrilacija atrija kvaliteta života bolesnika smatra se vrlo važnom. Trebali bi prihvatiti uzrečicu da je kvaliteta života važna i kao kvantiteta.
U zaključku možemo naglasiti da unatoč tome što je fibrilacija atrija relativno benigna kronična bolest, simptomi bolesti jako ograničavaju obavljanje aktivnosti i time smanjuju kvalitetu života bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da žene s fibrilacijom atrija imaju izraženije smanjenje kvalitete života nego muškarci.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]