Utjecaj kave na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti

U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog krvnog tlaka (KT)  u normotenzivnih osoba je naširoko istraživana. U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Rezultati istraživanja koja su pratila utjecaj redovitog konzumiranja kave bili su nedosljedni pa su našli da dugotrajno konzumiranje kave može i povećati, ali i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije.  Nažalost utjecaj kave i kofeina na KT i kardiovaskularne bolesti kod hipertoničara je također nejasan. Ovo je jako važno pitanje jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje KT može ozbiljno ugroziti bolesnika. Štoviše konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Stoga nije čudno da je ovo jedno od čestih pitanje bolesnika upućenih prema svome ordinarijusu.
Zadnji pregledi kontroliranih pokusa pokazuju da u hipertoničara unos 200-300mg kofeina (ekvivalent 1,5-2 šalice filtrirane kave) rezultira značajnim porastom KT tijekom prvih 60 minuta nakon unosa u trajanju do 180min. Nasuprot, konzumacija kave tijekom 2 tjedna nije imala učinka na porast KT. Također nije nađena povezanost između redovitog/dugotrajnog  pijenja kave i povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Kofein podjednako utječe na akutni porast  KT u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava SKT od  2-12mmHg,  a DKT  3-11mmHg.
Kada se promatraju dugotrajni učinci konzumacije kave i u normotenzivnih osoba i u hipertoničara ne nalazi se utjecaja na povećani rizik kardiovaskularnih događanja.

Kava je piće vrlo kompleksne kemijske strukture. Kardiometabolički utjecaji kofeina su dobro istraženi i o njima prevladava negativni stav to jest štetan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S druge strane utjecaj ostalih  supstanci iz kave ostaje nedovoljno poznat, pa tako klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Gledajući dugoročno ovo su učinci koji se vide u osoba koje redovito piju kavu i razvili su toleranciju na kofein. Stoga štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti. To može donekle objasniti nemogućnost povezivanja dugotrajnog konzumiranja kave s povećanim kardiovaskularnim rizikom kako kod normotenzivnih osoba tako i kod hipertoničara. Akutni porast KT može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Ovakav nalaz je dosljedan nalazu veće učestalosti koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Zato bi hipertoničari s nereguliranim KT trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.  Također konzumacija kave neposredno prije mjerenja KT može dati povišene vrijednosti KT i lažni dojam neregulirane hipertenzije.
Nije nađeno dovoljno dokaza koji bi preporučili izbjegavanje dugotrajne konzumacije kave u dobro kontroliranih hipertoničara. Štoviše, kod hipertoničara pažnja bi više trebala biti usmjerena na promjenu ostalih štetnih životnih navika kao što su prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine i povećanje fizičke aktivnosti.

Zaključno se može reći da kofein povisuje KT tijekom 3 sata nakon konzumacije u hipertoničara. Trenutni dokazi ne potkrijepljuju povezanost konzumacije kave tijekom 2 tjedna i povišenog KT niti povećanje kardiovaskularnog rizika kod dugotrajne konzumacije kave. Da bi se preciznije utvrdio utjecaj kave na hipertenziju potrebno je provesti istraživanja koja će dati odgovor o utjecaju konzumacije kave dulje od 2 tjedna na KT. Također ostaje nejasan utjecaj konzumacije kave na stupanj kontrole hipertenzije u hipertoničara i moguća interakcija s različitim antihipertenzivima. Takvi dokazi bi omogućili preciznije preporuke za konzumaciju kave bolesnicima. Također, obzirom na nedosljedne rezultate istraživanja o povezanosti konzumacije kave i pojavnosti moždanih udara, potrebna su daljnja istraživanja prije nego odbacimo moguće štetne utjecaje kave na pojedine tipove kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]