Utjecaj kave na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog krvnog tlaka (KT)  u normotenzivnih osoba je naširoko istraživana. U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Rezultati istraživanja koja su pratila utjecaj redovitog konzumiranja kave bili su nedosljedni pa su našli da dugotrajno konzumiranje kave može i povećati, ali i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije.  Nažalost utjecaj kave i kofeina na KT i kardiovaskularne bolesti kod hipertoničara je također nejasan. Ovo je jako važno pitanje jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje KT može ozbiljno ugroziti bolesnika. Štoviše konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Stoga nije čudno da je ovo jedno od čestih pitanje bolesnika upućenih prema svome ordinarijusu.
Zadnji pregledi kontroliranih pokusa pokazuju da u hipertoničara unos 200-300mg kofeina (ekvivalent 1,5-2 šalice filtrirane kave) rezultira značajnim porastom KT tijekom prvih 60 minuta nakon unosa u trajanju do 180min. Nasuprot, konzumacija kave tijekom 2 tjedna nije imala učinka na porast KT. Također nije nađena povezanost između redovitog/dugotrajnog  pijenja kave i povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Kofein podjednako utječe na akutni porast  KT u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava SKT od  2-12mmHg,  a DKT  3-11mmHg.
Kada se promatraju dugotrajni učinci konzumacije kave i u normotenzivnih osoba i u hipertoničara ne nalazi se utjecaja na povećani rizik kardiovaskularnih događanja.

Kava je piće vrlo kompleksne kemijske strukture. Kardiometabolički utjecaji kofeina su dobro istraženi i o njima prevladava negativni stav to jest štetan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S druge strane utjecaj ostalih  supstanci iz kave ostaje nedovoljno poznat, pa tako klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Gledajući dugoročno ovo su učinci koji se vide u osoba koje redovito piju kavu i razvili su toleranciju na kofein. Stoga štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti. To može donekle objasniti nemogućnost povezivanja dugotrajnog konzumiranja kave s povećanim kardiovaskularnim rizikom kako kod normotenzivnih osoba tako i kod hipertoničara. Akutni porast KT može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Ovakav nalaz je dosljedan nalazu veće učestalosti koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Zato bi hipertoničari s nereguliranim KT trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.  Također konzumacija kave neposredno prije mjerenja KT može dati povišene vrijednosti KT i lažni dojam neregulirane hipertenzije.
Nije nađeno dovoljno dokaza koji bi preporučili izbjegavanje dugotrajne konzumacije kave u dobro kontroliranih hipertoničara. Štoviše, kod hipertoničara pažnja bi više trebala biti usmjerena na promjenu ostalih štetnih životnih navika kao što su prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine i povećanje fizičke aktivnosti.

Zaključno se može reći da kofein povisuje KT tijekom 3 sata nakon konzumacije u hipertoničara. Trenutni dokazi ne potkrijepljuju povezanost konzumacije kave tijekom 2 tjedna i povišenog KT niti povećanje kardiovaskularnog rizika kod dugotrajne konzumacije kave. Da bi se preciznije utvrdio utjecaj kave na hipertenziju potrebno je provesti istraživanja koja će dati odgovor o utjecaju konzumacije kave dulje od 2 tjedna na KT. Također ostaje nejasan utjecaj konzumacije kave na stupanj kontrole hipertenzije u hipertoničara i moguća interakcija s različitim antihipertenzivima. Takvi dokazi bi omogućili preciznije preporuke za konzumaciju kave bolesnicima. Također, obzirom na nedosljedne rezultate istraživanja o povezanosti konzumacije kave i pojavnosti moždanih udara, potrebna su daljnja istraživanja prije nego odbacimo moguće štetne utjecaje kave na pojedine tipove kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Koža

Dekspantenol: tajna brze regeneracije kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dekspantenol je provitamin vitamina B5 koji se nanesen na kožu pretvara u Vitamin B5 odnosno pantotensku kiselinu koja ulazi u sastav koenzima A i time utječe na obnovu epidermisa i stvaranje kolagenih vlakana. Kao lokalni pripravak na koži čini ju zdravu i lijepu bez površinskih oštećenja. Iako su do sada smišljeni mnogobrojni dermokozmetički pripravci koji […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje