Utjecaj vrućine na srce i krvne žile

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ovog ljeta smo izloženi visokim vanjskim temperaturama uz pojavu nekoliko toplotnih valova.

Visoke temperature okoline utječu na svaki organizam koji se fiziološkim mehanizmima prilagođava na njih. One uzrokuju proširenje krvnih žila u svrhu rashlađivanja tijela, pojačava se znojenje tijela, ubrzava srčana frekvencija, smanjuje se arterijski tlak i javlja se opasnost od gubitka svijesti.

Zbog većeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem povećava se rizik od dehidracije. Gubitkom tjelesne tekućine povećava se viskoznost krvi i sklonost zgrušavanju krvi što u ljetnim mjesecima povećava rizik nastanka tromboembolijskih incidenata.

Visoke temperature okoline uz visoku vlažnost i zagađenje zraka dodatno povećavaju rizik srčanih i moždanih udara. Visokorizične osobe koje u podlozi imaju aterosklerotsku bolest (bolest arterija koja sužuje njihov lumen i svojom progresijom dovodi do razvoja srčanih, moždanih bolesti i periferne arterijske bolesti, a njezina incidencija raste s godinama) imaju povećan rizik nastanka srčanog i moždanog udara prilikom izlaganja tijela visokim temperaturama i povišenom atmosferskom tlaku. Onog trenutka kad fiziološki mehanizmi prilagodbe na visoku temperaturu više nisu u mogućnosti zaštiti tijelo od negativnih utjecaja vrućine nastupa toplinski udar. Veći je rizik njegovog nastanka pri dugotrajnom izlaganju visokim temperaturama.

Najčešći simptomi toplinskog udara su: vrtoglavica, glavobolja, umor, dezorijentiranost, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima, obilno znojenje, te na kraju prestanak znojenja, crvena i vruća koža, porast tjelesne temperature iznad 40  ̊C, ubrzano disanje, gubitak svijesti. Takvo stanje ugrožava život ako se odmah ne provede hitno medicinsko zbrinjavanje ugrožene osobe koja se odmah treba ukloniti u prostor s nižom temperaturom.

Kod naglog rashlađivanja tijela (na primjer pri ulasku u hladne klimatizirane prostore, pri naglom ulasku u rashlađenu vodu-more, jezero, rijeku ili pri nagloj konzumaciji ledenih pića) koje je bilo prethodno izloženo vrućini, dolazi do spazma i grčenja arterija, povećava se arterijski tlak i srčana frekvencija, te se povećava potreba srčanog mišića za kisikom. Ovi mehanizmi prilagodbe organizma na nagle promjene vanjske temperature povećavaju rizik iznenadnih srčanožilnih incidenata (srčanih aritmija, srčanog i moždanog udara), osobito kod bolesnika koji u podlozi već imaju srčanu ili perifernu arterijsku bolest.

Preporuke kojih bi se trebali svi pridržavati za vrijeme izlaganja vrućinama, a osobito najranjivije skupine – stariji i osobe s kroničnim bolestima:

– izbjegavanje izlaganje suncu između 10 i 17 sati, a osobito srčani bolesnici koji bi van trebali izlaziti rano u jutro i uvečer

– nošenje lagane, široke, svijetle odjeće, prirodnih materijala, nositi šešir, sunčane naočale

– izbjegavanje većih tjelesnih napora izvan kuće

– konzumirati često vodu, a ne samo kod osjeta žeđi

– izbjegavati alkoholna, zaslađena i kofeinska pića

– prehrana treba biti lagana, konzumirati što više povrća, voća, namirnice bogate vlaknima, orašaste plodove, od mesa piletinu, puretinu i ribu, a obroci trebaju biti češći i manji

– ograničiti unos soli

– unutarnji klimatizirani prostori u kojim se boravi trebali bi biti do 7  ̊C hladniji od vanjskih (ne preporučuje se više). Najbolje je tijelo rashlađivati tuširanjem mlakom vodom.

– osobe koje boluju od arterijske hipertenzije trebaju češće kontrole arterijskog tlaka, te je potrebno nekad reducirati doze antihipertenziva zbog pada arterijskog tlaka u ljetnim mjesecima: korekcija terapije se vrši u dogovoru s nadležnim liječnikom prema evidenciji dnevnika samokontrole arterijskog tlaka. Ako kod ovih bolesnika dođe do pada arterijskog tlaka ispod 100/60 mmHg treba odmah konzultirati liječnika radi korekcije terapije. Svi bolesnici koji boluju od arterijske hipertenzije ili srčane bolesti trebali bi obaviti kardiološku kontrolu prije ljeta, te bi im liječnik trebao dati savjete o prilagodbi i ponašanju za vrijeme ljetnih mjeseci, te kako da korigiraju terapiju.

– treba pripaziti s uzimanjem diuretika zbog gubitka tekućine i elektrolita znojenjem. Važno je nadoknađivati tekućinu, a po potrebi elektrolite.

– lijekove treba čuvati na temperaturi nižoj od 25  ̊C

– u more, jezera ili rijeke treba ulaziti postepeno radi tjelesne prilagodbe na promjenu temperature

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi očitati EKG?

Kontaminirana hrana

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Snižavanje krvnog tlaka

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]