Utjecaj vrućine na srce i krvne žile

Ovog ljeta smo izloženi visokim vanjskim temperaturama uz pojavu nekoliko toplotnih valova.

Visoke temperature okoline utječu na svaki organizam koji se fiziološkim mehanizmima prilagođava na njih. One uzrokuju proširenje krvnih žila u svrhu rashlađivanja tijela, pojačava se znojenje tijela, ubrzava srčana frekvencija, smanjuje se arterijski tlak i javlja se opasnost od gubitka svijesti.

Zbog većeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem povećava se rizik od dehidracije. Gubitkom tjelesne tekućine povećava se viskoznost krvi i sklonost zgrušavanju krvi što u ljetnim mjesecima povećava rizik nastanka tromboembolijskih incidenata.

Visoke temperature okoline uz visoku vlažnost i zagađenje zraka dodatno povećavaju rizik srčanih i moždanih udara. Visokorizične osobe koje u podlozi imaju aterosklerotsku bolest (bolest arterija koja sužuje njihov lumen i svojom progresijom dovodi do razvoja srčanih, moždanih bolesti i periferne arterijske bolesti, a njezina incidencija raste s godinama) imaju povećan rizik nastanka srčanog i moždanog udara prilikom izlaganja tijela visokim temperaturama i povišenom atmosferskom tlaku. Onog trenutka kad fiziološki mehanizmi prilagodbe na visoku temperaturu više nisu u mogućnosti zaštiti tijelo od negativnih utjecaja vrućine nastupa toplinski udar. Veći je rizik njegovog nastanka pri dugotrajnom izlaganju visokim temperaturama.

Najčešći simptomi toplinskog udara su: vrtoglavica, glavobolja, umor, dezorijentiranost, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima, obilno znojenje, te na kraju prestanak znojenja, crvena i vruća koža, porast tjelesne temperature iznad 40  ̊C, ubrzano disanje, gubitak svijesti. Takvo stanje ugrožava život ako se odmah ne provede hitno medicinsko zbrinjavanje ugrožene osobe koja se odmah treba ukloniti u prostor s nižom temperaturom.

Kod naglog rashlađivanja tijela (na primjer pri ulasku u hladne klimatizirane prostore, pri naglom ulasku u rashlađenu vodu-more, jezero, rijeku ili pri nagloj konzumaciji ledenih pića) koje je bilo prethodno izloženo vrućini, dolazi do spazma i grčenja arterija, povećava se arterijski tlak i srčana frekvencija, te se povećava potreba srčanog mišića za kisikom. Ovi mehanizmi prilagodbe organizma na nagle promjene vanjske temperature povećavaju rizik iznenadnih srčanožilnih incidenata (srčanih aritmija, srčanog i moždanog udara), osobito kod bolesnika koji u podlozi već imaju srčanu ili perifernu arterijsku bolest.

Preporuke kojih bi se trebali svi pridržavati za vrijeme izlaganja vrućinama, a osobito najranjivije skupine – stariji i osobe s kroničnim bolestima:

– izbjegavanje izlaganje suncu između 10 i 17 sati, a osobito srčani bolesnici koji bi van trebali izlaziti rano u jutro i uvečer

– nošenje lagane, široke, svijetle odjeće, prirodnih materijala, nositi šešir, sunčane naočale

– izbjegavanje većih tjelesnih napora izvan kuće

– konzumirati često vodu, a ne samo kod osjeta žeđi

– izbjegavati alkoholna, zaslađena i kofeinska pića

– prehrana treba biti lagana, konzumirati što više povrća, voća, namirnice bogate vlaknima, orašaste plodove, od mesa piletinu, puretinu i ribu, a obroci trebaju biti češći i manji

– ograničiti unos soli

– unutarnji klimatizirani prostori u kojim se boravi trebali bi biti do 7  ̊C hladniji od vanjskih (ne preporučuje se više). Najbolje je tijelo rashlađivati tuširanjem mlakom vodom.

– osobe koje boluju od arterijske hipertenzije trebaju češće kontrole arterijskog tlaka, te je potrebno nekad reducirati doze antihipertenziva zbog pada arterijskog tlaka u ljetnim mjesecima: korekcija terapije se vrši u dogovoru s nadležnim liječnikom prema evidenciji dnevnika samokontrole arterijskog tlaka. Ako kod ovih bolesnika dođe do pada arterijskog tlaka ispod 100/60 mmHg treba odmah konzultirati liječnika radi korekcije terapije. Svi bolesnici koji boluju od arterijske hipertenzije ili srčane bolesti trebali bi obaviti kardiološku kontrolu prije ljeta, te bi im liječnik trebao dati savjete o prilagodbi i ponašanju za vrijeme ljetnih mjeseci, te kako da korigiraju terapiju.

– treba pripaziti s uzimanjem diuretika zbog gubitka tekućine i elektrolita znojenjem. Važno je nadoknađivati tekućinu, a po potrebi elektrolite.

– lijekove treba čuvati na temperaturi nižoj od 25  ̊C

– u more, jezera ili rijeke treba ulaziti postepeno radi tjelesne prilagodbe na promjenu temperature

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]