Benigni epileptički sindromi dječje dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prema današnjim saznanjma više od 80% svih epilepsija javlja se prije 18–te godine života. Među njima su najpreciznije  definirane benigne žarišne epilepsije.

One su najčešće genetski uvjetovane, dobno ovisne, bez strukturalnih lezija mozga a njihova se patofiziologija može sada jasnije razmatrati. Buduća genska istraživanja zasigurno će pridonjeti pravilnoj identifikaciji i klasifikaciji epileptičnih sindroma te primjeni novih metoda liječenja. 

Restriktivni kriteriji za razlučivanje benignih epilepsija su slijedeći:

  • neuromentalni status je uredan i odgovara dobi 
  • obiteljska anamneza je pozitivna 
  • napadi su kratkotrajni, stereotipni, češće se javljaju noću  
  • bolest se uspješno liječi 
  • izlječenje nastupa do adolescentne dobi 

EEG kriteriji:

  • •snovna aktivnost je normalna 
  • paroksizmi su karakteristične morfologije i lokalizacije 
  • izbijanja se aktiviraju tijekom spavanja 
  • povremeno se uočavaju generalizirana izbijanja šiljak-valova

Tu prvenstveno spadaju: Benigna epilepsija sa centrotemporalnim šiljcima(BECT) – „rolandička epilepsija“  koja je opsisana 1958.god .Prema našim se iskustivima javlja u 15%-20% djece sa epilepsijiom. Najčešće u dobi od 7-8 godina ( raspon 3-13 god ) Napadi su u većine bolesnika noćni a u slučajevima sa generalizacijom se žarišni početak obično previdi. Žarišne krize su lokalizirane u području lica – motorički ili senzorički fenomeni. U starije djece su to hemifacijalni spazmi a u mlađe hemikonvuilzivni ili sekundarno generalizirani napadi.

Obradom se ne nalaze strukturalne lezije. Napadi postepeno bivaju sve rjeđi da bi na kraju isčezli uz normalizaciju EEG nalaza. U liječenju se koriste antiepileptici novije generacije. Benigna epilepsija sa afektivnom simptomatologijom ( opisana 1980 god.) se javlja obično noću i karakterizirana je složenim parcijalnim napadima u djece od 7-16 godina. Pojavljuju  se atake iznenadnog „užasa“ i „straha„ praćene vrištanjem što se ponekad može zamijeniti sa noćnim strahom.

Ovaj tip epilepsija u našim istraživanjima  čini  oko 20 % svih psihomotornih epilepsija. Panayatopulous sindrom je karakteriziran autonomnim simptomima:dijete počne povraćati uz poremećaj svijesti a može se nastaviti i kloničnim krizama i nerijetko priječi u epileptički status. 2/3 napada nastaje u snu. Napadi traju oko 20-30 minuta . EEG pokazuje šiljke lokalizirane nad okcipitalnim regijama a promjene u EEG-u se nekad vide samo tijekom spavanja, zbog čega je potrebno učiniti EEG zapis u spavanju.

Ukoliko se napadi ponavljaju potrebno je uvesti terapiju. Važna je dobra suradnja sa roditeljima. Benigna epilepsija sa okcipitalnim paroksizmima  opisana je 1982 god (Gastaut) a karakterizirana je kombinacijom vizualnih simptoma, konvulzivnih fenomena i migrenoznih simptoma. Vizualni se simptomi sastoje od jednostavnih ili kompleksnih vidnih halucinacija ili iluzija (makropsije, mikropsije ) nakon čega može doći do pojave tranzitornog gubitka vida. Nevizualni simptomi slijede nakon početne faze tipa adverzivnih, hemikonvulzivnih ili kompleksih parcijalnih napada uz automatizme. Jedan dio bolesnika ima i migrenske simptome. EEG je karakteriziran visokovoltažnim šiljcima i šiljak-valovima iznad okcipitalnih regija koji isčezavaju kod otvaranja očiju. Ovaj se tip epilepsije javlja znatno rjeđe od ranije navedenih.

Postoji još nekoliko tipova epilepsije koji se potpuno ne uklapaju u kriterije benignosti kao što je : Noćna familijarna frontalna epilepsija sa žarišnim napadima i početkom u adolescentnoj dobi. Nasljeđuje se autosomalno dominantno uz 70% penetraciju. Napadi se javljaju nakon uspavljivanja nespecifičnom aurom i motornim poremećajima u vidu hiperkineze ili toničkih kriza. Nakon napada bolesnik zaspe da bi se ataka ponovila (što se može ponavljati nekoliko puta ) U 50 % slučajeva dolazi do sekundarne generalizacije.

Stanje je teško razlučiti od parasomnija ili noćnog straha. EEG pokazuje promjene nad frontalnim regijama. Benigne familijarne neonatane konvulzije  takodjer spadaju u ovu grupu. Javljaju se u prvom tjednu života, kratkotrajne su, sa motornom i autonomnom simptomatologijom (apnoični napadaji). Benigna žarišna epilepsija adolescentne dobi, koja se javlja pretežno u muške djece žarišnim motornim ili senzornim napadima i čestom sekundarnom generalizacijom također spada u ovu skupinu. Obično se javlja samo jedan ili dva napada. 

Postoji dilema da li ove epilepsije liječiti ili ne liječiti. Neki stručnjaci smatraju da liječenje treba odložiti do pojave trećeg napada. Mi smatramo da ih treba liječiti. Pri tome koristima novije generacije antiepileptika koji imaju manje nuspojava s time da liječenje traje oko 2 godine a zatim se terapija postepeno ukida uz praćenje EEG zapisa i kognitivnog razvoja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Kardiološko pitanje

Imunitet

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]