Benigni epileptički sindromi dječje dobi

Prema današnjim saznanjma više od 80% svih epilepsija javlja se prije 18–te godine života. Među njima su najpreciznije  definirane benigne žarišne epilepsije.

One su najčešće genetski uvjetovane, dobno ovisne, bez strukturalnih lezija mozga a njihova se patofiziologija može sada jasnije razmatrati. Buduća genska istraživanja zasigurno će pridonjeti pravilnoj identifikaciji i klasifikaciji epileptičnih sindroma te primjeni novih metoda liječenja. 

Restriktivni kriteriji za razlučivanje benignih epilepsija su slijedeći:

  • neuromentalni status je uredan i odgovara dobi 
  • obiteljska anamneza je pozitivna 
  • napadi su kratkotrajni, stereotipni, češće se javljaju noću  
  • bolest se uspješno liječi 
  • izlječenje nastupa do adolescentne dobi 

EEG kriteriji:

  • •snovna aktivnost je normalna 
  • paroksizmi su karakteristične morfologije i lokalizacije 
  • izbijanja se aktiviraju tijekom spavanja 
  • povremeno se uočavaju generalizirana izbijanja šiljak-valova

Tu prvenstveno spadaju: Benigna epilepsija sa centrotemporalnim šiljcima(BECT) – „rolandička epilepsija“  koja je opsisana 1958.god .Prema našim se iskustivima javlja u 15%-20% djece sa epilepsijiom. Najčešće u dobi od 7-8 godina ( raspon 3-13 god ) Napadi su u većine bolesnika noćni a u slučajevima sa generalizacijom se žarišni početak obično previdi. Žarišne krize su lokalizirane u području lica – motorički ili senzorički fenomeni. U starije djece su to hemifacijalni spazmi a u mlađe hemikonvuilzivni ili sekundarno generalizirani napadi.

Obradom se ne nalaze strukturalne lezije. Napadi postepeno bivaju sve rjeđi da bi na kraju isčezli uz normalizaciju EEG nalaza. U liječenju se koriste antiepileptici novije generacije. Benigna epilepsija sa afektivnom simptomatologijom ( opisana 1980 god.) se javlja obično noću i karakterizirana je složenim parcijalnim napadima u djece od 7-16 godina. Pojavljuju  se atake iznenadnog „užasa“ i „straha„ praćene vrištanjem što se ponekad može zamijeniti sa noćnim strahom.

Ovaj tip epilepsija u našim istraživanjima  čini  oko 20 % svih psihomotornih epilepsija. Panayatopulous sindrom je karakteriziran autonomnim simptomima:dijete počne povraćati uz poremećaj svijesti a može se nastaviti i kloničnim krizama i nerijetko priječi u epileptički status. 2/3 napada nastaje u snu. Napadi traju oko 20-30 minuta . EEG pokazuje šiljke lokalizirane nad okcipitalnim regijama a promjene u EEG-u se nekad vide samo tijekom spavanja, zbog čega je potrebno učiniti EEG zapis u spavanju.

Ukoliko se napadi ponavljaju potrebno je uvesti terapiju. Važna je dobra suradnja sa roditeljima. Benigna epilepsija sa okcipitalnim paroksizmima  opisana je 1982 god (Gastaut) a karakterizirana je kombinacijom vizualnih simptoma, konvulzivnih fenomena i migrenoznih simptoma. Vizualni se simptomi sastoje od jednostavnih ili kompleksnih vidnih halucinacija ili iluzija (makropsije, mikropsije ) nakon čega može doći do pojave tranzitornog gubitka vida. Nevizualni simptomi slijede nakon početne faze tipa adverzivnih, hemikonvulzivnih ili kompleksih parcijalnih napada uz automatizme. Jedan dio bolesnika ima i migrenske simptome. EEG je karakteriziran visokovoltažnim šiljcima i šiljak-valovima iznad okcipitalnih regija koji isčezavaju kod otvaranja očiju. Ovaj se tip epilepsije javlja znatno rjeđe od ranije navedenih.

Postoji još nekoliko tipova epilepsije koji se potpuno ne uklapaju u kriterije benignosti kao što je : Noćna familijarna frontalna epilepsija sa žarišnim napadima i početkom u adolescentnoj dobi. Nasljeđuje se autosomalno dominantno uz 70% penetraciju. Napadi se javljaju nakon uspavljivanja nespecifičnom aurom i motornim poremećajima u vidu hiperkineze ili toničkih kriza. Nakon napada bolesnik zaspe da bi se ataka ponovila (što se može ponavljati nekoliko puta ) U 50 % slučajeva dolazi do sekundarne generalizacije.

Stanje je teško razlučiti od parasomnija ili noćnog straha. EEG pokazuje promjene nad frontalnim regijama. Benigne familijarne neonatane konvulzije  takodjer spadaju u ovu grupu. Javljaju se u prvom tjednu života, kratkotrajne su, sa motornom i autonomnom simptomatologijom (apnoični napadaji). Benigna žarišna epilepsija adolescentne dobi, koja se javlja pretežno u muške djece žarišnim motornim ili senzornim napadima i čestom sekundarnom generalizacijom također spada u ovu skupinu. Obično se javlja samo jedan ili dva napada. 

Postoji dilema da li ove epilepsije liječiti ili ne liječiti. Neki stručnjaci smatraju da liječenje treba odložiti do pojave trećeg napada. Mi smatramo da ih treba liječiti. Pri tome koristima novije generacije antiepileptika koji imaju manje nuspojava s time da liječenje traje oko 2 godine a zatim se terapija postepeno ukida uz praćenje EEG zapisa i kognitivnog razvoja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Arahnoidalna cista

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?