Dijabetička polineuropatija

Dijabetička polineuropatija zahvaća osjetna, motorička i autonomna vlakna perifernog živčanog sustava, tako da bilo koje živčano vlakno može biti oštećeno, što znači da simptomi.

Dijabetička polineuropatija zahvaća osjetna, motorička i autonomna vlakna perifernog živčanog sustava, tako da bilo koje živčano vlakno može biti oštećeno, što znači da simptomi dijabetičke polineuropatije mogu biti mnogobrojni.
Srećom samo mali broj ima neuropatsku bol, ali je tragično da je većina bez simptoma sve dok komplikacije ne postanu teške i ireverzibilne.

Distalna  simetrična polineuropatija
Bolest počinje postupno, prvo se javlja smanjen osjet bola kao i parestezije. Oštećenje zahvaća velika aferenetna vlakna (koja prenose propriocepciju – položaj u prostoru, hladnoću i vibraciju), kao i mala aferentna vlakna (koja prenose osjet topline, dodira i boli). Simptomi se javljaju na distalnim dijelovima (prsti, šake, stopala) i zatim se postupno šire prema gore. Pozitivni simptomi su  bol (javlja se do 30% slučajeva) i parestezije, a negativne kao gubitak osjeta su češće. Gubitak motoričke inervacije dovodi do hipotrofije mišića (obično stopala) što uz ranije navedeni gubitak osjeta dovodi i do mogućeg razvoja ulceracija. Senzomotorna polineuropatija je primarni čimbenik rizika za razvoj dijabetičkih ulceracija na stopalima koja je odgovorna za 85% amputacija nogu u dijabetičkih pacijenata.

Kardiovaskularna autonomna neuropatija
Smatra se da je njena incidencija 15% kod dijabetesa tip I i 20% kod tipa II. Također je jedan od glavnih uzroka smrti kod dijabetičara (u 10-godišnjem praćenju smrtnost kod dijabetičara sa kardiovaskularnom neuropatijom je bila 27% veća nego kod dijabetičara koji je nisu imali). Zahvaća i simpatička i parasimpatička vlakna. Glavni simptomi su ortostatska hipotenzija i poremećaji srčanog ritma. Smatra se kako u komorbiditetu sa koronarnom bolešću  djeluje sinergistički na kardiovaskularnu disfunkciju, smanjenje postotka preživljavanja kod srčanog infarkta, kao i povećanje učestalosti maligne aritmije i iznenadne smrti.

Gastrointestinalna autonomna neuropatija
Najčešći simptomi su: GERB (30% pacijenata sa dijabetesom) i usporeno pražnjenje želuca ( 25-50%) koje se manifestira kao nadimanje, epigastrična bol, mučnina, povraćanje i gubitak apetita. Navedene tegobe također kompliciraju i terapiju dijabetesa, radi usporene resorpcije lijekova. Poremećaj funkcije kolona (25%) manifestira se sa opstipacijom, dijarejom i inkontinencijom.

Genitourinarna autonomna neuropatija
Erektilna disfunkcija kod muškaraca javlja se kod 50% dijabetičara starijih od 50 godina kao i kod 75% starijih od 60 godina. Kod žena manifestira se kao smanjen libido što je posljedica vaginalne suhoće i bolnosti tijekom koitusa Idispareunija). Neurogeni mjehur kao posljedica poremećaja inervacije, manifestira se kao urinarna retencija te posljedična inkontinencija urina.

Terapija

Razlikuje se:

  • primarna prevencija – bolja regulacija šećera dramatično smanjuje ili odgađa pojavu polineuropatije
  • simptomatska terapija . problem je polipragmazija jer pacijent već uzima više različitih lijekova kao i nuzpojave
  • modificirajuća terapija – budućnost

Terapija  senzomotorne polineuropatije:

  • triciklički antidepresivi – analgetički efekt zasnovan je na inhibiciji povrata serotonina i noradrenalina, postoji određeno poboljšanje,problem su nuzpojave
  • SSRI – bolje se toleriraju od tricikličkih antidepresiva, ali je učinak manji
  • antiepileptik koji je u prvoj liniji terapije za neralgijsku bol kod neuropatije, učinak mu je jednak kao kod tricikličkih antidepresiva, ali su reakcije sa drugim lijekovima manje (što je važno jer se radi o starijim pacijentima koji uzimaju različite lijekove) tako da ima prednost pri izboru u odnosu na tricikličke antidepresive
  • karbamazepin i oxcarbazepin – također imaju jednak učinak, ali su problem češće nuspojave (vrtoglavica, pospanost, ataksija)
  • opioidni analgetici (tramadol) i NSA – problem su nuspojave kod dugotrajnog uzimanja
  • drugi tretmani: elektrostimulacija – dolazi do poboljšanja, ali se simptomi vraćaju nakon tjedan dana, tioktatna kiselina – smanjuje pojavu simptoma ali je treba uzimati od samog početka simptoma ili čak prije pojave istih (ne djeluje kada je došlo do ireverzibilnih oštećenja)

Terapija kardiovaskularne neuropatije

Prevencija je esencijalna jer nema učinkovitog tretmana. Može biti reducirana pojavnost za 68% dobrim tretmanom dijabetesa, hipertenzije i hiperkolesterolemije. Simptomi posturalne hipotenzije se reduciraju nefarmakološkim mjerama – uzimanjem većih količina vode npr. Treba misliti na to kako antihipertenzivi mogu dovesti do paradoksnog skoka tlaka, radi poremećaja u inervaciji alfa 1, alfa 2 i beta receptora. Disbalans simpatičke i parasimpatičke aktivnosti može se popraviti sa ACE inhibitorima i beta blokatorima.

Terapija autonomne neuropatije

Primarna terapija je kontrola glikemije. Hiperglikemija usporava kontrakcije želuca i brzinu pražnjenja, a osjet sitosti i punoće u stomaku su također rezultat povišenog šećera u krvi. Studije su također pokazale kako su simptomi izrazitiji kod pacijenata sa lošijom kontrolom glikemije. Preporuča se pacijentima da smanje unos masti a povećaju unos vlakana. Možda najviše frustrira to da pacijenti koji imaju izrazitije gastrointestinalne simptome teže mogu i kontrolirati šećer jer je i resorpcija lijekova smanjena. U simptomatskoj terapiji preporuča se metoklopramid, domperidon.

Terapija genitourinarne autonomne neuropatije

Neurogeni mjehur slabo reagira na terapiju, postoji i sklonost urinarnim infekcijama. Doxazosin poboljšava praženjenje mjehura, ali ne u potpunosti.
Tretman seksualne disfunkcije počinje sa dobrom kontrolom glikemije. Erektilna disfunkcija direktno korelira sa nivoom HbA1c. i lijekovi koje pacijent uzima mogu dovesti do erektilne disfunkcije (beta blokatori, antidepresivi, spirinolaktoni). Na kraju ulogu igraju i psihogeni faktori.

Zaključak

Dijabetička polineuropatija se javlja kao komplikacija dijabetesa, simptomi mogu zahvatiti bilo koji organski sustav. Ispravno liječenje dijabetesa je važno jer se odlaže pojava bolesti, a i simptomi su blaži. Terapija polineuropatije je još uvijek uglavnom simptomatska.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje