Epilepsija

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih.

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih neuoloških bolesti – smatra se da oko 50 milijuna ljudi u svijetu boluje do epilepsije. Klinički,epileptički napadi se razlikuju fenotipski , odnosno različita je klinička slika kojom se manifestira  napad. Osnovno je prije započinjanja terapije, pokušati što točnije odrediti  klinički fenotip ili epileptički sindrom, pri čemu se služimo klasifikacijom epilepsije . Jedna od priznatih klasifikacija epilepsija je klasifikacija ILAE ( engl. International League Against Epilepsy) iz 1981. godine te se još uvijek koristi u svakodnevnom radu . Prema toj klasifikaciji, epilespije dijelimo u na parcijalne ili generalizirane. Parcijalne možemo podijeliti na napade s elementarnom ili kompleksnom simptomatologijom (sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje) , a generalizirane dijelimo u generalizirane toničko-kloničke atake, tipične i kompleksne apsanse, mioklone atake i atoničke atake.

Velika pomoć u postavljanje dijagnoze epilepsije odnosno kliničkog fenotipa epilepsije je elektroencefalografija, a dodatno se kod svakog bolesnika koristi i magnetna rezonanca mozga, koju je neophodno učiniti po posebnom protokolu za epilepsiju, posebno za one vrste epileptičkih napada koji se vrlo teško kontroliraju i uz primjenu više vrsta antiepileptika , a takvih je prema podacima iz literature 25 do 40 %.
Prognoza bolesti je uglavnom dobra, prosječno trajanje bolesti iznosi 10 godina;  u 50 % oboljelih bolest traje i manje od 2 godine, a u 20-30 % oboljelih traje doživotno.

Uz pravodobno započeto liječenje i optimalni izbor antiepileptika ili njihove kombinacije, 75 % oboljelih može biti bez napada i živjeti jedan kvalitetan život. Naravno , pri odabiru antiepileptičke terapije , treba voditi računa o specifičnoj populaciji koju čine žene u generativnoj dobi i starije dobne skupine.

Danas na tržištu postoji velik broj antiepileptika, od takozvane prve generacije antiepileptika do novije četvrte generacije antiepiletika.
Jedan od antiepileptika novije četvrte generacije je lamotrigin. Prema svom mehanizmu djelovanja spada u inhibitore o voltaži ovisnih ionskih natrijskih kanala. Lijek ima široki  spektar djelovanja te su njegove indikacije: parijalne i generalizirane epilepsije, simptomatske ili idiopatske, te epileptičke encefalopatije. Može se koristiti u monoterapiji ili u politerapiji pri čemu je postebno učinkovit u kombinaciji s valproatom. Lijek se ne preporuča jedino kod mioklonizama, koje može agravirati.

Lamotrigin je dobro podnošljiv lijek , no vrlo je važna pravilna titracija lijeka: početna je doza 25 mg/dan,  za 2 tjedan poveća se na 50 mg/dan, zatim se svaka 1-2 tjedna povećaza za 50 mg do doze 100-200 mg podijeljeno u dvije dnevne doze.  Posebno je važno vrlo polagano uvoditi lamotrigin u kombinaciji sa valproatom koji inhibirajući metabolizam lamotrigina produžuje njegov poluživot u povćeava koncentraciju lamotrigina u plazmi. Također, ako lamotriginin dodajemo u već postojeću terapija sa karbamazepinom ili ga uključujemo istovremeno, mogu se javiti simptomi neurotoksičnosti karbamazepina.

Općenito, lamotrigin ima relativno malo nuspojava: u 10 % bolesnika može se javiti osip (posebno u  kombinaciji sa valproatom), zatim galvobolje, mučnine, vrotlgavice, dvoslike, anksioznosti, te rijetko idiosinkratske reakcije. Što se tiče primjene lamotrigina u trudnica, rizik za pojavu malforamcija je 3,2 % , dok je kod terapije valproatom 6,2 %, a kod terapije metilfenobarbitalom 3,7 %. Smatra se da je izuzetno važno primijeniti monoterapiju ako je to moguće te redovito uzimanje folatima 4-6 mg/dan  tijekom trudnoće kako bi se smanjio postotak malformacija. U starijoj životnoj dobi lijek je dobro podnošljiv , ne inducira jetrene enzime, a mogućnost nuspojava se smanjuje  ako se liječenje započinje nižim dozama uz postupno povećanje doze te posebno kod monoterapije. Indikacijsko područje su i tu parcijalni i generalizirani epileptički napadaji.

Iskustva s Belupovim Arvindom su vrlo pozitivna, učinkovitost i bioraspoloživost lijeka ne razlikuje se od originala  te se zato lijek koristi u gore navedenim indikacijama u našim neurološkim ambulantama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?