Epilepsija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih.

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih neuoloških bolesti – smatra se da oko 50 milijuna ljudi u svijetu boluje do epilepsije. Klinički,epileptički napadi se razlikuju fenotipski , odnosno različita je klinička slika kojom se manifestira  napad. Osnovno je prije započinjanja terapije, pokušati što točnije odrediti  klinički fenotip ili epileptički sindrom, pri čemu se služimo klasifikacijom epilepsije . Jedna od priznatih klasifikacija epilepsija je klasifikacija ILAE ( engl. International League Against Epilepsy) iz 1981. godine te se još uvijek koristi u svakodnevnom radu . Prema toj klasifikaciji, epilespije dijelimo u na parcijalne ili generalizirane. Parcijalne možemo podijeliti na napade s elementarnom ili kompleksnom simptomatologijom (sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje) , a generalizirane dijelimo u generalizirane toničko-kloničke atake, tipične i kompleksne apsanse, mioklone atake i atoničke atake.

Velika pomoć u postavljanje dijagnoze epilepsije odnosno kliničkog fenotipa epilepsije je elektroencefalografija, a dodatno se kod svakog bolesnika koristi i magnetna rezonanca mozga, koju je neophodno učiniti po posebnom protokolu za epilepsiju, posebno za one vrste epileptičkih napada koji se vrlo teško kontroliraju i uz primjenu više vrsta antiepileptika , a takvih je prema podacima iz literature 25 do 40 %.
Prognoza bolesti je uglavnom dobra, prosječno trajanje bolesti iznosi 10 godina;  u 50 % oboljelih bolest traje i manje od 2 godine, a u 20-30 % oboljelih traje doživotno.

Uz pravodobno započeto liječenje i optimalni izbor antiepileptika ili njihove kombinacije, 75 % oboljelih može biti bez napada i živjeti jedan kvalitetan život. Naravno , pri odabiru antiepileptičke terapije , treba voditi računa o specifičnoj populaciji koju čine žene u generativnoj dobi i starije dobne skupine.

Danas na tržištu postoji velik broj antiepileptika, od takozvane prve generacije antiepileptika do novije četvrte generacije antiepiletika.
Jedan od antiepileptika novije četvrte generacije je lamotrigin. Prema svom mehanizmu djelovanja spada u inhibitore o voltaži ovisnih ionskih natrijskih kanala. Lijek ima široki  spektar djelovanja te su njegove indikacije: parijalne i generalizirane epilepsije, simptomatske ili idiopatske, te epileptičke encefalopatije. Može se koristiti u monoterapiji ili u politerapiji pri čemu je postebno učinkovit u kombinaciji s valproatom. Lijek se ne preporuča jedino kod mioklonizama, koje može agravirati.

Lamotrigin je dobro podnošljiv lijek , no vrlo je važna pravilna titracija lijeka: početna je doza 25 mg/dan,  za 2 tjedan poveća se na 50 mg/dan, zatim se svaka 1-2 tjedna povećaza za 50 mg do doze 100-200 mg podijeljeno u dvije dnevne doze.  Posebno je važno vrlo polagano uvoditi lamotrigin u kombinaciji sa valproatom koji inhibirajući metabolizam lamotrigina produžuje njegov poluživot u povćeava koncentraciju lamotrigina u plazmi. Također, ako lamotriginin dodajemo u već postojeću terapija sa karbamazepinom ili ga uključujemo istovremeno, mogu se javiti simptomi neurotoksičnosti karbamazepina.

Općenito, lamotrigin ima relativno malo nuspojava: u 10 % bolesnika može se javiti osip (posebno u  kombinaciji sa valproatom), zatim galvobolje, mučnine, vrotlgavice, dvoslike, anksioznosti, te rijetko idiosinkratske reakcije. Što se tiče primjene lamotrigina u trudnica, rizik za pojavu malforamcija je 3,2 % , dok je kod terapije valproatom 6,2 %, a kod terapije metilfenobarbitalom 3,7 %. Smatra se da je izuzetno važno primijeniti monoterapiju ako je to moguće te redovito uzimanje folatima 4-6 mg/dan  tijekom trudnoće kako bi se smanjio postotak malformacija. U starijoj životnoj dobi lijek je dobro podnošljiv , ne inducira jetrene enzime, a mogućnost nuspojava se smanjuje  ako se liječenje započinje nižim dozama uz postupno povećanje doze te posebno kod monoterapije. Indikacijsko područje su i tu parcijalni i generalizirani epileptički napadaji.

Iskustva s Belupovim Arvindom su vrlo pozitivna, učinkovitost i bioraspoloživost lijeka ne razlikuje se od originala  te se zato lijek koristi u gore navedenim indikacijama u našim neurološkim ambulantama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

RTG pluća

Može li očitavanje RTG nalaza pluća?

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Zdravlje prostate

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Prostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

posteljica

Poremećaji pupkovine

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kao što smo rekli pupčana vrpca ima mjesto s kojeg polazi iz posteljica, a krajnji dio ulazi u pupak fetusa. Razlikujemo niz poremećaji pupkovine s mjesta polazišta pupkovine iz posteljice. Normalno je polazište s centra posteljice korionske ploče), centralna insercija – inserio centralis. Polazište se može nalaziti uz središte -insertio paracentralis. Polazište pupkovine iz posteljice […]

Srce

Stent i ortopedski problemi – molim savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Bol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Molim Vas pojašnjenej MR-a mozga?

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Neurologija

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Neurologija

Moždani udar – treba li drugo mišljenje?