Epilepsija razvojne dobi

Svaka kronična bolest u razvojnoj dobi može negativno utjecati na psihomotorni razvoj djeteta. U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a najosjetljivija populacija koja boluje od ove bolesti su djeca i ljudi starije životne dobi.

Svaka kronična bolest u razvojnoj dobi može negativno utjecati na psihomotorni razvoj djeteta. U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a najosjetljivija populacija koja boluje od ove bolesti su djeca i ljudi starije životne dobi.
Dinamika uzroka epilepsije se mijenja s vremenom. Tendencija u svijetu, pa i kod nas je da se djeca koja su rizična za razvoj epilepsije  (rođena iz patološke trudnoće, prijevremenog poroda, infekcije i ostalih komplikacija do kojih može doći iz navedenih razloga)  što kvalitetnije zbrinu, te se primijećuje manji broj novooboljele djece od epilepsije  iz ove skupine. Nesretni slučajevi kod djece gdje dolazi često do teških trauma glave, koji  u današnje suvremeno vrijeme nisu na žalost rijetki su također uzrok nastanka ove bolesti.
Svakako je za istaknuti teške maligne bolesti u djece kao što su tumori mozga, leukemije, bolesti kao takve, a i posljedice liječenja mogu također dovesti do pojave epilepsije u djece.

Oko 1/3 svih oboljelih pretpostavljamo ipak imaju genetsku sklonost koja se teško rutinski može dokazati.  Određeni broj, čak oko 1/3 uzroka su skriveni, ne možemo ih slikovnim pretragama mozga otkriti, ali pretpostavljamo da se radi o organskom oštećenju mozga koje se teško otkriva današnjim dijagnostičkim pretragama. Upalne bolesti mozga, neki metabolički poremećaji u organizmu također predstavljaju rizik za razvoj epilepsije.
Liječenje može započeti  tek kada je postavljena sigurna dijagnoza. Osnovna pretraga je nalaz EEG-a (i magnetska rezonanca mozga) zbog otkrivanja eventualnog vidljivog organskog uzroka pojave epilepsije.  Obzirom da u dječjoj dobi postoje i takozvani neepileptički napadaji kao što su zacenjivanje, noćne more, noćni strah i tikovi, ponekad je potrebno snimanje EEG-a uz video nadzor  da ne bi došlo do postavljanja pogrešne dijagnoze.  Nekoliko konvulzivnih tj. epileptiformih napadaja ne znači još uvijek pojavu kronične bolesti, kao što je epilepsija. U razvojnoj dobi postoje takozvani epilepsijski sindromi koji su skup određenih simptoma kod jednog djeteta koje osim epilepsije ima i druge zdravstvene poteškoće, npr. karakterističan nalaz u EEG-u, dob djeteta u kojoj je počela epilepsija,  psihomotorno zaostajanje, smetnje u jezično-govornom razvoju, poremećaji komunikacije,  smetnje ponašanja i učenja,  određene kožne promjene.

Izbor lijeka ovisi o semiologiji (vrsti) epileptičkog napadaja, npr. da li je generalizirani odnosno veliki  napadaj ili je žarišni, djelomični, miokloni koji se manifestira trzanjem cijelog tijela ili dijelova tijela itd.  Prije uvođenja lijekova roditelji i bolesnik su  obaviješteni o koristi uzimanja lijeka, načinu i o mogućim nuspojavama. Obavezno  je prethodno obaviti sistematski pregled djeteta koji uključuje i detaljne laboratorijske nalaze, eventualno UZV dijagnostiku probavnih organa, bubrega, ovisno o lijeku koji se namjerava djetetu preporučiti. Također je tijekom liječenja potrebno redovito praćenje koje uključuje pregled djeteta, EEG snimanje, praćenje koncentracije lijekova u serumu i otkrivanje eventualno  nepoželjnih nuspojava. Novije generacije lijekova kao što su lamotrigin, topiramat, levetiracetam itd. se češće koriste u razvojnoj dobi, ne toliko zbog bolje učinkovitosti, koliko zbog manje izraženih nuspojava od starijih antiepileptika što je  dokazano dugotrajnim praćenjem bolesnika. Preporučljiva je monoterapija, odnosno uzimanje jedne vrste lijeka, a rjeđe je potrebno uzimati dvije  ili više vrsta lijekova.

Roditelji ili skrbnici su upozoreni da u slučaju pojave napadaja djeteta unatoč redovitom uzimanju lijekova trebaju odmah primijeniti i Diazepam klizme kako bi se što više skratilo vrijeme trajanja napadaja. Oko 1/3 bolesnika koji imaju epilepsiju unatoč liječenju ima i dalje napadaje te se primjenjuju dopunske metode liječenja, npr. određene dijete u prehrani, neurokirurški zahvati itd.
Epilepsija može utjecati na smanjenje kvalitete života djeteta, ali se isto može izbjeći pravilnim odabirom lijeka i načinom života uz redovite kontrole.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]