Infarkt kralježnične moždine

Infarkti kralježnične moždine su puno rjeđi od moždanih infarkta i u prosjeku čine svega 1% svih infarkta središnjeg živčanog sustava.

Prednje dvije trećine kralježnične moždine opskrbljuje krvlju prednja spinalna arterija, dok stražnji dio opskrbljuju dvije stražnje spinalne arterije. Vratni dio kralježnične moždine dobro je opskrbljen krvlju, dok je grudni dio kralježnične moždine najslabije opskrbljen krvlju zbog čega u tom području najčešće nastaju infarkti.

Uzroci nastanka infarkta kralježnične moždine identični su kao i za moždani udar, a to su neregulirana arterijska hipertenzija, povišenje masnoća i šećera u krvi što dovodi do ateroskleroze, poremećaji zgrušavanja krvi, upalne promjene krvnih žila kao i operativni zahvati u području prsnog koša i trbuha. Karakteristična klinička slika infarkta u području kralježnične moždine je akutno nastala jaka bol obično u području grudne kralježnice praćena nemogućnosti pomicanja nogu (parapareza ili paraplegija), gubitkog osjeta dodira, boli i temperature obično od područja grudne kralježnice gdje je infakt pa na niže, te u početku gubitak kontrole mokrenja i stolice (inkontinencija).

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i neurološkog pregleda te na temelju neuroradiološke obrade- MR kralježnične moždine. Nema specifične terapije infakta kralježnične moždine. U terapiji primjenjuje se acetilsalicilna kiselina, obično antihipertenzivi i statini. Neophodna je fizikalna rehabilacija u ranoj fazi bolesti iako u većine bolesnika zaostaje trajni motorički deficit (smetnje hoda). Često je prisutna i neuropatska bol zbog čega se u terapiji primjenjuju i antiepileptici ili dualni antidepresivi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glava

Radila sam MR mozga, što kažu nalazi?

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

MR nalaz

Možete li mi protumačiti nalaz MR?

Eplileptički napadi

Kavernomi

Kavernomi su abnormalne nakupine malih krvnih žila veličine  od nekoliko milimetara  do promjera nekoliko centimetara. Građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]