Kako liječiti demenciju?

Demencija je predstavlja  gubitak pamćenja, jezika, rješavanja problema i drugih kognitivnih sposobnosti u toj mjeri  da ometaju svakodnevni život osobe koja je pogođena s demencijom. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije. Većina vrsta demencije se ne može se izliječiti, ali postoje brojni načini kako ublažiti smetnje koje uzrokuju. Pri tome se koriste lijekovi (farmakološke metode liječenja) ali i metode bez lijekova (nefarmakološke metode). Najbolji se rezultati postižu kombinacijom jednih i drugih. Simptomi demencije i problemi u ponašanju  s vremenom napreduju te je potrebno naučiti bolesnike i skrbnike kako se nositi s njima.

U skrbi osobe koja boluje od demencije bitno je identificirati, liječiti i pratiti osnovne zdravstvene probleme koji povećavaju rizik od demencije i mogu pogoršati simptome (kao što su bolesti srca i dijabetes). Također je potrebno provjeriti i liječite druge stvari koje mogu doprinijeti promjenama mentalnih sposobnosti i raspoloženja, kao što su depresija, bol, gubitak sluha ili vid. U skrbi bolesnika koji boluju od demencije  najbitniji su skrbnici te je potrebno naučiti skrbnike kako najbolje kontrolirati  simptome i  probleme u ponašanju.

Lijekovi za liječenje demencije

Lijekovi koji ublažuju simptome demencije nazivamo antidementivi. Oni djeluju na različite kemijske tvari koje luče živčane stanice u mozga  i privremeno poboljšavaju simptoma demencije.

Inhibitori kolinesteraze. Ovi lijekovi – uključujući donepezil, rivastigmin) i galantamin  – djeluju tako što povećavaju razinu kemijskog glasnika acetilkolina uključenog u pamćenje i prosuđivanje. Učinci su  bolja motivacija, pamćenje i koncentracija. Iako se primarno koriste za liječenje Alzheimerove bolesti, ovi se lijekovi mogu prepisivati ​​i za druge demencije, uključujući vaskularnu demenciju, demenciju Parkinsonove bolesti i demenciju Lewyjevih tjelešaca. Najčešće nuspojave mogu uključivati ​​mučninu, povraćanje i proljev. Ostale moguće nuspojave uključuju usporen rad srca, nesvjesticu i poremećaje spavanja.

U drugu skupinu lijekova spada memantin  koji  djeluje tako što regulira aktivnost glutamata, drugog kemijskog glasnika uključenog u funkcije mozga, poput učenja i pamćenja. Memantin može usporiti napredovanje simptoma za bolesnike  u srednjoj i kasnijoj fazi Alzheimerove bolesti  neko vrijeme. Može pomoći s pažnjom i s uznemirenošću  ili agresivnim ponašanjem. Česta nuspojava memantina je vrtoglavica.

Ove dvije skupine lijekova različito djeluju te se mogu davati zajedno. Klinička ispitivanja su pokazalo da propisivanje memantin s inhibitorom kolinesteraze ima najbolji učinak na simptome demencije.

U vaskularnoj demenciji bitno je  usporiti napredovanje bolesti uzimanjem lijekova za liječenje cerebrovaskularne bolesti. To uključuje; visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, dijabetes i probleme sa srcem.

Osim antidementiva  mogu se propisati lijekove za liječenje drugih simptoma ili stanja, kao što su depresija, poremećaji spavanja, halucinacije, ili agitacija.

U kasnijim fazama demencije, značajan broj ljudi će razviti ono što je poznato kao “bihejvioralni i psihološki simptomi demencije (BPSD)”. Simptomi BPSD-a mogu uključivati: povećanu agitaciju, anksioznost, lutanje, agresiju, zablude i halucinacije. Ove promjene u ponašanju mogu biti vrlo uznemirujuće, kako za osobu s demencijom tako i za osobu koja se brine o njoj. Međutim, postoje nefarmakološke metode  koje mogu pomoći. Ako nefarmakološke metode ne uspiju, antipsihotici poput risperidona,  haloperidola i drugih sličnih lijekova mogu se propisati onima koji pokazuju trajnu agresiju ili ekstremni stres.. Risperidon treba koristiti u najnižoj dozi i u najkraćem mogućem vremenu (do 6 tjedana) jer ima ozbiljne nuspojave. Haloperidol se može koristiti samo ako drugi tretmani nisu pomogli. Ponekad se mogu davati antidepresivi ako se sumnja na depresiju kao temeljni uzrok anksioznosti.

Nefarmakološke metode liječenja

Brojni kognitivni simptomi demencije i problemi u ponašanju mogu  se  liječiti bez lijekova takozvanim  nefarmakološkim pristupom, kao što su:

  1. Radna terapija. Svrha ove terapije je naučiti bolesnika kako se nositi s problemima koje nosi demencija te pripremiti bolesnika kao i obitelj za simptome koji će se pojaviti tijekom napredovanja bolesti . Također je fokus ove metode usmjeren  kako okruženje osobe koja boluje od demencije  učiniti sigurnijim kako bi se  spriječile nezgode, kao što su padovi.
  2. Modificiranje okoline. Smanjenje nereda i buke može olakšati nekome s demencijom da se usredotoči i funkcionira. Potrebno je i  sakriti predmete koji mogu ugroziti sigurnost, kao što su noževi i ključevi automobila. Sustavi za praćenje mogu  biti korisni te  upozoriti ako osoba s demencijom odluta.
  3. Pojednostavljivanje zadataka. Pojedini  složeni zadaci trebaju se podijeliti  na lakše korake i usredotočiti bolesnika na uspjeh. Struktura i rutina također pomažu u smanjenju zbunjenosti kod osoba s demencijom.
  4. Poboljšat komunikaciju. U komunikaciji s osoba koja boluje od demencije potrebno je koristiti jednostavne rečenice i Izložiti jednu po jednu ideju ili uputu. Potrebno je govoriti polako i ne žuriti s odgovorom. Metode neverbalne komunikacije poput gesti i znakova te pokazivanje na objekte mogu biti veoma korisni.  Prilikom razgovara bitno je  održavati kontakt očima.
  5. Potaknuti vježbanje. Glavne prednosti tjelovježbe kod osoba s demencijom uključuju bolju kondiciju,  ravnotežu i zdravlje srca i krvnih žila. Vježbanje također može pomoći kod simptoma kao što je nemir. Sve je više dokaza da tjelovježba također štiti mozak od demencije, osobito u kombinaciji sa zdravom prehranom i liječenjem čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Neka istraživanja također pokazuju da tjelesna aktivnost može usporiti napredovanje poremećenog razmišljanja kod osoba s Alzheimerovom bolešću i može smanjiti simptome depresije.

  • Uključiti bolesnika  u aktivnosti. Planirajte aktivnosti u kojima osoba s demencijom uživa i može raditi. Ples, slikanje, vrtlarstvo, kuhanje, pjevanje i druge aktivnosti mogu biti zabavne, mogu vam pomoći da se povežete s voljenom osobom i mogu pomoći vašoj voljenoj osobi da se usredotoči na ono što još može raditi.
  • Uspostaviti noćni ritual. Smetnje ponašanje se  često manifestiraju u večernjim satima. Vrlo je bitno  uspostaviti rituale odlaska u krevet koji su umirujući. Kako bi se spriječila dezorijentaciju koja se lako može desiti tijekom noćnih sati potrebno je ostaviti upaljena noćna svjetla u spavaćoj sobi, hodniku i kupaonici. Ograničavanje kofeina i aktivnosti  tijekom dana također mogu povoljno djelovati na san te  ublažiti noćni nemir.
  • Vođenje kalendara. Kalendar može pomoći bolesniku  da zapamti nadolazeće događaje, dnevne aktivnosti i raspored lijekova. Razmislite o dijeljenju kalendara sa svojom voljenom osobom.

Dijagnoza demencije može stvoriti osjećaj ljutnje, straha i tjeskobe a pružanje skrbi za osobu koja boluje od demencije je fizički i emocionalno zahtjevno. Česti su osjećaji ljutnje i krivnje, frustracije i obeshrabrenja, brige, tuge i društvene izolacije. Postoje lijekovi, tretmani i strategije koji pomažu bolesnicima i njihovim obiteljima. Oni mogu usporiti pad i pomoći osobama s demencijom da iskoriste sposobnosti koje imaju i funkcioniraju što je moguće bolje, kako bi imali najvišu moguću kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Memorija

Zaboravljanje – je li to stanje ozbiljno?

Alzheimerova bolest

Demencija

Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Koncentracija

Problem sa pamćenjem i koncentracijom – što mi je činiti?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Možete li mi pomoći s očitanjem nalaza MR-a mozga?

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Tumačenje nalaza MR lumbalne kralježnice

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]