Kako očuvati memoriju i štititi mozak od demencije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja.

Autor: Dr. Abdul Karim Al-Khazae

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja i sposobnosti da starija populacija živi samostalno.

Hrana obogaćena mastima može dovesti do povećanog kolesterola, koji može zatvoriti krvne žile i na taj način utjecati na rad mozga.

Porast određenih vrsta kolesterola u krvi jedan je od vodećih uzroka moždanog i srčanog udara, kao i posljedica nakupljanja kolesterola u krvnim žilama, što dovodi do grešaka u moždanim funkcijama.

Mnoge namirnice sadrže velike količine zasićenih masti, što dovodi do povećanog krvnog kolesterola. Zasićene masnoće su prisutne u velikim količinama u većini hrane životinjskog podrijetla: govedina, svinjetina i teletina, te mlijeko, jaja, maslac i sir.
Također nalaze se u  pakiranim  namirnicama koje sadrže kokosovo ulje, palmino ulje i kakao maslac.

Iz obiteljskih anamneza može se zaključiti da često važnu ulogu igraju i genetski faktori u zdravlju pojedinca, što može biti povezano sa genima naslijeđenim iz generacije u generaciju. Nasljeđivanje bolesti demencije ne mora biti nužno, ali zahtjeva dodatni oprez u rješavanju zdravstvenih problema.

Pušenje ne može uzrokovati povećanje štetnih vrsta kolesterola, ali dovodi do smanjenja korisnih vrsta njega, tako da je najbolje prestati pušiti za bolji rad mozga.

Također  nedostatak kretanja i vježbe, te prekomjerna tjelesna težina dovodi do povećanog LDL kolesterola i smanjenja vrsta korisnih masnih kiselina HDL, što rezultira nakupljanjem proteina „Tau“, koji uništava moždane stanice.

Kao što postoji određena prehrana koja nas može štititi od bolesti srca, visokog krvnog tlaka i raka, isto tako postoje i određene namirnice koje poboljšavaju i čuvaju rad mozga.

Medicinska istraživanja kažu da za sada ne postoji adekvatan lijek u liječenju  Alzheimerove bolesti, niti ga možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

Unatoč odsutnosti učinkovite medicinske terapije u liječenju od Alzheimerove bolesti ili demencije, postoje određene namirnice koje igraju veliku ulogu u čuvanju funkcije uma u cjelini.

Zdrava prehrana za mozak ista je ona, koja smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, odnosno  hrana sa niskom razinom masnoće i kolesterola, koja poboljšava protok krvi u mozgu.

Deset zaštitnika od demencije:

Kupina

Ovo voće je antioksidans poznat po sadržaju “Polifenola”, koji stimulira proces komunikacije između živčanih stanica u mozgu i poboljšava sposobnost stjecanja novih informacija.

Kava

Prema francuskom istraživanju provedenom kod određenih ljudi u dobi od četrdeset do pedeset godina koji su konzumirali tri do pet šalica kave dnevno, rizik od Alzheimerove bolesti pao je čak do šezdeset i pet posto, u odnosu na ljude u istoj dobi koji su konzumirali dvije šalice dnevno.

Stručnjaci vjeruju da tajna tog preventivnog učinka leži u kofeinu i kavi bogatoj antioksidansima.

Jabuka

Moderna američka studija argumentirala je poslovicu: “jedna jabuka dnevno drži vas daleko od liječnika.” Pronašla je da je ženama koje jedu jedan plod na dan, tijekom jedne godine, poboljšana razina kolesterola u krvi, što može smanjiti rizik bolesti srca i mozga.

Još jedan motivirajući razlog za pojesti jednu jabuku dnevno:

Glavni je izvor „Quercetin“-a, tj. antioksidansa kemijskog biljnog sastava, koji čuva moždane sokove da teku glatko i štite moždane stanice.

„Quercetin“ brani moždane stanice od napada koji oštećuju vanjsku ovojnicu kod osjetljivih živčanih stanica, te dovode do propadanja kognitivnih sposobnosti.

Da bi dobili veću koncentraciju „quercetin“-a, preporuča se jesti jabuku sa korom, jer se taj kemijski sastav nalazi direktno ispod kore.

Čokolada

Poznato je da čokolada snižava krvni tlak, također to slatko zrno čuva jačinu i vijek memorije.

Zahvaljujući prisutnosti polifenola u čokoladi, preporuča se konzumacija dvadeset do trideset grama čokolade dnevno, za očuvanje kapaciteta memorije do kasnih godina života.

Cimet

Cimet sadrži dvije glavne komponente : „Proanthocyanidins“ i „Cinamaldehid“, koje ometaju protein „Tau“ da ne uništi moždane stanice.

Iako je studija još u početnoj fazi, upotreba cimeta kao začina može biti od velike koristi.

Špinat

Ova lisnata zelena biljka bogata je hranjivim tvarima poput folne kiseline, vitamina „A“ i vitamina „K“, koji sprječavaju pojavu demencije.

Jedna šalica kuhanoga špinata sadrži pet puta više vitamina „K“, u odnosu na količinu koja je potrebna našem organizmu u jednom danu.

Svježe maslinovo ulje

Svježe maslinovo ulje štiti mozak od proteina ADSL-a zahvaljujući “Oleocanthal”-u koji blokira otrovan protein „Tau“, za kojeg se smatra da je glavni krivac u uništavanju moždanih stanica u starosti.

Losos

Ova vrsta ribe bogata je vitaminom „D“ i „omega-3“ masnim kiselinama, koje su važne za stimulaciju moždanih stanica i štite mozak od Alzheimerove bolesti.

Kod starijih osoba koje pate od nedostatka vitamina „D“ rizik od Alzheimerove bolesti povećan je do četrdeset posto.

Liječnici preporučuju jesti divlji losos i izbjegavati onaj proizveden u gospodarstvu, a za one koji si ga ne mogu priuštiti ili ga ne vole može se naći prikladna alternativna zamjena od tune i sardine.

Karij (curry)

Ovaj začin u prahu sadrži kemijski element „Kurkumin“ za koji se vjeruje da ima veliku  ulogu u sprječavanju nastanka Alzheimerove bolesti.

Sok od grožđa

Sok od grožđa i crveno vino u umjerenim količinama mogu biti vrlo korisni za očuvanje zdravlja srca i podizanja aktivnosti mozga.

Stručna studija pokazala je da ispijanje jedne čaše grožđanog soka dnevno poboljšava kapacitet memorije i potiče brzo učenje govornih vještina kod sudionika u istraživanju, naročito kod starijih ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti.

Također liječnici preporučuju jesti zob, jer sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, te kalija. Zob je bogat izvor vlakana, smanjuje LDL kolesterol u tijelu i čuva integritet arterija u mozgu.

Alzheimerova udruga slaže se sa tvrdnjom da je sve što je zdravo za srce dobro je i za um!

 

Literatura

  • U.S. Food and drug administration
  • Health.com
  • Objave udruge Alzheimerove bolesti
  • American journal of nutrition health
  • ScienceDaily: Alzheimer’s news

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje jetre

Silimarin iz sikavice – prirodni saveznik vaše jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSikavica – prirodni saveznik zdravlja jetre Sikavica, poznata i kao mlijeko čička, biljka je koja se već stoljećima koristi kao prirodan saveznik zdravlja jetre. Njezina ljekovita svojstva potječu iz sjemenki koje sadrže silimarin – aktivnu tvar s protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem. Silimarin štiti stanice jetre od oštećenja, potiče njihovu obnovu i smanjuje upalu uzrokovanu djelovanjem […]

Tjeskoba

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Nesanica

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Bol

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Temperatura

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Trudnoća

Anemija u trudnica ili kada je potrebna nadoknada željeza u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePrilagodba hematopoetskog sustava u trudnoći U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi. Volumen krvi počinje rasti već od 6. tjedna trudnoće, a najviši je oko 34. tjedna. Nakon toga ostaje nepromijenjen sve do porođaja. Povećanje iznosi nevjerojatnih 45 do 50 %. Zanimljivo je da je volumen krvi nešto veći u svakoj sljedećoj trudnoći, kao i […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Na što ukazuje moj EEG?

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Je li moja aneurizma velika i opasna?

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]