Kako očuvati memoriju i štititi mozak od demencije

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja.

Autor: Dr. Abdul Karim Al-Khazae

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja i sposobnosti da starija populacija živi samostalno.

Hrana obogaćena mastima može dovesti do povećanog kolesterola, koji može zatvoriti krvne žile i na taj način utjecati na rad mozga.

Porast određenih vrsta kolesterola u krvi jedan je od vodećih uzroka moždanog i srčanog udara, kao i posljedica nakupljanja kolesterola u krvnim žilama, što dovodi do grešaka u moždanim funkcijama.

Mnoge namirnice sadrže velike količine zasićenih masti, što dovodi do povećanog krvnog kolesterola. Zasićene masnoće su prisutne u velikim količinama u većini hrane životinjskog podrijetla: govedina, svinjetina i teletina, te mlijeko, jaja, maslac i sir.
Također nalaze se u  pakiranim  namirnicama koje sadrže kokosovo ulje, palmino ulje i kakao maslac.

Iz obiteljskih anamneza može se zaključiti da često važnu ulogu igraju i genetski faktori u zdravlju pojedinca, što može biti povezano sa genima naslijeđenim iz generacije u generaciju. Nasljeđivanje bolesti demencije ne mora biti nužno, ali zahtjeva dodatni oprez u rješavanju zdravstvenih problema.

Pušenje ne može uzrokovati povećanje štetnih vrsta kolesterola, ali dovodi do smanjenja korisnih vrsta njega, tako da je najbolje prestati pušiti za bolji rad mozga.

Također  nedostatak kretanja i vježbe, te prekomjerna tjelesna težina dovodi do povećanog LDL kolesterola i smanjenja vrsta korisnih masnih kiselina HDL, što rezultira nakupljanjem proteina „Tau“, koji uništava moždane stanice.

Kao što postoji određena prehrana koja nas može štititi od bolesti srca, visokog krvnog tlaka i raka, isto tako postoje i određene namirnice koje poboljšavaju i čuvaju rad mozga.

Medicinska istraživanja kažu da za sada ne postoji adekvatan lijek u liječenju  Alzheimerove bolesti, niti ga možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

Unatoč odsutnosti učinkovite medicinske terapije u liječenju od Alzheimerove bolesti ili demencije, postoje određene namirnice koje igraju veliku ulogu u čuvanju funkcije uma u cjelini.

Zdrava prehrana za mozak ista je ona, koja smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, odnosno  hrana sa niskom razinom masnoće i kolesterola, koja poboljšava protok krvi u mozgu.

Deset zaštitnika od demencije:

Kupina

Ovo voće je antioksidans poznat po sadržaju “Polifenola”, koji stimulira proces komunikacije između živčanih stanica u mozgu i poboljšava sposobnost stjecanja novih informacija.

Kava

Prema francuskom istraživanju provedenom kod određenih ljudi u dobi od četrdeset do pedeset godina koji su konzumirali tri do pet šalica kave dnevno, rizik od Alzheimerove bolesti pao je čak do šezdeset i pet posto, u odnosu na ljude u istoj dobi koji su konzumirali dvije šalice dnevno.

Stručnjaci vjeruju da tajna tog preventivnog učinka leži u kofeinu i kavi bogatoj antioksidansima.

Jabuka

Moderna američka studija argumentirala je poslovicu: “jedna jabuka dnevno drži vas daleko od liječnika.” Pronašla je da je ženama koje jedu jedan plod na dan, tijekom jedne godine, poboljšana razina kolesterola u krvi, što može smanjiti rizik bolesti srca i mozga.

Još jedan motivirajući razlog za pojesti jednu jabuku dnevno:

Glavni je izvor „Quercetin“-a, tj. antioksidansa kemijskog biljnog sastava, koji čuva moždane sokove da teku glatko i štite moždane stanice.

„Quercetin“ brani moždane stanice od napada koji oštećuju vanjsku ovojnicu kod osjetljivih živčanih stanica, te dovode do propadanja kognitivnih sposobnosti.

Da bi dobili veću koncentraciju „quercetin“-a, preporuča se jesti jabuku sa korom, jer se taj kemijski sastav nalazi direktno ispod kore.

Čokolada

Poznato je da čokolada snižava krvni tlak, također to slatko zrno čuva jačinu i vijek memorije.

Zahvaljujući prisutnosti polifenola u čokoladi, preporuča se konzumacija dvadeset do trideset grama čokolade dnevno, za očuvanje kapaciteta memorije do kasnih godina života.

Cimet

Cimet sadrži dvije glavne komponente : „Proanthocyanidins“ i „Cinamaldehid“, koje ometaju protein „Tau“ da ne uništi moždane stanice.

Iako je studija još u početnoj fazi, upotreba cimeta kao začina može biti od velike koristi.

Špinat

Ova lisnata zelena biljka bogata je hranjivim tvarima poput folne kiseline, vitamina „A“ i vitamina „K“, koji sprječavaju pojavu demencije.

Jedna šalica kuhanoga špinata sadrži pet puta više vitamina „K“, u odnosu na količinu koja je potrebna našem organizmu u jednom danu.

Svježe maslinovo ulje

Svježe maslinovo ulje štiti mozak od proteina ADSL-a zahvaljujući “Oleocanthal”-u koji blokira otrovan protein „Tau“, za kojeg se smatra da je glavni krivac u uništavanju moždanih stanica u starosti.

Losos

Ova vrsta ribe bogata je vitaminom „D“ i „omega-3“ masnim kiselinama, koje su važne za stimulaciju moždanih stanica i štite mozak od Alzheimerove bolesti.

Kod starijih osoba koje pate od nedostatka vitamina „D“ rizik od Alzheimerove bolesti povećan je do četrdeset posto.

Liječnici preporučuju jesti divlji losos i izbjegavati onaj proizveden u gospodarstvu, a za one koji si ga ne mogu priuštiti ili ga ne vole može se naći prikladna alternativna zamjena od tune i sardine.

Karij (curry)

Ovaj začin u prahu sadrži kemijski element „Kurkumin“ za koji se vjeruje da ima veliku  ulogu u sprječavanju nastanka Alzheimerove bolesti.

Sok od grožđa

Sok od grožđa i crveno vino u umjerenim količinama mogu biti vrlo korisni za očuvanje zdravlja srca i podizanja aktivnosti mozga.

Stručna studija pokazala je da ispijanje jedne čaše grožđanog soka dnevno poboljšava kapacitet memorije i potiče brzo učenje govornih vještina kod sudionika u istraživanju, naročito kod starijih ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti.

Također liječnici preporučuju jesti zob, jer sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, te kalija. Zob je bogat izvor vlakana, smanjuje LDL kolesterol u tijelu i čuva integritet arterija u mozgu.

Alzheimerova udruga slaže se sa tvrdnjom da je sve što je zdravo za srce dobro je i za um!

 

Literatura

  • U.S. Food and drug administration
  • Health.com
  • Objave udruge Alzheimerove bolesti
  • American journal of nutrition health
  • ScienceDaily: Alzheimer’s news

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje