Kako očuvati memoriju i štititi mozak od demencije

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja.

Autor: Dr. Abdul Karim Al-Khazae

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja i sposobnosti da starija populacija živi samostalno.

Hrana obogaćena mastima može dovesti do povećanog kolesterola, koji može zatvoriti krvne žile i na taj način utjecati na rad mozga.

Porast određenih vrsta kolesterola u krvi jedan je od vodećih uzroka moždanog i srčanog udara, kao i posljedica nakupljanja kolesterola u krvnim žilama, što dovodi do grešaka u moždanim funkcijama.

Mnoge namirnice sadrže velike količine zasićenih masti, što dovodi do povećanog krvnog kolesterola. Zasićene masnoće su prisutne u velikim količinama u većini hrane životinjskog podrijetla: govedina, svinjetina i teletina, te mlijeko, jaja, maslac i sir.
Također nalaze se u  pakiranim  namirnicama koje sadrže kokosovo ulje, palmino ulje i kakao maslac.

Iz obiteljskih anamneza može se zaključiti da često važnu ulogu igraju i genetski faktori u zdravlju pojedinca, što može biti povezano sa genima naslijeđenim iz generacije u generaciju. Nasljeđivanje bolesti demencije ne mora biti nužno, ali zahtjeva dodatni oprez u rješavanju zdravstvenih problema.

Pušenje ne može uzrokovati povećanje štetnih vrsta kolesterola, ali dovodi do smanjenja korisnih vrsta njega, tako da je najbolje prestati pušiti za bolji rad mozga.

Također  nedostatak kretanja i vježbe, te prekomjerna tjelesna težina dovodi do povećanog LDL kolesterola i smanjenja vrsta korisnih masnih kiselina HDL, što rezultira nakupljanjem proteina „Tau“, koji uništava moždane stanice.

Kao što postoji određena prehrana koja nas može štititi od bolesti srca, visokog krvnog tlaka i raka, isto tako postoje i određene namirnice koje poboljšavaju i čuvaju rad mozga.

Medicinska istraživanja kažu da za sada ne postoji adekvatan lijek u liječenju  Alzheimerove bolesti, niti ga možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

Unatoč odsutnosti učinkovite medicinske terapije u liječenju od Alzheimerove bolesti ili demencije, postoje određene namirnice koje igraju veliku ulogu u čuvanju funkcije uma u cjelini.

Zdrava prehrana za mozak ista je ona, koja smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, odnosno  hrana sa niskom razinom masnoće i kolesterola, koja poboljšava protok krvi u mozgu.

Deset zaštitnika od demencije:

Kupina

Ovo voće je antioksidans poznat po sadržaju “Polifenola”, koji stimulira proces komunikacije između živčanih stanica u mozgu i poboljšava sposobnost stjecanja novih informacija.

Kava

Prema francuskom istraživanju provedenom kod određenih ljudi u dobi od četrdeset do pedeset godina koji su konzumirali tri do pet šalica kave dnevno, rizik od Alzheimerove bolesti pao je čak do šezdeset i pet posto, u odnosu na ljude u istoj dobi koji su konzumirali dvije šalice dnevno.

Stručnjaci vjeruju da tajna tog preventivnog učinka leži u kofeinu i kavi bogatoj antioksidansima.

Jabuka

Moderna američka studija argumentirala je poslovicu: “jedna jabuka dnevno drži vas daleko od liječnika.” Pronašla je da je ženama koje jedu jedan plod na dan, tijekom jedne godine, poboljšana razina kolesterola u krvi, što može smanjiti rizik bolesti srca i mozga.

Još jedan motivirajući razlog za pojesti jednu jabuku dnevno:

Glavni je izvor „Quercetin“-a, tj. antioksidansa kemijskog biljnog sastava, koji čuva moždane sokove da teku glatko i štite moždane stanice.

„Quercetin“ brani moždane stanice od napada koji oštećuju vanjsku ovojnicu kod osjetljivih živčanih stanica, te dovode do propadanja kognitivnih sposobnosti.

Da bi dobili veću koncentraciju „quercetin“-a, preporuča se jesti jabuku sa korom, jer se taj kemijski sastav nalazi direktno ispod kore.

Čokolada

Poznato je da čokolada snižava krvni tlak, također to slatko zrno čuva jačinu i vijek memorije.

Zahvaljujući prisutnosti polifenola u čokoladi, preporuča se konzumacija dvadeset do trideset grama čokolade dnevno, za očuvanje kapaciteta memorije do kasnih godina života.

Cimet

Cimet sadrži dvije glavne komponente : „Proanthocyanidins“ i „Cinamaldehid“, koje ometaju protein „Tau“ da ne uništi moždane stanice.

Iako je studija još u početnoj fazi, upotreba cimeta kao začina može biti od velike koristi.

Špinat

Ova lisnata zelena biljka bogata je hranjivim tvarima poput folne kiseline, vitamina „A“ i vitamina „K“, koji sprječavaju pojavu demencije.

Jedna šalica kuhanoga špinata sadrži pet puta više vitamina „K“, u odnosu na količinu koja je potrebna našem organizmu u jednom danu.

Svježe maslinovo ulje

Svježe maslinovo ulje štiti mozak od proteina ADSL-a zahvaljujući “Oleocanthal”-u koji blokira otrovan protein „Tau“, za kojeg se smatra da je glavni krivac u uništavanju moždanih stanica u starosti.

Losos

Ova vrsta ribe bogata je vitaminom „D“ i „omega-3“ masnim kiselinama, koje su važne za stimulaciju moždanih stanica i štite mozak od Alzheimerove bolesti.

Kod starijih osoba koje pate od nedostatka vitamina „D“ rizik od Alzheimerove bolesti povećan je do četrdeset posto.

Liječnici preporučuju jesti divlji losos i izbjegavati onaj proizveden u gospodarstvu, a za one koji si ga ne mogu priuštiti ili ga ne vole može se naći prikladna alternativna zamjena od tune i sardine.

Karij (curry)

Ovaj začin u prahu sadrži kemijski element „Kurkumin“ za koji se vjeruje da ima veliku  ulogu u sprječavanju nastanka Alzheimerove bolesti.

Sok od grožđa

Sok od grožđa i crveno vino u umjerenim količinama mogu biti vrlo korisni za očuvanje zdravlja srca i podizanja aktivnosti mozga.

Stručna studija pokazala je da ispijanje jedne čaše grožđanog soka dnevno poboljšava kapacitet memorije i potiče brzo učenje govornih vještina kod sudionika u istraživanju, naročito kod starijih ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti.

Također liječnici preporučuju jesti zob, jer sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, te kalija. Zob je bogat izvor vlakana, smanjuje LDL kolesterol u tijelu i čuva integritet arterija u mozgu.

Alzheimerova udruga slaže se sa tvrdnjom da je sve što je zdravo za srce dobro je i za um!

 

Literatura

  • U.S. Food and drug administration
  • Health.com
  • Objave udruge Alzheimerove bolesti
  • American journal of nutrition health
  • ScienceDaily: Alzheimer’s news

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Imam li multipla sklerozu?

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

EEG nalaz – molim objašnjenje nalaza

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]