Ménièreova bolest

Menierova bolest ili hidrops labirinta je bolest unutarnjeg uha, a očituje se trijasom simptoma: vrtoglavicom, fluktuacijom sluha i šumom u uhu. Često se javlja i osjećaj punoće u uhu.

Bolest je prvi put opisao francuski liječnik Prosper Meniere 1861. godine. Nastaje zbog poremećaja cirkulacije tekućine(endolimfe) u unutarnjem uhu i  kao odgovor  labirinta na različite bolesti i stanja kao što su autoimune, alergijske, upalne, metaboličke, vaskularne, endokrinološke i psihosomatske bolesti.  Najčešće počinje naglo, uglavnom iz punog zdravlja. Bolesnik navodi jaku vrtoglavicu često praćenu mučninom, povraćanjem i šumom u uhu. Simptomi  mogu  trajati i do nekoliko sati, a nakon prestanka  napadaja opće se stanje potpuno normalizira.

Bolest je izrazito kroničnog tijeka. Kako se bolest razvija, tako razmaci između napadaja postaju sve kraći. Povećanjem broja napadaja, postupno dolazi i do trajnog oštećenja sluha. U početku bolesti, sluh se između napadaja normalizira. U kasnijoj fazi bolesti, sluh ostaje oslabljen nakon napadaja. Najčešće se prvi put javlja u 30-im i 40-im godinama života, a podjednako je zastupljena u oba spola. U približno četvrtine pacijenata bolest postaje obostrana što  je najveći problem za struku i izazov za liječenje.

Dijagnostički postupak

U početku bolesti potrebno je uraditi kompletan neurološki pregled, jer vrtoglavica može biti simptom ozbiljne neurološke bolesti. Nakon smirivanja napadaja pacijent se upućuje na detaljnu audiološku obradu koja uključuje tonalnu audiometriju i timpanometriju,  evocirane slušne potencijale moždanog debla (BERA), pretrage ravnoteže (VENG) te radiološke pretrage (MR/CT) . Tipična krivulja gubitka sluha kod Menierove bolesti pokazuje veći gubitak sluha u niskim frekvencijama (uzlazna krivulja zamjedbenog gubitka sluha).

Potrebno je naglasiti da ponekad tumor slušnog živca  oponaša početak Menierove bolesti pa treba biti vrlo oprezan u  dijagnostici. Potrebna je i dodatna laboratorijska dijagnostika kako bi se isključile endokrinološke, hematološke, vaskularne i autoimune bolesti. Konačna dijagnoza Menierove bolesti temelji se na kompletnoj obradi te praćenju  i bilježenju dinamike napadaja kroz duži vremenski period. Da bi govorili o dokazanoj Menierovoj bolesti, pacijent mora imati najmanje dvije ili više spontane epizode vrtoglavice u trajanju od 20 minuta ili duže, audiometrijski zabilježenu nagluhost u barem jednom napadaju, šum ili punoću u zahvaćenom uhu uz isključenost ostalih mogućih uzroka.

Liječenje

U fazi akutnog napadaja potrebno je mirovanje, od lijekova najčešće se primjenjuju sedativi, antiemetici,  diuretici i vazodilatatori.  Potrebno je pacijente upozoriti na potrebu  promjene prehrane i životnih navika. Savjetuje se što laganija i nemasna hrana, smanjenje unosa soli, izbjegavanje alkohola, gaziranih pića, kave, crnog čaja, čokolade, jakih začina, smanjenje ili ukidanje pušenja. Preporuča se umjerena dnevna fizička aktivnost, povremeni  dnevni odmori i izbjegavanje stresnih situacija. Nakon smirivanja  akutnog napadaja najčešće se primjenjuju diuretici , lijekovi za poboljšanje cirkulacije u unutarnjem uhu- betahistinski preparati i  polivitaminska terapija. 

Također  može koristiti i primjena  Meniett uređaja metodom povišenog tlaka.  U slučaju neuspjeha medikamentoznog liječenja, dolazi u obzir i kirurško liječenje koje može biti  konzervativno, poludestruktivno ili destruktivno koje dovodi do gubitka sluha zahvaćenog uha. Treba naglasiti da je cilj liječenja očuvanje sluha, smanjenje broja napadaja  i  ublažavanje  simptoma koji prate bolest, a to su jaki šum, punoća u uhui smetnje ravnoteže. Stoga su potrebne redovite kontrole kod otorinolaringologa-audiologa kako bi se pravovremenim i odgovarajućim liječenjem na najbolji mogući način pomoglo pacijentu i omogućilo mu kvalitetan život.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Ejakulacija

Zašto mi kasni menstruacija?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Bakterije

Trebam li ponoviti urinokulturu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Arahnoidalna cista

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]