Meningeom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Meningiomi su najčešći benigni tumori u području središnjeg živčanog sustava. Potječu od moždane ovojnice  arahnoideje, koja   prekriva mozak i leđnu moždinu.  Iako je većina meningioma benigna, ti tumori mogu sporo rasti dok ne postanu vrlo veliki, ako se ne otkriju, a na nekim mjestima mogu biti ozbiljno onesposobljavajući. Drugi oblici meningioma mogu biti agresivniji. Većina bolesnika  razvije jedan meningiom; međutim, neki bolesnici  mogu razviti nekoliko tumora koji rastu istovremeno na drugim mjestima mozga ili leđne moždine. Meningiomi se mogu gradirati u 1, 2 ili 3 stupanj ovisno o svojim biološkim karakteristima; odnosno brzini rasta. Meningiomi 1. stupnja sporo rastu i imaju manju vjerojatnost vraćanja  nakon tretmana. Većina meningioma je stupnja 1. Meningiomi 2. stupnja sporo rastu, ali je vjerojatnije da će se vratiti (ponoviti) nakon liječenja. Meningiomi 3. stupnja vrlo su rijetki. Brže rastu i imaju veće šanse za povratak nakon liječenja.

Rizični čimbenici

Rizik od meningioma raste s godinama s dramatičnim porastom nakon 65 godina, s najvećom stopom u osoba u 70-im i 80-im godinama. Djeca u dobi od 0-14 godina su pod najmanjim rizikom. Meningiom je oko tri puta češći kod žena nego kod muškaraca. Uzrok meningioma nije u potpunosti razjašnjen, ali postoje neki čimbenici rizika: zračenje, hormon progesteron, pretilost i neurofibromatoza tipa 2. Meningiomi su češći kod žena, zbog čega se pretpostavlja ženski hormoni mogu igrati ulogu. Neke studije su također sugerirale vezu između raka dojke i rizika od meningioma povezanog s ulogom hormona. Neurofibromatoza tip 2 je rijedak, nasljedni poremećaj živčanog sustava. Osobe s neurofibromatozom tipa 2 često dobivaju benigne tumore živaca po cijelom tijelu. Visok indeks tjelesne mase (BMI) je utvrđeni čimbenik rizika za mnoge vrste tumora, a veća prevalencija meningioma među pretilim osobama uočena je u nekoliko velikih studija. Ali odnos između pretilosti i meningioma nije u potpunosti jasan.

Koji su simptomi?

Budući da su meningiomi obično sporo rastući tumori, često ne uzrokuju vidljive simptome sve dok nisu prilično veliki. Neki meningiomi mogu ostati asimptomatski tijekom čitavog života.  Znakovi i simptomi ovise o veličini i mjestu tumora. Meningiomi se mogu prezentirati s:

-Glavoboljama

-Gubitkom njuha

-Slabošću ekstremiteta

-Smetnjama govora

-Epileptičkim napadima

-Promjenama osobnosti ili ponašanja

-Zbunjenošću

-Gubitkom sluha

-Poremećajima vida.

Kako se dijagnosticiraju meningeomi

Može biti teško dijagnosticirati meningiome iz nekoliko razloga. Budući da je većina meningioma sporo rastuća i prvenstveno pogađaju odrasle, simptomi mogu biti toliko suptilni da ih bolesnik i/ili liječnik mogu pripisati normalnim znakovima starenja. Dodatna zbrka je da neki od simptoma povezanih s meningiomima također mogu biti posljedica drugih zdravstvenih stanja. Pogrešna dijagnoza nije neuobičajena i, zapravo, može potrajati nekoliko godina do ispravne dijagnoze. Za dijagnosticiranje meningioma, neurolog će provesti temeljit neurološki pregled. Sofisticirane tehnike snimanja mozga (MR) mogu pomoći u dijagnosticiranju meningioma. Ponekad je jedini način da se postavi konačna dijagnoza meningioma putem biopsije. Neurokirurg izvodi biopsiju kako bi dobio tkivo za pregled. Neuropatološki se može točno utvrditi vrsta  tumora te njegov stupanj te ovisno o tome  preporučiti odgovarajuće kliničko liječenje.

Koje su mogućnosti liječenja meningeoma?

Liječenje meningioma ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući:

-Veličinu i mjesto meningioma

-Brzinu rasta

-Dob bolesnika kao i cjelokupno zdravlje.

Aktivno liječenje nije potrebno za sve bolesnike s meningiomom. Mali, sporo rastući meningiom koji ne uzrokuje znakove ili simptome možda neće zahtijevati liječenje. U tom slučaju potrebno je pratiti kliničko stanje te pratiti da li postoji rast meningeoma.

Meningiomi su prvenstveno benigni tumori s definiranim granicama koji omogućuju potpuno kirurško uklanjanje, što nudi najbolju šansu za izlječenje. Neurokirurg otvara lubanju kroz kraniotomiju kako bi omogućio potpuni pristup meningiomu. Cilj operacije je potpuno uklanjanje meningioma, uključujući vlakna koja ga pričvršćuju na omote mozga i kosti. Međutim, potpuno uklanjanje može nositi potencijalne rizike koji mogu biti značajni, osobito kada je tumor zahvatio moždano tkivo ili okolne vene. Iako je cilj operacije uklanjanje tumora, na prvom mjestu je očuvanje ili poboljšanje neuroloških funkcija bolesnika. Kod bolesnika koji nemaju simptome ili su simptomi blagi kao i kod starijih bolesnika s vrlo sporo napredujućim simptomima te kod bolesnika  za koje operativno liječenje nosi značajan rizik promatranje redovitim pregledima i magnetskom rezonancom može biti terapija izbora.  Osim operativnog zahvata koristi se i terapija zračenjem odnosno  stereotaktička radiokirurgija (Gamma Knife). Suprotno svom nazivu, radiokirurgija ne uključuje skalpele ili rezove. Radiokirurgija se obično obavlja u ambulantnim uvjetima za nekoliko sati. Radiokirurgija može biti opcija za osobe s meningiomima koji se ne mogu ukloniti konvencionalnom operacijom ili za meningiome koji se ponavljaju unatoč liječenju. Terapija zračenjem koristi visokoenergetske rendgenske zrake za ubijanje stanica tumora i   za smanjenje tumora. Cilj terapije zračenjem je uništiti sve preostale stanice meningioma i smanjiti mogućnost da se meningiom ponovno pojavi. Ovaj tretman ima tendenciju manjeg oštećenja tkiva u blizini tumora.

Prognoza

U odraslih je dob bolesnika u trenutku postavljanja dijagnoze jedan od najsnažnijih prediktora ishoda. Općenito, što je bolesnik mlađi, to je  prognoza bolja. Općenito je bolji ishod ako se cijeli tumor kirurški ukloni; međutim, to nije uvijek moguće zbog mjesta tumora.

Meningeomi su najčešći tumori središnjeg živčanog sustava koji su često benigni.  Većina meningioma raste vrlo sporo, često tijekom mnogo godina bez izazivanja simptoma. U nekim slučajevima, njihov učinak na susjedno moždano tkivo, živce ili žile može uzrokovati ozbiljnu invalidnost. Budući da većina meningioma raste sporo, često bez ikakvih značajnih znakova i simptoma, ne zahtijevaju uvijek hitno liječenje i mogu se pratiti tijekom vremena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

MR mozga

Bol

Bazilarna migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Predstavlja  rijedak, specifičan oblik  migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput  vrtoglavice, otežanog  govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji.  Te  promjene se  nazivaju aurom i javljaju se  otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. […]

Mozak

Molim savjet prema nalazu koji šaljem od MR-a

Lice

Tortikolis kod dojenčadi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svako novorođenče ima omiljenu stranu na koju usmjerava lice, ali kod neke djece postoji stanje koje nazivamo tortikolis i koje im onemogućava da okreću glavu podjednako u lijevo i u desno. Što je tortikolis? Značenje pojma ‘tortikolis’ je ‘iskrivljeni vrat’. To stanje može biti urođeno ili stečeno. Kongenitalni ili urođeni tortikolis uočavamo neposredno po porodu […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Možete li mi očitati EEG nalaz na koji sam išla zbog migrena?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Zanošenje praćeno mučninom – koji je urok tome?

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]