Migrena – veliki zdravstveno ekonomski problem današnjice

Glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.

Glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata. funkcionalni poremećaj mozga i sekundarne glavobolje kod kojih je glavobolja samo simptom neke druge bolesti kao što su tumori mozga, infekcije, bolesti štitnjače… Oko 90 posto glavobolja predstavljaju primarne glavobolje, a najčešće su tenzijska glavobolja i migrena. Po definiciji migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja koja neliječena traje između 4-72 sata. U 60% bolesnika bol je lokalizirana na jednoj polovici glave te tijekom napadaja migrene bol se može proširiti na cijelu glavu ili promijeniti stranu.

Po Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja iz 2013. g. migrenu dijelimo na migrenu bez aure te migrenu s aurom. Aura je prolazni neurološki deficit koji prethodi glavobolji a traje između 5 i 55 minuta. Najčešća je vidna aura prilikom čega bolesnik opisuje ili gubitak dijela vidnog polja ili opisuje isprekidane linije, vidi užarenu niti ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik bolesnik može imati senzorne simptome tipa utrnulosti ili mravinjanje pojedinog dijela tijela ili može imati smetnje govora tipa da ne može ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju specijalisti neurologu budući da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja koja je pulsirajućeg karaktera te je obično praćena s mučninom i povraćanjem.

Bitno je naglasiti da bolesnik koji ima dijagnozu migrene s aurom ne mora prilikom svakog napadaja migrene imati i auru, a također moguće je da bolesnik ima auru bez glavobolje. Kada se gleda učestalost u općoj populaciji, migrena je češća u žena te je prisutna u 15-20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4-7%. Međutim, dijagnosticiranih bolesnika ima puno manje bilo zbog rijetkog pojavljivanja napadaja pa nisu pregledani po neurologu ili zbog loše uzete anamneze. U ženskoj populaciji obično se javlja s prvom menstruacijom i traje za vrijeme generativne dobi što dovodi do značajne onesposobljenosti tih bolesnica u vrijeme trajanja napadaja.

S obzirom na jačinu tegoba, Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je migrenu u poremećaje koji značajno onesposobljuju bolesnike, zajedno s demencijom i nepokretnošću. Bitno je naglasiti da migrena predstavlja i velik trošak u društvu s obzirom da bolesnici s migrenom obično ne mogu funkcionirati za vrijeme trajanja napadaja. Tako se smatra da 1/3 troškova u liječenju migrena otpada na troškove liječenja /lijekovi + pregledi liječnika/, a čak 2/3 troškova odnosi se na indirektne troškove koji uključuju izgubljene radne dane ili smanjenu učinkovitost na poslu. Neki bolesnici mogu predosjetiti migrenski napadaj tako da su dan pred napadaj razdražljivi, neki čak i euforični, umorni, imaju potrebu za slatkim, pojačano piju, imaju mekšu stolicu. Opisani su brojni provocirajući čimbenici koji mogu potencirati migrenski napadaj i to od menstrualnog ciklusa ili ovulacije u žena, jedenja čokolade, sireva, konzumacije alkohola, manjeg unosa tekućine, manjka ili viška sna, stres… Česte su i tzv. vikend glavobolje kad se migrena javlja prvog dana vikenda ili praznika, osobito kad bolesnik promijeni uobičajeni ritam spavanja.

Dijagnoza migrene postavlja se na temelju detaljno uzete anamneze te u većini slučajeva nije potrebna nikakva dodatna dijagnostička obrada, osobito nije indiciran ultrazvučni pregled krvnih žila ili EEG. Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja dijagnoza se postavlja ukoliko je bolesnik do pregleda imao 5 sličnih glavobolja koja bez lijekova traju između  4-72 sata,  bol je umjerenog do znatnog intenziteta, jednostrana, pulsirajućeg karaktera uz moguću mučninu i/ili povraćanje, foto i fonofobiju te se glavobolja pogoršava fizičkom aktivnošću (bolesnik je najlakše ležati u tihoj, mračnoj prostoriji). Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati barem dvije aure bilo koje tipa (vidne, senzorne ili smetnje govora) trajanja 5-55 minuta.

Danas nije do kraja razjašnjen uzrok nastanka glavobolje. Uz važnu ulogu genetskog nasljeđivanja (bolesnici s migrenom uglavnom imaju bliskog rođaka sa sličnim simptomima)  novije studije pomoću PET- MR mozga upućuju na aktivaciju i funkcionalne promjene dijela jednog dijela mozga koji se naziva most (lat. pons) koji se smatra pokretačem migrenskog napadaja.  S obzirom na vrstu liječenja razlikuje se terapija pojedinog napadaja migrene koja može biti nespecifična i specifična, te profilaktička terapija. U nespecifičnu terapiju ubrajaju se lijekovi tzv. analgetici koji i inače služe za suzbijanje bolnih simptoma a to su paracetamol, acetil- salicilna kiselina te nesteroidni antireumatici. Ukoliko su oni učinkoviti, nije potrebno terapiju mijenjati. Bitno je bolesnicima naglasiti da lijek uzmu odmah na početku napadaja u dovoljno visokoj dozi.

Međutim, u velikog broja bolesnika vremenom ti lijekovi postanu  neefikasni i tada je potrebno u terapiju uvesti lijekovi specifične za liječenje migrenske atake koji se zovu triptani. Triptani su agonisti serotoninskih receptora s dobro istraženim mehanizmom djelovanja te je na temelju brojnih kliničkih studija utvrđen njihov visok sigurnosni profil. Bitno je naglasiti da je zlatno pravilo u liječenju glavobolje uzeti odgovarajući analgetik na početku glavobolje i to u odgovarajućoj terapijskoj dozi, međutim maksimalno do 2 puta tjedno. U kliničkoj praksi postoji velik broj bolesnika koji svakodnevno uzimaju veliku količinu analgetika što dovodi  do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova.

Bilo koji analgetik može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova, međutim najbrže i najčešće to dovode kombinirani pripravci koji u sebi sadrže kofein, kodein te opioidni analgetici. Smatra se da svakodnevno uzimanje više od 10 analgetika mjesečno duže od 3 mjeseca dovodi do razvoja glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Veliki je problem što su kombinirani pripravci analgetika (obično kombinacija paracetamola, kofeina i kodeina) dostupni  u ljekarnama bez recepta.

Prema smjernicama u bolesnika u kojih je znatno narušena kvaliteta života, učestalost ataka > 2 dana mjesečno te ukoliko je terapija pojedinih ataka neučinkovita indicirana je profilaktička terapija koja podrazumijeva svakodnevno uzimanje lijeka u vidu smanjivanja frekvencije i intenziteta napadaja. Nakon detaljno uzete anamneze i kliničkog pregleda bolesniku je potrebno objasniti prirodu njegove bolesti. To se osobito odnosi na one bolesnike koji zahtijevaju profilaktičko liječenje s obzirom da velik broj bolesnika nije sklon svakodnevnom uzimanju lijekova. U profilaktičkoj terapiji lijekovi izbora su neselektivni beta–blokator propranolol, noviji dualni antidepresivi tipa mirtazapina, duloksetina, venlafaksina i tricikličkog antidepresiva amitriptilina, te antiepileptici kao što je topiramat te u bolesnika s aurom lamotrigin.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga