Podjele epilepsije

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog.

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, javlja se u 1% populacije. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi.
Međunarodna klasifikacija epilepsija;

Parcijalni(žarišni) napadaji-bez poremećaja svijesti

Započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti i na cijeli mozak. Parcijalni napadaji mogu biti:
• jednostavni parcijalni napadaji-tijekom ovog napada osoba ostaje pri svijesti, glava i oči mogu se okrenuti na jednu stranu, a šaka, ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba može u nekim od tih dijelova osjetiti trnce. Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja. Osoba može osjetiti neobične mirise, zvukove i okuse.
• elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
• kompleksni(automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti, kombinacija)

Generalizirani napadaji-karakterizirani gubitkom svijesti

Karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga, bez lokaliziranog početka, s poremećajem svijesti. Generalizirani napadaji mogu biti:
• absansi (tipični-petit mal, atipični) mali napadaj – najčešće se javlja u dječjoj dobi,a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poremećaj svijesti bez pada na pod. Bolesnik prekida svoju aktivnost, kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet, prestaje disati, govoriti, glava mu klone, predmeti ispadaju iz ruke… Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan. Značajno remete koncentraciju.
• miokloni napadaji
• klonički napadaji
• kloničko-tonički napadaji ili grand mal – karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipičnim grčenjem mišića. Bolesnik grčevito diše, ugrize se za jezik, mokri bez kontrole i izgubi svijest. Ovo je najdramatičniji oblik epileptičkih napadaja.
• atonički napadaji

Neklaisificirane epilepsije

Epilepsije prema uzrocima mogu biti;
1. idiopatske (primarne, genuine, funkcionalne, nasljedne) – nemoguće je utvrditi jasan primaran uzrok nastanka epilepsije, osim nasljedne predispozicije
2. simptomatske(sekundarne, organske, lezijske, stečene) – uzrok ove vrste je neko kronično organsko oštečenje ili bolest mozga
3. kriptogene – epilepsije za koje se vjeruje da su simptomatske i da imaju organski supstrat u podlozi, ali ga je nemoguće dokazati
Dijagnoza
Za postavljane dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja,isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG). EEG služi za potvrdu dijagnoze i određivanje oblika epileptičkog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Osim EEG-a ponekad je potrebno učiniti CT i MR.

Diferencijalna dijagnoza epilepsija:
 Sinkope različitih etiologija

  • klasični migrenski napadaji (aura),
  • praćena migrena zaostaje neurološki deficit,
  • TIA,
  • tranzitorna globalna amnezija,
  • parasomnije(poremećaji spavanja),
  • neki ekstrapiramidni poremećaji,
  • histeroepilepsija (pseudolepilepsija),
  • afektivni respiratorni spazam,
  • hiperventilacija.

Liječenje epilepsija

Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka tj. od postavljanja dijagnoze. U terapiju su uključeni specijalist neurolog ili neuropedijatar, te mnogi drugi specijalisti. Specijalist neurolog ili neuropedijatar odrediti će adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima. Ponekad se u terapiji koristi kombinacija više lijekova, te se nakon određenog vremena terapija mora izmijeniti. U 2/3 bolesnika terapijom se može potpuno kontrolirati napadaje

  • medikamentozno liječenje; peroralni i parenteralni pripravci
  • kiruško liječenje(operacija žarišta i vagalna stimulacija)

Medikamentozno liječenje

  • stariji pripravci:barbiturati, karbamazepin, hidantoinati, valporoična kiselina, fenitoin, etosukcinimid.
  • pripravci nove generacije;lamotrigin, vigabatrin, klozepam, klobaza.

U kliničkoj praksi značajno mjesto u kontroli napadaja imaju antiepileptici novijih generacija u koju spada svakako lamotrigin.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]