Suvremene mogućnosti liječenja dislipidemije kombiniranim pripravcima

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok oboljevanja i smrtnosti u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih zemalja svijeta te time predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok oboljevanja i smrtnosti u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih zemalja svijeta te time predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Bolesti kao što su srčani ili moždani udar te ishemijska bolest srca vodeći su uzroci smrtnosti u Hrvatskoj, prema zadnjim dostupnim podatcima, s udjelom od 44% u ukupnom mortalitetu. Stoga je temelj liječenja ovih teških bolesti i stanja spriječavanje nastanka i poglavito progresije tzv. aterosklerotičkih nakupina na krvnim žilama prevencijom i liječenjem čimbenika rizika za nastanak srčanožilnih bolesti. Pored liječenja povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i sl, vrlo važno je postizanje tzv. ciljnih vrijednosti pojedinih frakcija lipida u krvi. U fokusu je tzv. loš ili LDL- kolesterol čije se vrijednosti, ovisno o procijenjenom riziku za svaku pojedinu osobu ili bolesnika kreće od < 3.0 mmol/L pa sve do vrlo rigoroznih kriterija od < 1.8 mmol/L. Takve vrijednosti trebaju imati već oboljele osobe, dakle oni s preboljelim srčanim ili moždanim udarom, dijabetičari s razvijenim kroničnim komplikacijama, bolesnici s kroničnom bubrežnom insuficijencijom i sl. Naravno da su prva i dugoročna mjera u regulaciji povišenih masnoća u krvi tzv. nemedikamentne mjere liječenja; regulacija prehrane, svakodnevna tjelesna aktivnost, redukcija tjelesne težine i sl. Pored toga, ako te mjere ne poluče učinak ili se, kako je već navedeno, radi o vrlo rizičnoj osobi za razvoj neke srčanožilne bolesti, tada se u terapiju uvode lijekovi. Prva linija su uvijek statini, lijekovi koji učinkovito snižavaju razinu ukupnog i lošeg, LDL- kolesterola blokiranjem njegovog stvaranja u jetri. Iako je ta terapija provjerene učinkovitosti i sigurnosti, još uvijek je prate brojne kontroverze i otpor za uzimanjem lijekova među laicima zbiog mogućih nuspojava, najčešće „oštećenja jetre“ što naravno prema svim dostupnim relevantim spoznajama nema nikakvog temelja.
Ako se niti uz visoke doze statina (danas najčešće atorvastatina i rosuvastatina) ne postignu ciljne vrijednosti ili pak bolesnik ima otpor od takvih doza statina, danas je na tržištu dostupna fiksna kombinacija (u jednoj tableti) potentnog statina rosuvastatina i lijeka ezetimiba. Ezetimib pripada novijoj skupini lijekova koji snižavaju vrijednosti lipida na način da sprječavaju apsorpciju, odnosno, ulazak kolesterola unesenog hranom iz tankog crijeva u krvotok. Na ovaj način se dvojnim načinom, dakle, sprječavanjem ulaska kolestrola iz tankog crijeva u krvotok (ezetimib) i smanjenjem njegovog stvaranja u jetri (statin) češće i lakše postižu ciljne vrijednosti kod većine liječenih bolesnika, a posljedično se na način način postiže i dogotrajna bolja suradljivost u liječenju te u konačnici cilj liječenja, prevencija oboljevanja od srčanog ili moždanog udara sa svim njihovim teškim posljedicama. Ezetimib je u takvoj fiksnoj kombinaciji uvijek u dozi od 10 mg dok je doza rosuvastina varijabilna; od 5 do 20 mg.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glava

Radila sam MR mozga, što kažu nalazi?

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

MR nalaz

Možete li mi protumačiti nalaz MR?

Eplileptički napadi

Kavernomi

Kavernomi su abnormalne nakupine malih krvnih žila veličine  od nekoliko milimetara  do promjera nekoliko centimetara. Građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]