Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok oboljevanja i smrtnosti u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih zemalja svijeta te time predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok oboljevanja i smrtnosti u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih zemalja svijeta te time predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Bolesti kao što su srčani ili moždani udar te ishemijska bolest srca vodeći su uzroci smrtnosti u Hrvatskoj, prema zadnjim dostupnim podatcima, s udjelom od 44% u ukupnom mortalitetu. Stoga je temelj liječenja ovih teških bolesti i stanja spriječavanje nastanka i poglavito progresije tzv. aterosklerotičkih nakupina na krvnim žilama prevencijom i liječenjem čimbenika rizika za nastanak srčanožilnih bolesti. Pored liječenja povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i sl, vrlo važno je postizanje tzv. ciljnih vrijednosti pojedinih frakcija lipida u krvi. U fokusu je tzv. loš ili LDL- kolesterol čije se vrijednosti, ovisno o procijenjenom riziku za svaku pojedinu osobu ili bolesnika kreće od < 3.0 mmol/L pa sve do vrlo rigoroznih kriterija od < 1.8 mmol/L. Takve vrijednosti trebaju imati već oboljele osobe, dakle oni s preboljelim srčanim ili moždanim udarom, dijabetičari s razvijenim kroničnim komplikacijama, bolesnici s kroničnom bubrežnom insuficijencijom i sl. Naravno da su prva i dugoročna mjera u regulaciji povišenih masnoća u krvi tzv. nemedikamentne mjere liječenja; regulacija prehrane, svakodnevna tjelesna aktivnost, redukcija tjelesne težine i sl. Pored toga, ako te mjere ne poluče učinak ili se, kako je već navedeno, radi o vrlo rizičnoj osobi za razvoj neke srčanožilne bolesti, tada se u terapiju uvode lijekovi. Prva linija su uvijek statini, lijekovi koji učinkovito snižavaju razinu ukupnog i lošeg, LDL- kolesterola blokiranjem njegovog stvaranja u jetri. Iako je ta terapija provjerene učinkovitosti i sigurnosti, još uvijek je prate brojne kontroverze i otpor za uzimanjem lijekova među laicima zbiog mogućih nuspojava, najčešće „oštećenja jetre“ što naravno prema svim dostupnim relevantim spoznajama nema nikakvog temelja.
Ako se niti uz visoke doze statina (danas najčešće atorvastatina i rosuvastatina) ne postignu ciljne vrijednosti ili pak bolesnik ima otpor od takvih doza statina, danas je na tržištu dostupna fiksna kombinacija (u jednoj tableti) potentnog statina rosuvastatina i lijeka ezetimiba. Ezetimib pripada novijoj skupini lijekova koji snižavaju vrijednosti lipida na način da sprječavaju apsorpciju, odnosno, ulazak kolesterola unesenog hranom iz tankog crijeva u krvotok. Na ovaj način se dvojnim načinom, dakle, sprječavanjem ulaska kolestrola iz tankog crijeva u krvotok (ezetimib) i smanjenjem njegovog stvaranja u jetri (statin) češće i lakše postižu ciljne vrijednosti kod većine liječenih bolesnika, a posljedično se na način način postiže i dogotrajna bolja suradljivost u liječenju te u konačnici cilj liječenja, prevencija oboljevanja od srčanog ili moždanog udara sa svim njihovim teškim posljedicama. Ezetimib je u takvoj fiksnoj kombinaciji uvijek u dozi od 10 mg dok je doza rosuvastina varijabilna; od 5 do 20 mg.