Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja  i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline.

Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija  nije prirodni dio starenja već nastaje zbog oštećenja živčanih stanica  mozga. Demenciju mogu uzrokovati  različite bolesti. Ove bolesti utječu na mozak na različite načine, što rezultira i različitim tipovima demencije.

Različite vrste demencije također imaju tendenciju da različito utječu na ljude, osobito u ranim fazama.

Međutim, postoje neki uobičajeni rani znakovi i simptomi demencije. To uključuje:

• gubitak pamćenja npr. problemi s prisjećanjem stvari koje su se nedavno dogodile

• poteškoće s koncentracijom, planiranjem ili organizacijom

• problemi s govorom i komunikacijom, npr. poteškoće u praćenju razgovora ili pronalaženju prave riječi za nešto

• gubitak orijentacije u vremenu i prostoru

• promjene raspoloženja.

• promjene ponašanja i pojave halucinacija ( osoba može imati poteškoća da zna što je stvarno, a što nije. Može vidjeti ili čuti stvari koje zapravo ne postoje) i deluzije (snažno vjerovanje u stvari koje nisu istinite).

Demencija utječe na svakoga različito, no svaka vrsta ima neke uobičajene rane simptome.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Za većinu ljudi prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem koji se manifestiraju zaboravljanje nedavnih događaja. Simptomi Alzheimerove bolesti općenito su blagi na početku, ali se s vremenom pogoršavaju i počinju ometati svakodnevni život. To ih čini drugačijima od promjena koje mnogi ljudi doživljavaju kako stare, poput usporenosti u razmišljanju ili smetnji pažnje i koncentracije koje mogu imponirati kao zaboravljanje. Za većinu bolesnika prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem – posebice poteškoće pri sjećanju nedavnih događaja i učenju novih informacija. U ranoj fazi Alzheimerove bolesti najviše je  oštećen dio mozga koji ima veliku ulogu u pamćenju nedavnih događaja i naziva se hipokampus. Pamćenje osobe na događaje koji su se dogodili prije mnogo vremena obično nije pogođeno u ranim fazama. Kako Alzheimerova bolest napreduje, problemi s pamćenjem sve više utječu na svakodnevni život.

Vaskularna demencija

Vaskularna demencija je druga najčešća vrsta demencije. Uobičajeni rani znakovi vaskularne demencije uključuju probleme s planiranjem ili organiziranjem, donošenjem odluka i rješavanjem problema. Kod vaskularne demencije  simptomi  se javljaju kada je mozak oštećen zbog problema s opskrbom mozga krvlju. Postoji nekoliko različitih vrsta vaskularne demencije. Razlikuju se po uzroku oštećenja i dijelu mozga koji je zahvaćen.

Demencija s Lewyjevim tijelima i demencija u Parkinsonovoj bolesti

Demenciju s Lewyjevim tijelima  uzrokuje bolest Lewyjevih tijela. Simptomi uključuju poteškoće u zadržavanju pažnje, vidne halucinacije i probleme s kretanjem i spavanjem. Usko je povezana s Parkinsonovom bolešću te i jedna i druga mogu uzrokovati velike probleme s pokretom. U demenciji s Lewyjevim tijelima  simptomi demencije počinju prije ili otprilike u isto vrijeme kada osoba razvije probleme s kretanjem. U bolesnika s  Parkinsonovom bolešću simptomi demencije se često razvijaju mnogo godina nakon što počnu problemi s kretanjem.

Frontotemporalna demencija

Frontotemporalna demencija  jedna je od rjeđih vrsta demencije. Uobičajeni simptomi  uključuju promjene osobnosti i ponašanja i/ili poteškoće s govorom. Riječ ‘frontotemporalna’ odnosi se na čeoni i sljepoočni  režanj mozga (frontalni i temporalni) koji su oštećeni u ovoj vrsti demencije. Prvi uočljivi simptomi u bolesnika koji boluju od frontotemporalne demencije su promjene u osobnosti i ponašanju i/ili poteškoće govora.  Za razliku od Alzheimerove bolesti,  u ranim fazama frontotemporalne demencije mnogi se ljudi još uvijek mogu sjetiti nedavnih događaja.

Otprilike 19 od 20 osoba s demencijom ima jedan od ova četiri glavna tipa demencije. Druge bolesti i stanja također mogu uzrokovati demenciju poput;

• Ozbiljne ozljede glave

• Tumori mozga

• Kroničan alkoholizam. Dugogodišnja zlouporaba alkohola može dovesti do različitih oštećenja mozga i nastanka demencije. Simptomi  se mogu jako razlikovati od osobe do osobe ali najčešće  se javlja otežano rješavanje problema, planiranje i organiziranje, smetnje pažnje, otežano donošenje odluka, promjene ponašanja  i raspoloženja u vidu gubitka motivacije i razdražljivosti. Razlog zbog kojeg dominiraju ove smetnje su utjecaj alkohola posebno na čeone režnjeve mozga.

• Infekcije mozga

• Prionske bolesti (Creutzfeldt-Jakobova bolest)

• Huntingtonove bolesti

• Progresivne supranuklearne paralize

• Kortikobazalne degeneradcije

• Izloženost određenim lijekovima i reakcije na kombinacije lijekova.

Demencija često ima više od jednog uzroka. Ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest, na primjer, mogu imati i vaskularnu demenciju. Alzheimerova bolest čini gotovo 70% svih slučajeva demencije dok vaskularna demencija čini otprilike 10%. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija najčešći su oblici demencije u starijih osoba.  One se ne  mogu izliječiti ali se mogu liječiti na načine koji mogu poboljšati funkcioniranje i kvalitetu života te usporiti stopu pogoršanja simptoma.