Uzroci demencije

Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja  i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline.

Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija  nije prirodni dio starenja već nastaje zbog oštećenja živčanih stanica  mozga. Demenciju mogu uzrokovati  različite bolesti. Ove bolesti utječu na mozak na različite načine, što rezultira i različitim tipovima demencije.

Različite vrste demencije također imaju tendenciju da različito utječu na ljude, osobito u ranim fazama.

Međutim, postoje neki uobičajeni rani znakovi i simptomi demencije. To uključuje:

  • gubitak pamćenja npr. problemi s prisjećanjem stvari koje su se nedavno dogodile
  • poteškoće s koncentracijom, planiranjem ili organizacijom
  • problemi s govorom i komunikacijom, npr. poteškoće u praćenju razgovora ili pronalaženju prave riječi za nešto
  • gubitak orijentacije u vremenu i prostoru
  • promjene raspoloženja.
  • promjene ponašanja i pojave halucinacija ( osoba može imati poteškoća da zna što je stvarno, a što nije. Može vidjeti ili čuti stvari koje zapravo ne postoje) i deluzije (snažno vjerovanje u stvari koje nisu istinite).

Demencija utječe na svakoga različito, no svaka vrsta ima neke uobičajene rane simptome.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Za većinu ljudi prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem koji se manifestiraju zaboravljanje nedavnih događaja. Simptomi Alzheimerove bolesti općenito su blagi na početku, ali se s vremenom pogoršavaju i počinju ometati svakodnevni život. To ih čini drugačijima od promjena koje mnogi ljudi doživljavaju kako stare, poput usporenosti u razmišljanju ili smetnji pažnje i koncentracije koje mogu imponirati kao zaboravljanje. Za većinu bolesnika prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem – posebice poteškoće pri sjećanju nedavnih događaja i učenju novih informacija. U ranoj fazi Alzheimerove bolesti najviše je  oštećen dio mozga koji ima veliku ulogu u pamćenju nedavnih događaja i naziva se hipokampus. Pamćenje osobe na događaje koji su se dogodili prije mnogo vremena obično nije pogođeno u ranim fazama. Kako Alzheimerova bolest napreduje, problemi s pamćenjem sve više utječu na svakodnevni život.

Vaskularna demencija

Vaskularna demencija je druga najčešća vrsta demencije. Uobičajeni rani znakovi vaskularne demencije uključuju probleme s planiranjem ili organiziranjem, donošenjem odluka i rješavanjem problema. Kod vaskularne demencije  simptomi  se javljaju kada je mozak oštećen zbog problema s opskrbom mozga krvlju. Postoji nekoliko različitih vrsta vaskularne demencije. Razlikuju se po uzroku oštećenja i dijelu mozga koji je zahvaćen.

Demencija s Lewyjevim tijelima i demencija u Parkinsonovoj bolesti

Demenciju s Lewyjevim tijelima  uzrokuje bolest Lewyjevih tijela. Simptomi uključuju poteškoće u zadržavanju pažnje, vidne halucinacije i probleme s kretanjem i spavanjem. Usko je povezana s Parkinsonovom bolešću te i jedna i druga mogu uzrokovati velike probleme s pokretom. U demenciji s Lewyjevim tijelima  simptomi demencije počinju prije ili otprilike u isto vrijeme kada osoba razvije probleme s kretanjem. U bolesnika s  Parkinsonovom bolešću simptomi demencije se često razvijaju mnogo godina nakon što počnu problemi s kretanjem.

Frontotemporalna demencija

Frontotemporalna demencija  jedna je od rjeđih vrsta demencije. Uobičajeni simptomi  uključuju promjene osobnosti i ponašanja i/ili poteškoće s govorom. Riječ ‘frontotemporalna’ odnosi se na čeoni i sljepoočni  režanj mozga (frontalni i temporalni) koji su oštećeni u ovoj vrsti demencije. Prvi uočljivi simptomi u bolesnika koji boluju od frontotemporalne demencije su promjene u osobnosti i ponašanju i/ili poteškoće govora.  Za razliku od Alzheimerove bolesti,  u ranim fazama frontotemporalne demencije mnogi se ljudi još uvijek mogu sjetiti nedavnih događaja.

Otprilike 19 od 20 osoba s demencijom ima jedan od ova četiri glavna tipa demencije. Druge bolesti i stanja također mogu uzrokovati demenciju poput;

  • Ozbiljne ozljede glave
  • Tumori mozga
  • Kroničan alkoholizam. Dugogodišnja zlouporaba alkohola može dovesti do različitih oštećenja mozga i nastanka demencije. Simptomi  se mogu jako razlikovati od osobe do osobe ali najčešće  se javlja otežano rješavanje problema, planiranje i organiziranje, smetnje pažnje, otežano donošenje odluka, promjene ponašanja  i raspoloženja u vidu gubitka motivacije i razdražljivosti. Razlog zbog kojeg dominiraju ove smetnje su utjecaj alkohola posebno na čeone režnjeve mozga.
  • Infekcije mozga
  • Prionske bolesti (Creutzfeldt-Jakobova bolest)
  • Huntingtonove bolesti
  • Progresivne supranuklearne paralize
  • Kortikobazalne degeneradcije
  • Izloženost određenim lijekovima i reakcije na kombinacije lijekova.

Demencija često ima više od jednog uzroka. Ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest, na primjer, mogu imati i vaskularnu demenciju. Alzheimerova bolest čini gotovo 70% svih slučajeva demencije dok vaskularna demencija čini otprilike 10%. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija najčešći su oblici demencije u starijih osoba.  One se ne  mogu izliječiti ali se mogu liječiti na načine koji mogu poboljšati funkcioniranje i kvalitetu života te usporiti stopu pogoršanja simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Demencija

Otac ne spava po noći. Ima demenciju. Molim Vas savjet.

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Alzheimerova bolest

Demencije – 1. dio

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba […]

Atrofija mozga

Nalaz MR mozga ukazuje na bifrontalnu regionalnu moždanu atrofiju sa posljedičnim proširenjem likvornih prostora. Je li to demencija?

Demencija

Kako dijagnosticirati demenciju?

Ne postoji jedinstveni dijagnostički test koji može utvrditi uzrok demencije. Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja.Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Liječnici koriste različite pristupe i alate kako bi pomogli […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Arahnoidalna cista

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]