Uzroci demencije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja  i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline.

Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija  nije prirodni dio starenja već nastaje zbog oštećenja živčanih stanica  mozga. Demenciju mogu uzrokovati  različite bolesti. Ove bolesti utječu na mozak na različite načine, što rezultira i različitim tipovima demencije.

Različite vrste demencije također imaju tendenciju da različito utječu na ljude, osobito u ranim fazama.

Međutim, postoje neki uobičajeni rani znakovi i simptomi demencije. To uključuje:

  • gubitak pamćenja npr. problemi s prisjećanjem stvari koje su se nedavno dogodile
  • poteškoće s koncentracijom, planiranjem ili organizacijom
  • problemi s govorom i komunikacijom, npr. poteškoće u praćenju razgovora ili pronalaženju prave riječi za nešto
  • gubitak orijentacije u vremenu i prostoru
  • promjene raspoloženja.
  • promjene ponašanja i pojave halucinacija ( osoba može imati poteškoća da zna što je stvarno, a što nije. Može vidjeti ili čuti stvari koje zapravo ne postoje) i deluzije (snažno vjerovanje u stvari koje nisu istinite).

Demencija utječe na svakoga različito, no svaka vrsta ima neke uobičajene rane simptome.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Za većinu ljudi prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem koji se manifestiraju zaboravljanje nedavnih događaja. Simptomi Alzheimerove bolesti općenito su blagi na početku, ali se s vremenom pogoršavaju i počinju ometati svakodnevni život. To ih čini drugačijima od promjena koje mnogi ljudi doživljavaju kako stare, poput usporenosti u razmišljanju ili smetnji pažnje i koncentracije koje mogu imponirati kao zaboravljanje. Za većinu bolesnika prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi s pamćenjem – posebice poteškoće pri sjećanju nedavnih događaja i učenju novih informacija. U ranoj fazi Alzheimerove bolesti najviše je  oštećen dio mozga koji ima veliku ulogu u pamćenju nedavnih događaja i naziva se hipokampus. Pamćenje osobe na događaje koji su se dogodili prije mnogo vremena obično nije pogođeno u ranim fazama. Kako Alzheimerova bolest napreduje, problemi s pamćenjem sve više utječu na svakodnevni život.

Vaskularna demencija

Vaskularna demencija je druga najčešća vrsta demencije. Uobičajeni rani znakovi vaskularne demencije uključuju probleme s planiranjem ili organiziranjem, donošenjem odluka i rješavanjem problema. Kod vaskularne demencije  simptomi  se javljaju kada je mozak oštećen zbog problema s opskrbom mozga krvlju. Postoji nekoliko različitih vrsta vaskularne demencije. Razlikuju se po uzroku oštećenja i dijelu mozga koji je zahvaćen.

Demencija s Lewyjevim tijelima i demencija u Parkinsonovoj bolesti

Demenciju s Lewyjevim tijelima  uzrokuje bolest Lewyjevih tijela. Simptomi uključuju poteškoće u zadržavanju pažnje, vidne halucinacije i probleme s kretanjem i spavanjem. Usko je povezana s Parkinsonovom bolešću te i jedna i druga mogu uzrokovati velike probleme s pokretom. U demenciji s Lewyjevim tijelima  simptomi demencije počinju prije ili otprilike u isto vrijeme kada osoba razvije probleme s kretanjem. U bolesnika s  Parkinsonovom bolešću simptomi demencije se često razvijaju mnogo godina nakon što počnu problemi s kretanjem.

Frontotemporalna demencija

Frontotemporalna demencija  jedna je od rjeđih vrsta demencije. Uobičajeni simptomi  uključuju promjene osobnosti i ponašanja i/ili poteškoće s govorom. Riječ ‘frontotemporalna’ odnosi se na čeoni i sljepoočni  režanj mozga (frontalni i temporalni) koji su oštećeni u ovoj vrsti demencije. Prvi uočljivi simptomi u bolesnika koji boluju od frontotemporalne demencije su promjene u osobnosti i ponašanju i/ili poteškoće govora.  Za razliku od Alzheimerove bolesti,  u ranim fazama frontotemporalne demencije mnogi se ljudi još uvijek mogu sjetiti nedavnih događaja.

Otprilike 19 od 20 osoba s demencijom ima jedan od ova četiri glavna tipa demencije. Druge bolesti i stanja također mogu uzrokovati demenciju poput;

  • Ozbiljne ozljede glave
  • Tumori mozga
  • Kroničan alkoholizam. Dugogodišnja zlouporaba alkohola može dovesti do različitih oštećenja mozga i nastanka demencije. Simptomi  se mogu jako razlikovati od osobe do osobe ali najčešće  se javlja otežano rješavanje problema, planiranje i organiziranje, smetnje pažnje, otežano donošenje odluka, promjene ponašanja  i raspoloženja u vidu gubitka motivacije i razdražljivosti. Razlog zbog kojeg dominiraju ove smetnje su utjecaj alkohola posebno na čeone režnjeve mozga.
  • Infekcije mozga
  • Prionske bolesti (Creutzfeldt-Jakobova bolest)
  • Huntingtonove bolesti
  • Progresivne supranuklearne paralize
  • Kortikobazalne degeneradcije
  • Izloženost određenim lijekovima i reakcije na kombinacije lijekova.

Demencija često ima više od jednog uzroka. Ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest, na primjer, mogu imati i vaskularnu demenciju. Alzheimerova bolest čini gotovo 70% svih slučajeva demencije dok vaskularna demencija čini otprilike 10%. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija najčešći su oblici demencije u starijih osoba.  One se ne  mogu izliječiti ali se mogu liječiti na načine koji mogu poboljšati funkcioniranje i kvalitetu života te usporiti stopu pogoršanja simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolovi u trbuhu

Bolovi u trbuhu nakon obroka

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Huntingtonova bolest

Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Parkinsonova bolest

Depresija u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Demencija

Otac ne spava po noći. Ima demenciju. Molim Vas savjet.

Vitamini

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Molio bi Vas pojašnjenje slijedećeg nalaza CDFI kartoidnih arterija

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Bol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Neurologija

Molim tumačenje nalaza CT mozga

Neurologija

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]