Vestibularna rehabilitacija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Vrtoglavica je poremećaj orijentacije u prostoru koja se manifestira kao osjećaj vrtnje prostora. Osim osjećaja vrtnje prostora mogu se pojaviti i  tegobe poput mučnine i/ili povraćanje, smanjenja koncentracije i umora. Svake godine više od 10 milijuna bolesnika posjeti liječnika zbog vrtoglavice. To je najčešća pritužba bolesnika starijih od 75 godina, ali se može javiti u ljudi  bilo koje dobi. Vrtoglavica može biti posljedica poremećaja unutarnjeg uha, nuspojave lijekova, ali može biti i  posljedica problema s mozgom ili srcem.  Simptomi vrtoglavice se mogu pojaviti u mirovanju ili pri promjeni položaja glave i tijela. Smetnje mogu biti stalne ili se javiti u epizodama od nekoliko sekundi, minuta ili sati. Bez obzira na uzrok, vrtoglavica može biti ozbiljno stanja s opasnim posljedicama ako vrtoglavica dovede do pada. Upravo zbog toga vrlo je bitno liječiti vrtoglavicu.

Što je vestibularna rehabilitacija?

Vestibularna rehabilitacija  je specijalizirani oblik terapije namijenjen ublažavanju poremećaja koje uzrokuje vrtoglavica. Temelji se na vježbama dizajniranim za smanjenje vrtoglavice i nestabilnosti.  U dijela bolesnika s vrtoglavicom dolazi do oštećenja sustava za ravnotežu koji se nalazi u unutarnjem uhu i kojeg nazivamo vestibularni sustav. Kod nekih stanja ovaj poremećaj je trajan i obnova vestibularne  funkcije je oštećena. Proces vestibularne rehabilitacije oslanja se korištenje drugih osjetila (vid, završeci živaca koji prenose osjet) kako bi nadoknadila izgubljena funkcija vestibularnog sustava. Očuvana funkcija drugih  dijelova živčanog sustava (moždano deblo i mali mozak, vid i osjetni putovi) su upravo zbog toga vrlo  važni kako bi uslijedio oporavak. Vježbe koje se provode u vestibularnoj rehabilitaciji se dijele u tri skupine 1. Vježbe navikavanja, 2. Vježbe stabilizacije pogleda i 3. Vježbe ravnoteže.

Vježbe navikavanja se rade kod  bolesnika kod  kojih se simptomi vrtoglavice pojačavaju pri kretanju, posebice brzim pokretima glave, ili pri promijeni  položaja tijela.  Ove vježbe su prikladne i kod bolesnika kod kojih se vrtoglavica javlja u vizualno stimulirajućem okruženju, poput trgovačkih centara i slično. Ove vježbe su osmišljene tako da  provociraju u bolesnika simptome vrtoglavice. Tijekom vremena smetnje u okviru vrtoglavice će se smanjiti jer mozak počinje ignorirati abnormalno signale koje prima iz unutarnjeg uha.

Vježbe stabilizacije pogleda imaju za cilj kontrolu pokreta očiju kako bi se postigao  jasan vid tijekom epizode vrtoglavice.  Ove vježbe su prikladne za bolesnike kod kojih se javljaju problemi s jasnim vidom i koji imaju osjećaj da okolina oko njih poskakuje. Ove vježbe uključuju fiksiranje objekta pogledom za vrijeme pomicanja glave naprijed-natrag ili gore-dolje tijekom nekoliko minuta.

Vježbe ravnoteže su osmišljene  da pomognu poboljšati stajanje, okretanje, hodanje, te druge zahtjevnije aktivnosti poput trčanja kako bi se bolesnici  mogli sigurno vratiti  svojim svakodnevnim aktivnostima. Prilikom izvođenja treba biti oprezan da bolesnici ne padnu dok ih izvode.

Očekivani ishodi vestibularne rehabilitacije uključuju:

-Smanjen rizik od pada

-Smanjenje simptoma vrtoglavice

-Poboljšana ravnoteža

-Poboljšana sposobnost stabilizacije vida/pogleda

-Povećana snaga tijela

-Povratak na prethodnu razinu pokreta/funkcije

Kako se provodi vestibularna rehabilitacija?

U bolesnika koji ima simptome vrtoglavice potrebno je prikupiti detaljnu povijest simptoma kako bi se procijenilo  u kojoj mjeri tegobe utječu svakodnevne aktivnosti. Bitno je vidjeti koji se simptomi javljaju i u kojem  intenzitetu te što ih pogoršava. Dodatno, informacije o lijekovima koje bolesnik uzima, problemi sa sluhom ili vidom, drugi medicinski problemi, podatak o padovima također su vrlo bitni. Tijekom  kliničkog pregleda  procjenjuje se ne samo funkcija sustava za ravnotežu već i snaga mišića, koordinacija kralježnice, držanje, hod i očuvanost vida. Na temelju ovih podataka može se napraviti  prilagođeni plan vježbanja. Važan dio vestibularne rehabilitacije  je uspostaviti program vježbanja koji se može redovito izvoditi kod kuće. Vježbe nije teško naučiti, ali je za njihov uspjeh potrebna  posvećenost i ustrajnost. Budući da  vježbe ponekad mogu biti zamorne, uspostavljanje redovitog rasporeda u kojeg se vježbe mogu uklopiti je vrlo važno. Vježbe u početku mogu pogoršati  simptome vrtoglavice, ali s vremenom  simptomi bi se trebali postupno smanjivati, što znači da se bolesnik može polako  vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Koji čimbenici utječu na oporavak?

Različiti čimbenici utječu na oporavak bolesnika poput vrste poremećaja koji je doveo do vrtoglavice. Bolesnici s vestibularnim neuritisom  imaju najveće šanse za dobar oporavak.  Kod bolesnika kod kojih se radi o progresivnom poremećaju, npr. multipla skleroza, ili fluktuirajuća stanja, poput Meniereove bolesti,  teško je postići potpun oporavak. Kod bolesnika s oštećenjem samo jednog uha šanse za oporavak su bolje u  odnosu na bolesnik s  obostranim oštećenjima.

Ostali čimbenici koji negativno utječu na oporavak su sjedilački način života, bol,  druga popratna medicinska stanja i lijekovi. Često će bolesnici  ograničiti svoje aktivnost kako bi se izbjegla pojava vrtoglavice što znatno usporava oporavak. Bol pridonosi problemima s ravnotežom i povećava  rizik od padova u starijih osoba. Ljudi ograničavaju svoje kretanje i razinu aktivnosti kako bi izbjegli bol, što dovodi do  sjedilačkog načina života. Određene bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, artritisa,  problema s  vidom, neuroloških bolesti i kognitivnog oštećenja su čimbenici koji mogu otežati rehabilitaciju i povećavaju  rizik od padova. Lijekovi mogu izazvati  nuspojave  poput  sedacije, umora,  nestabilnosti i padova, koji dodatno povećavaju probleme koji već postoje zbog vrtoglavice. Studije su pokazale da broj lijekova koje bolesnik uzima povećava rizik  od padova, ali i da  su određene vrste lijekova povezane s povećanim rizikom od pada. Ponekad je za oporavak bolesnika potrebno prilagoditi dozu lijeka koje bolesnik uzima te ukloniti nepotrebne lijekove.  U akutnoj fazi vrtoglavice bolesnicima se često prepisuju lijekovi poput diazepama kako bi se smanjio intenzitet vrtoglavice i mučnine. Dugoročna uporaba ovih lijekova može  biti kontraproduktivna u smislu otežanog razvoja kompenzacije mozga te je  najbolje uporabu ovih lijekova vremenski ograničiti.

Vrtoglavica je često praćena tjeskobom, panikom  i depresijom što može znatno utjecati na oporavak bolesnika.    

Simptomi vrtoglavice mogu znatno umanjiti kvalitetu života i utjecati na sve aspekte svakodnevnog života. Oni također mogu doprinijeti  emocionalnim problemima kao što su tjeskoba i  depresija. Dodatno kako bi se izbjeglo  pogoršanje vrtoglavice bolesnici izbjegavaju tjelesnu aktivnosti te kao posljedica toga javlja se smanjenje mišićne snage i fleksibilnosti i povećava tjelesna ukočenost što dodatno povećava rizik od padova. Studije pokazuju da vestibularna rehabilitacija može biti učinkovita u poboljšanje simptoma povezanih s vestibularnim poremećajima poput vrtoglavice, smetnji vida i gubitka ravnoteža. Da bi oporavak bio uspješan potrebna je ustrajnost i dosljednost te u većini slučajeva, ako bolesnici  nastave izvoditi vježbe koje su naučili, problemi s ravnotežom i vrtoglavicom se značajno smanjuju ili potpuno nestaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Lupanje srca

Različiti simptomi – je li ovo nešto ozbiljno?

Gubitak ravnoteže

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Nasljedna bolest

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Rehabilitacija

Hemofilna artropatija – kirurško liječenje i rehabilitacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kirurško liječenje. Za otvorenu artrodezu mogući su različiti pristupi: prednji, bočni i stražnji. Ovaj pristup liječenju hemofilne artropatije kod zgloba gležnja je pokazao dobre rezultate. Konkretno se misli na dugotrajno ublažavanja bola, funkcionalnost zgloba, korekcija deformiteta, prevencija krvarenja i poboljšanje kvalitete života. Otvorena artrodeza je pokazala nisku stopu komplikacija kao što su odgođeno srastanje kosti, […]

Anksioznost

Vrtoglavica ili anksioznost?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]