Vrtoglavica je poremećaj orijentacije u prostoru koja se manifestira kao osjećaj vrtnje prostora. Osim osjećaja vrtnje prostora mogu se pojaviti i  tegobe poput mučnine i/ili povraćanje, smanjenja koncentracije i umora. Svake godine više od 10 milijuna bolesnika posjeti liječnika zbog vrtoglavice. To je najčešća pritužba bolesnika starijih od 75 godina, ali se može javiti u ljudi  bilo koje dobi. Vrtoglavica može biti posljedica poremećaja unutarnjeg uha, nuspojave lijekova, ali može biti i  posljedica problema s mozgom ili srcem.  Simptomi vrtoglavice se mogu pojaviti u mirovanju ili pri promjeni položaja glave i tijela. Smetnje mogu biti stalne ili se javiti u epizodama od nekoliko sekundi, minuta ili sati. Bez obzira na uzrok, vrtoglavica može biti ozbiljno stanja s opasnim posljedicama ako vrtoglavica dovede do pada. Upravo zbog toga vrlo je bitno liječiti vrtoglavicu.

Što je vestibularna rehabilitacija?

Vestibularna rehabilitacija  je specijalizirani oblik terapije namijenjen ublažavanju poremećaja koje uzrokuje vrtoglavica. Temelji se na vježbama dizajniranim za smanjenje vrtoglavice i nestabilnosti.  U dijela bolesnika s vrtoglavicom dolazi do oštećenja sustava za ravnotežu koji se nalazi u unutarnjem uhu i kojeg nazivamo vestibularni sustav. Kod nekih stanja ovaj poremećaj je trajan i obnova vestibularne  funkcije je oštećena. Proces vestibularne rehabilitacije oslanja se korištenje drugih osjetila (vid, završeci živaca koji prenose osjet) kako bi nadoknadila izgubljena funkcija vestibularnog sustava. Očuvana funkcija drugih  dijelova živčanog sustava (moždano deblo i mali mozak, vid i osjetni putovi) su upravo zbog toga vrlo  važni kako bi uslijedio oporavak. Vježbe koje se provode u vestibularnoj rehabilitaciji se dijele u tri skupine 1. Vježbe navikavanja, 2. Vježbe stabilizacije pogleda i 3. Vježbe ravnoteže.

Vježbe navikavanja se rade kod  bolesnika kod  kojih se simptomi vrtoglavice pojačavaju pri kretanju, posebice brzim pokretima glave, ili pri promijeni  položaja tijela.  Ove vježbe su prikladne i kod bolesnika kod kojih se vrtoglavica javlja u vizualno stimulirajućem okruženju, poput trgovačkih centara i slično. Ove vježbe su osmišljene tako da  provociraju u bolesnika simptome vrtoglavice. Tijekom vremena smetnje u okviru vrtoglavice će se smanjiti jer mozak počinje ignorirati abnormalno signale koje prima iz unutarnjeg uha.

Vježbe stabilizacije pogleda imaju za cilj kontrolu pokreta očiju kako bi se postigao  jasan vid tijekom epizode vrtoglavice.  Ove vježbe su prikladne za bolesnike kod kojih se javljaju problemi s jasnim vidom i koji imaju osjećaj da okolina oko njih poskakuje. Ove vježbe uključuju fiksiranje objekta pogledom za vrijeme pomicanja glave naprijed-natrag ili gore-dolje tijekom nekoliko minuta.

Vježbe ravnoteže su osmišljene  da pomognu poboljšati stajanje, okretanje, hodanje, te druge zahtjevnije aktivnosti poput trčanja kako bi se bolesnici  mogli sigurno vratiti  svojim svakodnevnim aktivnostima. Prilikom izvođenja treba biti oprezan da bolesnici ne padnu dok ih izvode.

Očekivani ishodi vestibularne rehabilitacije uključuju:

-Smanjen rizik od pada

-Smanjenje simptoma vrtoglavice

-Poboljšana ravnoteža

-Poboljšana sposobnost stabilizacije vida/pogleda

-Povećana snaga tijela

-Povratak na prethodnu razinu pokreta/funkcije

Kako se provodi vestibularna rehabilitacija?

U bolesnika koji ima simptome vrtoglavice potrebno je prikupiti detaljnu povijest simptoma kako bi se procijenilo  u kojoj mjeri tegobe utječu svakodnevne aktivnosti. Bitno je vidjeti koji se simptomi javljaju i u kojem  intenzitetu te što ih pogoršava. Dodatno, informacije o lijekovima koje bolesnik uzima, problemi sa sluhom ili vidom, drugi medicinski problemi, podatak o padovima također su vrlo bitni. Tijekom  kliničkog pregleda  procjenjuje se ne samo funkcija sustava za ravnotežu već i snaga mišića, koordinacija kralježnice, držanje, hod i očuvanost vida. Na temelju ovih podataka može se napraviti  prilagođeni plan vježbanja. Važan dio vestibularne rehabilitacije  je uspostaviti program vježbanja koji se može redovito izvoditi kod kuće. Vježbe nije teško naučiti, ali je za njihov uspjeh potrebna  posvećenost i ustrajnost. Budući da  vježbe ponekad mogu biti zamorne, uspostavljanje redovitog rasporeda u kojeg se vježbe mogu uklopiti je vrlo važno. Vježbe u početku mogu pogoršati  simptome vrtoglavice, ali s vremenom  simptomi bi se trebali postupno smanjivati, što znači da se bolesnik može polako  vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Koji čimbenici utječu na oporavak?

Različiti čimbenici utječu na oporavak bolesnika poput vrste poremećaja koji je doveo do vrtoglavice. Bolesnici s vestibularnim neuritisom  imaju najveće šanse za dobar oporavak.  Kod bolesnika kod kojih se radi o progresivnom poremećaju, npr. multipla skleroza, ili fluktuirajuća stanja, poput Meniereove bolesti,  teško je postići potpun oporavak. Kod bolesnika s oštećenjem samo jednog uha šanse za oporavak su bolje u  odnosu na bolesnik s  obostranim oštećenjima.

Ostali čimbenici koji negativno utječu na oporavak su sjedilački način života, bol,  druga popratna medicinska stanja i lijekovi. Često će bolesnici  ograničiti svoje aktivnost kako bi se izbjegla pojava vrtoglavice što znatno usporava oporavak. Bol pridonosi problemima s ravnotežom i povećava  rizik od padova u starijih osoba. Ljudi ograničavaju svoje kretanje i razinu aktivnosti kako bi izbjegli bol, što dovodi do  sjedilačkog načina života. Određene bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, artritisa,  problema s  vidom, neuroloških bolesti i kognitivnog oštećenja su čimbenici koji mogu otežati rehabilitaciju i povećavaju  rizik od padova. Lijekovi mogu izazvati  nuspojave  poput  sedacije, umora,  nestabilnosti i padova, koji dodatno povećavaju probleme koji već postoje zbog vrtoglavice. Studije su pokazale da broj lijekova koje bolesnik uzima povećava rizik  od padova, ali i da  su određene vrste lijekova povezane s povećanim rizikom od pada. Ponekad je za oporavak bolesnika potrebno prilagoditi dozu lijeka koje bolesnik uzima te ukloniti nepotrebne lijekove.  U akutnoj fazi vrtoglavice bolesnicima se često prepisuju lijekovi poput diazepama kako bi se smanjio intenzitet vrtoglavice i mučnine. Dugoročna uporaba ovih lijekova može  biti kontraproduktivna u smislu otežanog razvoja kompenzacije mozga te je  najbolje uporabu ovih lijekova vremenski ograničiti.

Vrtoglavica je često praćena tjeskobom, panikom  i depresijom što može znatno utjecati na oporavak bolesnika.    

Simptomi vrtoglavice mogu znatno umanjiti kvalitetu života i utjecati na sve aspekte svakodnevnog života. Oni također mogu doprinijeti  emocionalnim problemima kao što su tjeskoba i  depresija. Dodatno kako bi se izbjeglo  pogoršanje vrtoglavice bolesnici izbjegavaju tjelesnu aktivnosti te kao posljedica toga javlja se smanjenje mišićne snage i fleksibilnosti i povećava tjelesna ukočenost što dodatno povećava rizik od padova. Studije pokazuju da vestibularna rehabilitacija može biti učinkovita u poboljšanje simptoma povezanih s vestibularnim poremećajima poput vrtoglavice, smetnji vida i gubitka ravnoteža. Da bi oporavak bio uspješan potrebna je ustrajnost i dosljednost te u većini slučajeva, ako bolesnici  nastave izvoditi vježbe koje su naučili, problemi s ravnotežom i vrtoglavicom se značajno smanjuju ili potpuno nestaju.