Vrtoglavica

Vrtoglavica ili vertigo je subjektvno stanje kojim pacijenti opisuju smetnju ravnoteže, a glavni je simptom ili popratna pojava mnogim bolestima. Nakon glavobolje, vrtoglavica je drugi najčešći simptom.

Vrtoglavica ili vertigo (vertigo  lat.vrtoglavica,  nesvjestica) je subjektvno stanje kojim pacijenti opisuju smetnju ravnoteže, a glavni je simptom ili popratna pojava  mnogim bolestima.  Nakon glavobolje, vrtoglavica je drugi najčešći simptom. Jedno ispitivanje na 30 000 osoba pokazuje prevalenciju vrtoglavice u ovisnosti o starosti ispitanika između 17% (kod mlađih) i do 39% (kod onih preko 80 godina)(Davis i Moorjani 2003). Jedna studija (Neuhauser et al. 2005, Neuhauser 2007) pokazala je prevalenciju srednje jakih i jakih vrtoglavica od 29% kod stanovništva u Njemačkoj.

Prema nastanku smetnji možemo ih podjeliti na one uzrokovane smetnjama centralnog tipa  i one uzrokovane smetnjama perifernog tipa. Kod vrtoglavica s oštečenjem centralnog tipa imamo oštečenje raznih moždanih struktura dok kod onih perIfernog tipa oštečenja se nalaze u unutrašnjem uhu. Vrtoglavica perifernog tipa najčešće je pračena mučninom, povračanjem, znojenjem, gubitkom sluha i zujanjem u uhu te nistagmusom – nevoljnim trzajevima očne jabučice.

Vrtoglavica se može podjeliti u kategorije: neodređene smetnje, osječaj nestabilnosti, sinkopa ili presinkopa, vrtoglavica. Neodređene smetnje i osječaj nestabilnosti su kategorije bez jasne definicije. Vrtoglavica se opisuje kao halucinacija kretanja, obično rotacije, subjekta ili okoline. Benigni paroksizmalni pozicioni vertigo, akutni vestibularni neuronitis ili labirintitis, Menijerova bolest, migrena i psihološki poremećaji  uzrokuju najviše slučajeva vertiga.

Obrada vrtoglavice zahtjeva zajednički pristup otorinolaringologa, neurologa, interniste, okuliste i fizijatra, a provode se pretrage počevši od anamneze, fizičkog statusa, kalorijske vestibulografije, tonskog audiograma, elektronistgamografije, evociranih potencijala moždanog dela – BERA, osnovne laboratorijske krvne pretrage, ultrazvuka krvnih žila koje snabdjevaju mozak ( Doppler ), RTG obrada vratne kralježnice ( standardne i funkcionalne snimke, te po potrebi CT i MRI vratne kralježnice), EKG, pregled fundusa oka.

S obzirom na široku paletu uzroka vrtoglavica, ovisno o postavljenoj dijagnozi  pristupa se liječenju koje može biti  medikamentozno, fiziklana terapija ili operativna terapija kod tumora mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Imam li multipla sklerozu?

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

EEG nalaz – molim objašnjenje nalaza

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]