Vrtoglavica kao neugodan osijećaj

Vrtoglavica kao simptom javlja se u sklopu poremećaja rada više organskih sustava iako se najčešće povezuje sa središnjim vestibularnim poremećajem.Simptomi uzrokovani vrtoglavicom mogu varirati po intenzitetu.

Vrtoglavica kao simptom javlja se u sklopu poremećaja rada više organskih sustava iako se najčešće povezuje sa središnjim vestibularnim poremećajem.Simptomi uzrokovani vrtoglavicom mogu varirati po intenzitetu. U većini slučajeva su blagi i prolaze spontano.Bolesnike sa vrtoglavicom treba shvatiti ozbiljno jer ona može biti uvod u vrlo ozbiljna stanja.
Vrtoglavica stvara kod bolesnika osijećaj da se predmeti okreću oko njega ili da se on sam kreće u prostoru što dovodi po poremećaja orijentacije. Uz to se često javljaju i vegetativni simptomi poput mučnine i povraćanja koji mogu biti udruženi sa psihičkim smetnjama poput nelagode i anksioznosti.
Normalne ljudske aktivnosti odvijaju se velikim djelom u pokretu pri čemu ravnoteža ima glavnu ulogu.Uravnotežen pokret ovisi o brojnim signalima koji stižu iz raznih organskih sustava.Vid,senzorički živci dubokog osijeta i centri u unutarnjem uhu glavni su čimbenici koji pridonose pravilnoj ravnoteži što je nužno pri svakodnevnim aktivnostima.
Smetnje vida poput dvoslika te neuromuskularne bolesti koje dovode do poremećaja senzoričkih recepora u zglobovima i mišićima šalju mozgu krive informacije o trenutačnoj poziciji i pokretu tijela.Kordinator između vida,mišića,zglobova sa jedne i mozga sa druge strane je vestibularni aparat koji se nalazi u unutrašnjem uhu i odgovoran je za ravnotežu. Informacije iz vestibularnog aparata najčešće služe refleksnom utjecaju na mišiće sa svrhom da se kod promjene položaja tijela održi ravnoteža.Sve te informacije završavaju u malom mozgu i dešavaju se uglavnom nesvjesno.
Da bi ravnoteža bila odgovarajuća nužna je funkcija barem dva navedena sustava.(npr.hodanje zatvorenih očiju neće poremetiti ravnotežu ukoliko senzorički i vestibularni aparat dobro funkcionira).
Vrtoglavicu  kao simptom spominje i do 30% stanovništva. Onih koji zbog vrtoglavice ne posijećuju liječničke ordinacije,liječe se samostalno ili se uopće ne liječe smatra se da ima i do 50%. Većinom su tom male,kratkotrajne vrtoglavice koje ne dovode do poremećaja svakodnevnog životnog ritma.Zbog toga ju bolesnici ne doživljavaju kao ozbiljan problem.Često se bolesnici godinama nose sa tegobama jer nije svaka vrtoglavica razlog odlaska liječniku. Samo 5% njih posijećuje svog obiteljskog liječnika a od toga njih 10% se upućuje na daljnje specijalističke preglede.
Ono što bolesnike dovodi liječniku je :gubitak ravnoteže , nestabilnost , te neurovegetativni poremećaji kao što je mučnina ,povraćanje, osijećaj straha uz vidljive trzaje očnih jabučica(nistagmus).

Po mjestu nastanka vrtoglavice se dijele se na periferne i centralne

Domena otorinolaringologa su periferne vrtoglavice koje su često nepoznatog uzroka, kao što je benigni položajni vertigo koji se javlja pri promjeni položaja glave i Meniereova bolest koja nastaje pri povišenju tlaka u vestibularnom centru.
Virusne i bakterijske infekcije centralnog nervnog sistema , poremećaji cirkulacije,tumori mozga te traume glave također mogu biti uzrok vrtoglavice.
Pri postavljanju dijagnoze prvo treba razlučiti radi li se o vrtoglavici perifernog ili centralnog projekla i sa kojim je simptomima ona udružena.
Na temelju kliničkog otorinolaringološkog pregleda se već po izgledu nistagmusa može zaključiti radi li se o perifernoj vrtoglavici (pravilan horizontalno rotatorni nistagmus).

Ispitivanje sluha(audiogram,govorna audiometrija,timpanometrija,kohleostapedijalni refleks,elektrokohleografija,otoakustična emisija),vestibularni (elektronistagmografija) i testovi prostorne ravnoteže (kraniokorporgrafija) pomažu nam pri postavljanju dijagnoze periferne vrtoglavice.
Na osnovu toga otorinolaringolog razlučuje perifernu od centralne vrtoglavice i upućuje bolesnika na  daljnje pretrage. (MSCT,MR,serologija).
Glavnu ulogu u liječenju vrtoglavica ima farmakoterapija i vestibularna rehabilitacija dok je kirurško liječenje(presjecanje vestibularnog živca)ostavljeno samo za najteže slučajeve.
Sa liječenjem vrtoglavice započinje se prije dijagnostičke obrade jer simptomi često mogu biti vrlo dramatični.Kod blažih oblika dovoljne su  higijenskodijetetske mjere(izbjegavanje pušenja,alkohola,stresa,prekomjernog unosa soli i kofeina,regulacija tjelesne težine i fizičke aktivnosti). Od simptomatske terapije dobar učinak imaju razni nespecifični lijekovi sa hipotoničnim osmotskim djelovanjem,diuretici,kortikosteroidi,vazodilatatori,vitamini B skupine,antiemetici i psihofarmaci.Svi ti lijekovi djeluju na posljedice vrtoglavice (mučnina,povraćanje,strah,nelagoda) a neki imaju i neželjene nuspojave(psihofarmaci).
Specifičnu ulogu u liječenju vrtoglavica ima betahistin koji kao posljedicu svog djelovanja ima vazodilataciju i poboljšanje cirkulacije i na centralnom i perifernom nivou čime se postiže učinak u liječenju vrtoglavica i perifernog i centralnog podrijetla.
Uz farmako terapiju bolesnicima koji imaju opetovane smetnje savjetuje se izbjegavanje upravljanja  motornim strojevima,rad na visinama i rad pri jakim izvorima topline.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Kortikosteroidne kreme

Osip od trave – molim savjet i pomoć

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Fobično anksiozni poremećaj

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Terapija za herpetičnu neuralgiju – molim pomoć

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

MR nalaz