Vrtoglavica u praksi

“Doktore vrti mi se” prve su riječi u kontaktu pacijenta  koji ima vrtoglavicu i koji se obraća liječniku. Vrtoglavicu na neki način moramo definirati.

Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili iluzija okretanja okoline. Očituje se kao prolazni subjektivni osjećaj poremećaja prostornog odnosa okoline i vlastitog tijela. Puno je načina na koji pacijenti opisuju to svoje subjektivno osjećanje: (“doktore vrti mi se soba”, “bježi mi tlo pod nogama”, ili “propada mi krevet dok ležim”, nestabilan sam, zanosi me u hodu, moram se pridržavati dok hodam” i slično.) Jaka vegetativna simptomatologija kao mučnina, povraćanje, znojenje, palpitacije čest je pratilac vrtoglavica i u pacijenta stvara osjećaj straha i panike.

Prije nego što počnemo objašnjavati što je to vrtoglavica i zašto nastaje  važno je znati i razlikovati radi li se  uopće o vrtoglavici ili nekom drugom poremećaju koji se često interpretira kao vrtoglavica. Velik broj pacijenata bude upućen u neurološku ambulantu pod dijagnozom vrtoglavice, a u stvari je riječ o stanjima kao što su  poremećaj ravnoteže, predkolapsna stanja,omaglice, nesvjestice, fobije i slično.  Vrtoglavicu treba razlikovati od tih stanja. (Pacijente često prilikom uzimanja anamneze pitamo da li se vrti prostor oko njih ili su sami nestabilni.).

U normalnim okolnostima nemamo svjesnog osjećaja ravnoteže jer se ona regulira refleksno. Vrtoglavica se najčešće očituje osjećajem rotacije vlastitog tijela (subjektivni vertigo) ili rotacijom okoline (objektivni vertigo) oko vlastoitig tijela. Vrtoglavicu prati veća ili manja nesigurnost u hodu i stajanju (ataksija). U jakoj vrtoglavici bolesnik se mora pridržavati da ne padne, a nerijetko i padne na tlo. Između ataka vrtoglavice bolesnik može imati dugotrajan osjećaj nesigurnosti kao da će pasti.
 

Najvažnije pitanje za pacijenta, a i za samog liječnika je dali se radi o vrtoglavici centralnog  ili perifernog  porijekla. O tome uveliko ovisi pristup pacijentu i njegova daljnja prognoza i liječenje. Periferno porijeklo vrtoglavica podrazumijeva bolesti unutarnjeg uha i centra za ravnotežu dok centralno porijeklo vrtoglavica podrazumijeva bolesti mozga.

Prije opisa koji će nam pomoći da razlikujemo periferne i vrtoglavice centralnog porijekla valja objasniti što je to nistagmus. Nistgmusom označavamo ritmičke trzaje očnih jabučica. Može biti horizontalan, vertikalan, rotatoran ili miješani. Često ga primjećujemo već pri pogledu prema naprijed, ali najčešće je horizontalan pri pogledu u jednom pravcu ili vertikalan. U većine zdravih osoba nistagmus se javlja u krajnjem lateralnom položaju bulbusa.

Takav nistagmus nazivamo fiziološkim nistagmusom  u terminalnom položaju bulbusa. Obično je male amplitude sa brzom komponentom u smjeru pogleda i gubi se pomicanjem očnih jabučica prema medijalnoj liniji. Kao sto razlikujemo periferne i centralne vrtoglavice, tako i nistagmus dijelimo na periferni i centralni, odnosno on nam je jedan od pokazatelja o kojoj bi vrsti vrtoglavice moglo biti riječ.

Periferni nistagmus nastaje disfukcijom ili oštećenjem labirinta u unutarnjem uhu ili vestibularnog živca (pacijenti to nazivaju centar   ravnoteže u uhu.). On je jednosmjeran, horozontalno-rotatoran u pravilu usmjeren suprotno od  oštećenog labirinta. Centralni nistagmus nastaje oštećenjem moždanog debla ili malog mozga. On može biti vertikalan, horizontala ili bidirekcijski (u oba smjera).

Primjećujete da vrlo male razlike u karakteru nistagmusa govore u prilog jednog ozbiljnog centralnog i po život opasnog oštećenja mozga kao što je riječ  kod centralnog nistagmusa  ili relativno benignog oštećenja labirinta sa doduše izrazitom vegetativnom simptomatologijom kod perifernog nistagmusa. Periferne vrtoglavice karakterizira jak rotacijski vertigo, izraženi su vegetativni simptomi (mučnina, povraćanje, blijedilo), neravnoteža, jednosmjerni nistagmus i čest gubitak sluha. U perifernoj vrtoglavici valja razlikovati nekoliko entiteta od kojih je najzastupljeniji benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV).

BPPV je najčešći oblik  perifernog vertiga od kojeg tijekom života oboli 1 od 10 osoba. Dakle riječ je o jako čestom obliku vrtoglavice sa kojim je opća populacija slabo upoznata, a jaka vegetativna simptomatologija i izražen vertigo  ulijevaju  zabrinutost i strah u kosti pacijentima.

BPPV se javlja prilikom promjene položaja glave: često  prilikom okretanja u krevetu, pri ustajanju, lijeganju na krevet, saginjanjem ili ekstenzijom glave prilikom gledanja prema gore. Simptomi su karakterizirani jakim i naglim kratkotrajnim napadajima vrtoglavice između kojih perzistra nestabilnost.

Smatra se da ovaj oblik vrtoglavice nastaje zbog mehaničkog poremećaja u unutarnjem uhu koji je reverzibilan odnosno popravljiv. Ovaj oblik vertiga dokazuje se u ambulati manevrom koji se naziva Dix Hallpikeov test, a druga vrsta manevra koji se zove Epley-ev manevar se koristi u
terapijskom postupku.

U periferne vrtoglavice spada i vestibularni neuronitis koji je karakteriziran  jakom vrtoglavicom praćenom mučninom i povraćanjem te horizontalnim nistagmusaom u smjeru suprotnom od zahvaćenog uha. Uzrok mu je nepoznat, ali mu najčešće prethodi virusna infekcija. Trauma glave u prometnim neugodama ili pri padu čest je uzrok BPPV-a. Posttraumatski vertigo najčešće nastaje kao posljedica oštećenja labirinta (komocija labirinta). Menierova bolest  spada u periferne vrtoglavice. To je poremećaj unutarnjeg uha karakteriziran napadajima vrtoglavice, gubitkom sluha na tom uhu i tinitusom (šum u uhu). Liječenje se provodi diureticima ili u rezistentnim slučajevima i kiruruškim liječenjem.

Najčešći  uzroci vrtoglavice centralnog porijekla  leže u brojnim neurološkim bolestima: moždani udar, multipla skleroza, meningitis encefalitis, tumori mozga  i dr. Vrtoglavice centralnog porijekla su praćene centralnim nistagmusom o čijim smo karakteristikama govorili ranije. Vrtoglavica u centralnim oštećenjima je često manje intenzivna i sa manje izraženom vegetativnom simptomatologijom,  ali  je dužeg trajanja. Kod tih vrtoglavica uz vertiginoznu simptomatologiju najčešće nalazimo i druge neurološke ispade  koji zahvaćaju moždane živce ili je riječ o neurološkom deficitu na udovima.

Ispitavanje ravnoteže provodi sa sa nekoliko  testova koji se primjenjuju u svakodnevnom radu. Romberegov znak-pokus stajanja: ispšitanik stoji uspravno sa priljubljenim stopalima sa otvorenim a potom i zatvorenim očima. Promatra se držanje tijela, pojave otklona i savijanja tijela. Pri tome se bolesnik može malo gurnuti. Pri oštećenju malog mozga bolesnik gubi ravnotežu i naginje u stranu oštećenja. Pojavu nestabilnosti nakon zatvaranja očiju nazivamo pozitivnim Rombergovim znakom. Tandem hod: bolesnik hoda ravnom linijom stavljajući nogu ispred noge dodirujući petom prste druge noge. Ispitanik bi trebao izvesti taj pokus bez gubitka ravnoteže.

Terapija vrtoglavica kod onih perifernog porijekla svodi se na davanje simptomatske terapije: antiemetika, sedativa, antivertiginoznih lijekova dok kod onih cenralnog porijekla liječimo osnovu bolest uz svu navedenu simptomatsku terapiju.

U zaključku možemo reći da svakoj vrtoglavici moramo pristupiti sa oprezom i da tek nakon iscrpne anamneze, kliničkog pregleda i neuroradiološke obrade možemo pretpostaviti dali je riječ o vrtoglavici perifernog ili centralnog porijekla što je naravno od presudnog značenja za pacijenta i za daljnje terapijsko postupanje sa njim. Jaka vegetativna simptomatologija kao mučnina, povraćanje, znojenje palpitacije čest je pratilac vrtoglavica i u pacijenta stvara osjećaj straha i panike. Postoje pacijenti kojima su vertiginozne tegobe svakodnevnica i oni kojima se vrtoglavice javljaju samo povremeno. U svakom od slučaja bitno je narušena kvaliteta života i mogućnost svakodnevnog funkcioniranja na poslu i u obitelju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Dijete

Molim mišljenje za MR mozga dječaka

Mozak

Molim Vas pojašnjenje MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Svijetle ili tamne fleke u vidnom polju – molim savjet

Neurologija

Molim vas tumačenje nalaza MR hipofize

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]