Vitamin D ima mnogobrojne učinke u organizmu, posebice na imunosni sustav te se sve više koristi kako u profilaksi tako i u liječenju brojnih bolesti. Jedan od pristupa liječenju autoimune bolesti multiple skleroze je upravo primjena visokih doza vitamina D jer prema određenim hipotezama oboljeli od autoimunih bolesti imaju oblik rezistencije vitamina D.

Rezistenciju vitamina D uzrokuje blokada receptora za vitamin D

Da bi vitamin D ispoljio svoju funkciju u organizmu i povoljno djelovao na zdravlje kostiju i imunitet mora se uspješno vezati na receptor za vitamin D ili VDR. Vitamin D receptor je protein koji na sebe veže vitamin D te se nastali kompleks može vezati za DNA i regulirati primjerice ugradnju kalcija u kosti. Blokiranjem receptora onemogućava se djelovanje vitamina D, a blokadu mogu uzrokovati patogene bakterije poput E. coli, stanice karcinoma, ali i kronični stres. Blokadom receptora se hipotetski može objasniti teški oblik niske osjetljivosti na vitamin D odnosno rezistencija koja u konačnici posreduje razvoju autoimunih bolesti. Naime, istraživanja su pokazala kako kod određenog dijela populacije, unatoč primjeni adekvatnih doza vitamina D, ne dolazi do adekvatnog povećanja vitamina D u krvi ili do očekivanog biološkog učinka u organizmu.

Kod oboljelih od autoimunih bolesti postoje problemi u metabolizmu vitamina D

Nekoliko je istraživanja pokazalo kako ljudi imaju različit odgovor na suplementaciju vitaminom D. Naime, čak i doze vitamina D koje se smatraju adekvatnima, primjerice oko 3000 IJ tijekom nekoliko mjeseci, nisu kod nekih ispitanika uspjele dovesti do očekivanog povećanja razine vitamina D u krvi ili do očekivanog učinka u organizmu poput smanjenja razine parathormona (PTH). PTH je povećan u slučaju kada u krvi nedostaje kalcija i on signalizira otpuštanje kalcija iz kostiju. Također, visoka razina vitamina D (25-OH vitamina D), utječe na snižavanje razine PTH. Kod oboljelih od autoimunih bolesti primijećena je povišena razina PTH hormona unatoč normalnoj razini vitamina D.

Četvrtina populacije slabo reagira na primjenu vitamina D

Uzmu li se u obzir svi očekivani učinci vitamina D, rezultati istraživanja su pokazali kako se ispitanici mogu svrstati u tri skupine. U prvoj skupini su osobe niske osjetljivosti (24%), u drugoj skupini su osobe srednje osjetljivosti kojih ima najviše (51%) i u trećoj skupini su osobe koje imaju visoku osjetljivost na vitamin D (25%). Ova su istraživanja pokazala kako postoji čitav spektar odgovora na primjenu vitamina D, a četvrtina populacije nema adekvatan biološki odgovor na primjenu vitamina D te je osobama sa slabim odgovorom potrebno individualno povećati doze.

Hipoteza koja objašnjava porast učestalosti autoimunih bolesti

Prema hipotezi njemačkih znanstvenika u pozadini porasta autoimunih bolesti nalazi se nenasljedna rezistencija vitamina D koja je kombinacija genetske predispozicije i akumulacije okolišnih čimbenika. Pod okolišnim čimbenicima smatraju se između ostalog i patogeni mikroorganizmi čija je strategija napada domaćina blokada receptora za vitamin D. Blokada receptora uzrokuje nedostatak vitamina D i neadekvatno funkcioniranje imunosnog sustava koji za posljedicu ima povećanu podložnost kako autoimunim bolestima tako i virusnim infekcijama poput COVID-19.