Kako broj obroka u danu utječe na liniju i zdravlje

Količina i vrsta hrane koja se konzumira kao i sam broj obroka u danu uvelike ovisi o sociološkim i kulturalnim čimbenicima.

Nedavna istraživanja pokazuju da broj obroka u danu djelomično određuju i genetski čimbenici. Postoji hipoteza da više manjih obroka u danu može utjecati na brzinu metabolizma. Također, određena struja znanstvenika smatra da rjeđi, obilni obroci u danu mogu biti krivci za debljanje zbog povećane sinteze i pohrane masti koja slijedi nakon obroka.

Češći obroci ipak ne ubrzavaju metabolizam

Odgovor na pitanje kako učestalnost obroka utječe na tjelesnu masu valja potražiti među studijama. Iako su prve studije na tu temu objavljene čak prije 50 godina, još uvijek ne postoji siguran i konačan zaključak. Naime, postoje brojne opservacijske studije koje govore u prilog tezi da brojni manji obroci doprinose mršavljenju, no istovremeno mnogo je studija koje govore suprotno. Razlog dvosmislenosti opservacijskih studija leži u činjenici da se uz njihovo provođenje veže nekoliko čimbenika koji kompliciraju interpretaciju rezultata.

Jedan od glavnih problema u studijama toga tipa je što ispitanici u velikoj mjeri prijavljuju da su pojeli manje nego što zapravo jesu. Takva je pojava mogući izvor pogrešno donešenog zaključka da brojni manji obroci u danu imaju određene prednosti u usporedbi s rjeđim obilnim obrocima. Eksperimentalne studije koje su pratile gubitak tjelesne mase i promjene u količini masnog tkiva i mišićnoj masi također nisu zabilježile prednosti unosa više obroka u danu. Gubitak tjelesne mase bio je jednak kod skupina koje su na redukcijskoj dijeti unosile isti broj kalorija raspoređen bilo u jednom obroku pa sve do 9 obroka u danu. Jedina skupina kod koje je veći broj obroka u danu imao povoljan učinak bili su sportaši kod kojih su se učestaliji obroci pokazali korisnim za očuvanje mišićne mase.

Studije koje su mjerile termički efekt hrane (energija koja je potrebna za probavu hrane), bazalni metabolizam i ukupnu energetsku potrošnju nisu uspjele dokazati da ljudi konzumacijom češćih manjih obroka u danu troše više energije. Međutim, kod redukcijskih dijeta češći obroci su smanjivali osjećaj gladi što je svakako blagotvoran učinak kada je u pitanju mršavljenje.

Pozitivan utjecaj na krvne parametre zdravlja

Studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition bavila se istraživanjem utjecaja broja obroka na određene krvne parametre. Studija je bila podijeljena u 2 faze. U prvoj fazi su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili samo jedan obrok, nakon čega je uslijedila pauza od 11 tjedana. U drugoj fazi isti su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili tri obroka dnevno. Ispitanici nisu bili na redukcijskoj dijeti već su unosili količinu hrane koja je zadovoljavala njihove dnevne potrebe s ciljem zadržavanja početne tjelesne mase.

U fazi u kojoj su ispitanici unosili samo jedan obrok zabilježeno je značajno povišenje krvnog tlaka, LDL te ukupnog kolesterola u usporedbi s fazom od 3 obroka. Osim utjecaja na lipoproteine češći obroci imaju utjecaja i na razinu glukoze u krvi. Točnije, kada su ispitanici konzumirali 4 manja obroka u razmaku od 40 minuta, imali su nižu razinu glukoze i inzulina nego u situaciji kada su jednaku količinu hrane pojeli u jednom obroku. No valja naglasiti da do sada nije objavljen dovoljan broj studija kako bi se mogao donijeti konačan zaključak te da su do sada objavljene studije ispitivale samo kratkoročan učinak češćih obroka na krvne parametre te se ne zna ima li kakvih dugoročnih učinaka.

Zaključak

Iako možda raspodjela ukupnog dnevnog unosa hrane na više manjih obroka ne utječe direktno na metabolizam, a time i na uspješnost mršavljenja, ipak takva navika donosi određene prednosti. S obzirom da češći obroci smanjuju osjećaj gladi, poboljšavaju kontrolu apetita, potencijalno djeluju na razinu glukoze i inzulina, dugoročno ipak mogu doprinijeti vitkoj liniji. Međunarodno društvo za sportsku prehranu  2011. godine objavilo je svoje stajalište u utjecaju učestalosti obroka na sastav tijela i zdravlje opće populacije i sportaša, a zaključci glase:

  • Čini se kako povećanje broja obroka u danu ne utječe na sastav tijela kod osoba koje žive sjedilačkim načinom života
  • Veći broj obroka tijekom dijetnog režima čuva mišićnu masu sportaša
  • Povećanje broja obroka u danu ne ubrzava metabolizam, ne potiče termogenezu i ne povećava energetsku potrošnju 
  • Češći obroci smanjuju osjećaj gladi i poboljšavaju kontrolu apetita
  • Češći obroci pozitivno utječu na različite parametre poput LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i inzulina

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Bolničko liječenje

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Intervencije

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]