Kako broj obroka u danu utječe na liniju i zdravlje

Količina i vrsta hrane koja se konzumira kao i sam broj obroka u danu uvelike ovisi o sociološkim i kulturalnim čimbenicima.

Nedavna istraživanja pokazuju da broj obroka u danu djelomično određuju i genetski čimbenici. Postoji hipoteza da više manjih obroka u danu može utjecati na brzinu metabolizma. Također, određena struja znanstvenika smatra da rjeđi, obilni obroci u danu mogu biti krivci za debljanje zbog povećane sinteze i pohrane masti koja slijedi nakon obroka.

Češći obroci ipak ne ubrzavaju metabolizam

Odgovor na pitanje kako učestalnost obroka utječe na tjelesnu masu valja potražiti među studijama. Iako su prve studije na tu temu objavljene čak prije 50 godina, još uvijek ne postoji siguran i konačan zaključak. Naime, postoje brojne opservacijske studije koje govore u prilog tezi da brojni manji obroci doprinose mršavljenju, no istovremeno mnogo je studija koje govore suprotno. Razlog dvosmislenosti opservacijskih studija leži u činjenici da se uz njihovo provođenje veže nekoliko čimbenika koji kompliciraju interpretaciju rezultata.

Jedan od glavnih problema u studijama toga tipa je što ispitanici u velikoj mjeri prijavljuju da su pojeli manje nego što zapravo jesu. Takva je pojava mogući izvor pogrešno donešenog zaključka da brojni manji obroci u danu imaju određene prednosti u usporedbi s rjeđim obilnim obrocima. Eksperimentalne studije koje su pratile gubitak tjelesne mase i promjene u količini masnog tkiva i mišićnoj masi također nisu zabilježile prednosti unosa više obroka u danu. Gubitak tjelesne mase bio je jednak kod skupina koje su na redukcijskoj dijeti unosile isti broj kalorija raspoređen bilo u jednom obroku pa sve do 9 obroka u danu. Jedina skupina kod koje je veći broj obroka u danu imao povoljan učinak bili su sportaši kod kojih su se učestaliji obroci pokazali korisnim za očuvanje mišićne mase.

Studije koje su mjerile termički efekt hrane (energija koja je potrebna za probavu hrane), bazalni metabolizam i ukupnu energetsku potrošnju nisu uspjele dokazati da ljudi konzumacijom češćih manjih obroka u danu troše više energije. Međutim, kod redukcijskih dijeta češći obroci su smanjivali osjećaj gladi što je svakako blagotvoran učinak kada je u pitanju mršavljenje.

Pozitivan utjecaj na krvne parametre zdravlja

Studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition bavila se istraživanjem utjecaja broja obroka na određene krvne parametre. Studija je bila podijeljena u 2 faze. U prvoj fazi su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili samo jedan obrok, nakon čega je uslijedila pauza od 11 tjedana. U drugoj fazi isti su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili tri obroka dnevno. Ispitanici nisu bili na redukcijskoj dijeti već su unosili količinu hrane koja je zadovoljavala njihove dnevne potrebe s ciljem zadržavanja početne tjelesne mase.

U fazi u kojoj su ispitanici unosili samo jedan obrok zabilježeno je značajno povišenje krvnog tlaka, LDL te ukupnog kolesterola u usporedbi s fazom od 3 obroka. Osim utjecaja na lipoproteine češći obroci imaju utjecaja i na razinu glukoze u krvi. Točnije, kada su ispitanici konzumirali 4 manja obroka u razmaku od 40 minuta, imali su nižu razinu glukoze i inzulina nego u situaciji kada su jednaku količinu hrane pojeli u jednom obroku. No valja naglasiti da do sada nije objavljen dovoljan broj studija kako bi se mogao donijeti konačan zaključak te da su do sada objavljene studije ispitivale samo kratkoročan učinak češćih obroka na krvne parametre te se ne zna ima li kakvih dugoročnih učinaka.

Zaključak

Iako možda raspodjela ukupnog dnevnog unosa hrane na više manjih obroka ne utječe direktno na metabolizam, a time i na uspješnost mršavljenja, ipak takva navika donosi određene prednosti. S obzirom da češći obroci smanjuju osjećaj gladi, poboljšavaju kontrolu apetita, potencijalno djeluju na razinu glukoze i inzulina, dugoročno ipak mogu doprinijeti vitkoj liniji. Međunarodno društvo za sportsku prehranu  2011. godine objavilo je svoje stajalište u utjecaju učestalosti obroka na sastav tijela i zdravlje opće populacije i sportaša, a zaključci glase:

  • Čini se kako povećanje broja obroka u danu ne utječe na sastav tijela kod osoba koje žive sjedilačkim načinom života
  • Veći broj obroka tijekom dijetnog režima čuva mišićnu masu sportaša
  • Povećanje broja obroka u danu ne ubrzava metabolizam, ne potiče termogenezu i ne povećava energetsku potrošnju 
  • Češći obroci smanjuju osjećaj gladi i poboljšavaju kontrolu apetita
  • Češći obroci pozitivno utječu na različite parametre poput LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i inzulina

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]