Kako mikrobiota štiti naš imunitet?

Trenutno je diljem svijeta u tijeku više kliničkih istraživanja koja nastoje istražiti korist primjene bakterioterapije u svrhu prevencije i suportivne terapije u oboljelih od COVID-19.

Još je Hipokrat govorio kako sve bolesti počinju u crijevima, a danas je dobro poznato da se glavnina stanica imunosnog sustava, čak 60%, nalazi u crijevima. Iz perspektive utjecaja na imunosni sustav čovjeka, mikroorganizmi se promatraju kao patogeni za domaćina čiji ih imunosni sustav prepoznaje i eliminira. Međutim, većina bakterija u crijevima su nepatogene i kohabitiraju s našim stanicama i drugim organizmima u simbiotskom odnosu. Iako imaju razne metaboličke učinke u našem tijelu, jedan od važnih učinaka probiotika je stimulacija imunosnog sustava, odnosno utjecaj na T-limfocite i makrofage, povećana proizvodnja sekretornog IgA, kao i proizvodnja protuupalnih citokina.
Mikrobiota i njezin domaćin imaju brojne međusobne odnose, a savršena ravnoteža mikrobiote i domaćina preduvjet je razvoja, sazrijevanja i adekvatne funkcije imunosnog sustava. Crijevni komensalni mikroorganizmi najčešće pomažu u metabolizmu nutrijenata i lijekova, preveniraju kolonizaciju patogenih mikroorganizama i štite funkciju crijevne barijere. Imunosni sustav ko-evoluirao je kako bi egzistirao u kolaborativnom odnosu sa zdravom mikrobiotom i istodobno štiti u obrani od invazivnih patogenih mikroorganizama. Klinička istraživanja donose brojne dokaze o pozitivnom učinku probiotika na gastrointestinalne infekcije, ali i infekcije respiratornog sustava, posebice u djece. Anti-infektivni učinci probiotika očituju se kroz četiri osnovna mehanizma djelovanja;

1) Stimulacija mukoznog obrambenog odgovora jačanjem crijevne barijere
2) Izravna inibicija nepoželjnih organizama uslijed sekrecije antimikrobnih peptida (AMP)
3) Inhibicija adhezije patogena
4) Poticanje razvoja i održanja urođenog i stečenog imunosnog sustava.

Poseban interes privlači i primjena probiotika kao adjuvansa uz cjepivo, poglavito protiv influence, budući da je recentni pregled kliničkih studija pokazao da probiotici povećavaju imunosni odgovor na cijepljenje protiv gripe. Ovaj učinak posebno je od interesa za osobe starije dobi, budući da se u toj populacijskoj skupini bilježi slabiji odgovor na cijepljenje (serokonverzija), u usporedbi s mlađom populacijom.

Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet. Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. Nadalje, vjeruje se da se, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije pokazano in vivo, probiotici natječu sa patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te na taj način spriječavaju kolonizaciju patogenih bakterijskih vrsta poput B. vulgatus, Clostridium difficile, Clostridium histolyticum, Listeria monocytogenes, Salmonella choleraesuis, Staphylococcus aureus i određenih vrsta E. Coli. Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija svrha je održavanje integriteta epitela, te posljedično zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima. Rezultati objavljenih studija ukazuju da bi probiotici mogli potaknuti „popravak“ oštećene crijevne barijere.
Crijevni imunološki sustav prepoznaje crijevne mikroorganizme uz pomoć specifičnih receptora, primjerice TLR receptora (eng. toll like receptors) koji pak prepozaju molekularne specifičnosti pojedinih bakterija, primjerice sastojke staničnih stijenki ili specifičnosti DNA (CpG-DNA). Aktivacija TLR-a pokreće kompleksne unutarstanične kaskade te modulira pro- i anti-inflamatornu ekspresiju citokina. Vrlo važan aspekt imunomodulacije probioticima uključuje regulaciju stvaranja pro- i anti-inflamatornih citokina direktnom interakcijom s imunostanicama.
Vrlo se često ističe povratna komunikacija ili os crijevo – mozak, kao i veza crijevo-mozak-koža, što afirmira povezanost brojnih procesa u udaljenim organima koji su uvjetovani sastavom crijevne mikrobiote. U vrijeme pandemije kad smo posebno okupirani svim strategijama prevencije respiratornih virusnih infekcija, posebnu pažnju privlači os crijevo – pluća. Mezenterijski limfni sustav put je između pluća i crijeva kojim intaktne bakterije, njihovi fragmenti ili metaboliti mogu prijeći crijevnu barijeru kako bi dospjeli u sistemski krvotok i utjecali na plućni imunosni odgovor. Crijevni metaboliti značajno utječu ne samo na lokalni imunitet crijeva, već i na druge organe putem limfnog i krvožilnog sustava. Primjerice, kratkolančane masne kiseline, dobivene poglavito bakterijskom fermentacijom prehrambenih vlakana, djeluju u plućima kao signal za ublažavanje upalnih i alergijskih reakcija. Miševi s nedostatkom receptora za kratkolančane masne kiseline pokazali su povećan stupanj upalnih reakcija u eksperimentalnim modelima astme. Humane stanice posjeduju antioksidativne obrambene sustave za zaštitu od reaktivnih vrsta kisika koje uzrokuju virusi. Međutim, virusne infekcije često inhibiraju takav odgovor, a znanstvenici vjeruju kako je to slučaj i kod zaraze virusom SARS-CoV-2.
Trenutno je diljem svijeta u tijeku više kliničkih istraživanja koja nastoje istražiti korist primjene bakterioterapije u svrhu prevencije i suportivne terapije u oboljelih od COVID-19. Poseban je interes usmjeren upravo na prevenciju širenja infekcije među zdravstvenim djelatnicima. Studija provedena u Italiji na oboljelima od COVID-19 pokazala je dobrobit primjene visokodozirane kombinacije 8 sojeva u smislu smanjenja gastrointestinalnih simptoma u oboljelih od COVID-19 tijekom ožujka i travnja. Nadalje, dokazan je i osam puta manji rizik manji rizik razvoja respiratornog zatajenja u bolesnika koji su uz osnovnu terapiju (hidroksiklorokin, tocilizumab) primali i suportivnu bakterioterapiju.
Uzmemo li u obzir sve spoznaje o važnosti sastava mikrobiote na imunosni sustav, izvjesno je da je primjena probiotika u svrhu prevencije disbioze dobra strategija za jačanje imunosnog sustava i prevenciju infektivnih bolesti koje nas posebno brinu od ulaska u eru „novog normalnog“.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Novorođenče

Probiotici, vitamin K i vitamin D za novorođenče i malo dojenče?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bakterije

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Mučnina

Smijem li uzimati probiotike ako uzimam ovu terapiju?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa