Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI

Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje tanji, a mišići gube svoj tonus.

RODNICA

Stijenka rodnice je blijeda loše prokrvljena i sastoji se od 3 do 4 sloja stanica. Bez estrogena se ne stvara površinski sloj, tako da nema stanica sa glikogenom, smanjuje se broj laktobacila te posljedično raste pH rodnice, koji je inače u preporučenom intervalu od 3,5 do 4,2. Kada se izgubi ta zaštitna stijenka rodnice ona postaje vrlo osjetljiva i podložna čestim i stalni upalama i ozljedama. Tako j opisan senilni kolpitis. Takva upala je vrlo tvrdokorna. Rodnica postaje kraća, nelastična, gubi nabore. Dolazi do suhoće rodnice. Posljedica atrofije je dispareunija (bolni snošaj) i svrbež rodnice te se smanjuje libido.

VULVA

Koža vulve se također mijenja zbog gubitka potkožne masti. Koža postaje tanja, atrofična, sjajna, te sklona upalama i ozljedama. Javlja se svrbež vulve.

MOKRAĆNI MJEHUR I MOKRAĆNA CIJEV

Dolazi do gubitka elastičnosti i kolagena, također se smanjuje vaskularizacija vrata mjehura i mokraćne cijevi. Dolazi do smetnji pri mokrenju kao što su inkontinencija mokraće, učestalo, hitno i bolno morenje te osjećaj pečenja pri mokrenju. Zabilježena je veća učestalost infekcija mokraćnog sustava.

DNO ZDJELICE

Zbog slabosti mišića zdjelice dolazi do prolapsa vagine, mjehura i rektuma.

U novije vrijeme koristi se naziv genitourinarni sindrom menopauze (GSM). Najmanje polovica žena koje uđu u menopauzu pokazuje znakove genitourinarnog sindroma menopauze. Suhoća vagine je prvi znak.

Osim menopauze vaginalnu atrofiju uzrokuju slijedeća stanja:

– smanjena funkcija jajnika zbog kemoterapije i zračenja

– lijekovi koji sadrže antiestrogenska svojstva , tamoksifen, medroksiprogesteron

– operativno uklanjanje jajnika

– imunološki poremećaji

– dojenje

– neke tablete za oralnu kontracepciju

– pušenje cigareta

SPOLNI ODNOSI

Studije pokazuju da žene koje imaju češće spolne odnose, imaju blaže simptome atrofije od onih koji nemaju spolne odnose. To je zato što seksualna stimulacija poveća dotok krvi u vaginu i čini tkivo elastičnijim.

Vaginalna flora, također je poznata kao vaginalni mikrobiom. Zajednički je pojam za kolonije bakterija koje žive u vagini. Zdrava, uravnotežena vaginalna flora nevjerojatno je važna za intimno zdravlje. Baš kao i crijeva, vagina je dom milijardama bakterija i drugih mikroorganizama; neke dobre, neke loše, a neke ‘neutralne’. 

Vrste bakterija koje se nalaze u vaginalnoj mikroflori razlikuju se od pojedinca do pojedinca, ali zdravi vaginalni mikrobiom većinom se sastoji od roda bakterija pod nazivom Lactobacillus. Zapravo, procjenjuje se da bi najmanje 95% prosječne vaginalne flore trebalo biti sastavljeno od bakterija iz roda Lactobacillus i to pretežno od sljedećih vrsta:

· Lactobacillus reuteri

· Lactobacillus rhamnosus

· Lactobacillus crispatus

· Lactobacillus gasseri 

· Lactobacillus iners 

· Lactobacillus jensenii

TERAPIJA

Osim oralne primjene estrogena (hormonsko nadomjesno liječenje) te transdermalnih (kožnih) naljepaka, postoji i lokalna primjena. U vaginu se estrogen aplicira u vidu krema i vaginaleta.

Primjena probiotika koji se uzimaju oralno te u obliku vaginaleta i vaginalnih krema. Postoji i terapija laserom.

Primjena malih doza estrogena i vaginalnih probiotika u menopauzi, vrlo je učinkovita u smanjenju simptoma menopauze uzrokovane GSM-om. Ta kombinacija pruža novi izbor u poboljšanju kvalitete života žena u menopauzi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Mokraćna cijev

Problemi s mokraćnom cijevi

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Bol u trbuhu

Bolovi u trbuhu

Bakterije

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]