Kako ubrzati probavu nakon obilnog obroka?

Većina ljudi nakon unosa obilnog obroka osjeća veliki umor. Popularno je vjerovanje kako je razlog pospanosti i umora nakon velikog obroka taj što se smanjuje dotok krvi u mozak.

Većina ljudi nakon unosa obilnog obroka osjeća veliki umor. Popularno je vjerovanje kako je razlog pospanosti i umora nakon velikog obroka taj što se smanjuje dotok krvi u mozak, a povećava u crijevima gdje je potrebniji. Točno je da je crijevu kod probave hrane potrebna veća količina krvi međutim, dodatna krv se preusmjerava iz kože i mišića udova. Mozak je zaštićen po pitanju dotoka krvi, a za osjećaj umora nakon obilnog obroka „krive“ su određene kemijske reakcije. Hrana koja obiluje ugljikohidratima i masnoćama kada dospije u naše tanko crijevo potakne različite reakcije u mozgu. Parasimpatički živčani sustav kazuje našem tijelu da uspori s radom i usmjeri rad na probavu, a ne na daljnju potragu za hranom. Također, u hipotalamusu se nalazi skupina stanica pod nazivom oreksin neuroni koja je vrlo osjetljiva na razinu glukoze u krvi koja naglo poraste nakon unosa obilnog obroka. Baš su te stanice zadužene za proizvodnju proteina oreksina koji je odgovoran za upravljanje stanjem budnosti. No osim oreksina, pospanost uzrokuje i inzulin. Što se više hrane unese potrebno je više inzulina čija razina utječe na razinu serotonina i melatonina. Pa tako inzulin povećava seratonin i melatonin koji nas mame nadrijemanje.

Šetnja ili popodnevno spavanje?

Drijemanje nakon obilnog obroka ipak nije mudro pogotovo ako nas muči usporena probava. Naime, njemački znanstvenici su otkrili kako kratka šetnja od samo 15 minuta može ubrzati probavu i regulirati razinu glukoze u krvi. S druge strane, popularni digestivi poput kave ili alkoholnog pića nemaju takvo djelovanje. Pozitivno djelovanje kratke šetnje nakon obroka pokazala je i studija objavljena u časopisu Diabetes Care koja je zabilježila značajno sniženje razine glukoze u krvi kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu i žive pretežno sjedilačkim načinom života. Šetnja u trajanju od 15 minuta nedugo nakon obilnog obroka djelovala je učinkovitije na sniženje razine glukoze u krvi od jutarnje šetnje u trajanju od 45 minuta. U šetnju ne treba ići čim smo završili s jelom već pričekati 15 do 20 minuta. A ako planiramo plivanje, tada treba pričekati i dulje jer plivanje nakon objeda povećava rizik od utapljanja.

Ometa li voda probavu?

Iako postoji vjerovanje da voda razrjeđuje probavne sokove i ometa normalan proces probave, voda zapravo ne predstavlja problem, već je dio rješenja. Naime, voda i druga tekućina pomaže u razgradnji hrane i apsorpciji nutrijenata. Također, omekšava stolicu i na taj način sprječava konstipaciju.

Voćem do bolje probave

U pravilu voće treba jesti najmanje 1 sat nakon velikog obroka, no određeno voće konzumirano nakon obroka može ubrzati probavu. Egzotično voće poput ananasa i papaje sadrže probavne enzime koji sudjeluju u razgradnji proteina i olakšavaju probavu. Bromelain iz ananasa i papain iz papaje su enzimi koji se mogu uzimati i u obliku dodatka prehrani i predstavljaju sigurnu pomoć probavi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]