Iako često shvaćena isključivo kao izvor kofeina za povećanje budnosti, kava je zapravo vrlo složeno piće koje u svojem sastavu sadrži stotine različitih supstanci.

Iako često shvaćena isključivo kao izvor kofeina za povećanje budnosti, kava je zapravo vrlo složeno piće koje u svojem sastavu sadrži stotine različitih supstanci. Budući da sadrži toliko različitih tvari, konzumacija kave može imati raznoliko djelovanje na zdravlje.

Utjecaj kave na bolesti srca i krvnih žila

Brojne epidemiološke studije su se bavile procjenom utjecaja kave na rizik od dijabetesa tip 2, bolesti srca i krvnih žila te različitih karcinoma. Određene studije su pokazale kako unos kave povisuje LDL kolesterol u krvi, a time i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za takav učinak najviše je optužena kava čija priprema za konzumaciju ne uključuje filtriranje, poput turske kave, jer takva kava sadrži najviše diterpena kafestola. Instant kava i filter kava zahvaljujući manjem sadržaju kafestola nisu pokazale utjecaj na podizanje kolesterola u krvi.
Osobe koje pate od hipertenzije često izbjegavaju kavu zbog straha da kava povisuje vrijednosti krvnog tlaka, no zapravo to i nije u potpunosti točno. Iako se pokazalo kako kofein značajno podiže krvni tlak osobama koje ne piju kavu redovito, one osobe koje imaju naviku svakodnevno piti kavu razviju djelomičnu otpornost na njeno djelovanje već nakon tjedan dana konzumacije. Također, istraživanja koja su uspoređivala utjecaj kave s kofeinom i kave bez kofeina, zabilježila su njihov slabiji utjecaj na krvni tlak nego što su to zabilježile studije koje su uspoređivale učinak kofeina i placebo kapsula. Ipak, unatoč razvijenoj otpornosti, kava zbog sadržaja kofeina blago podiže krvni tlak, stoga bi osobama koje pate od hipertenzije i imaju problema s kontrolom krvnog tlaka bilo korisnije prijeći na kavu bez kofeina.

Kava u prevenciji dijabetesa

Utjecaj kave na rizik za dijabetes do 2008. godine istražilo je ukupno 16 prospektivnih studija, a rezultati čak 13 studija ukazuju kako redovit unos kave u usporedbi sa nekonzumacijom kave snižava rizik za razvoj dijabetesa tip 2. Većina studija pokazala je kako se sa višim unosom kave rizik za razvoj dijabetesa smanjuje. Međutim, postoje studije u kojima je ispitanicima davan ili kofein ili kava s kofeinom, a zatim obrok koji obiluje glukozom. Kod tih je ispitanika zabilježeno smanjenje osjetljivosti na inzulin i porast glukoze u krvi koji je bio veći od očekivanog. Za sada ne postoji dovoljno dugoročnih podataka o utjecaju kave na glukozu u krvi pa se iz tog razloga osobama s dijabetesom preporuča zamjeniti kavu sa kofeinom sa kavom bez kofeina jer se pokazalo kako kava bez kofeina ostvaruje povoljan učinak na metabolizam glukoze.

Unos kave i rizik od karcinoma

Smatra se kako kava zbog iznimnog profila antioksidansa kojeg sadrži može imati povoljan učinak na prevenciju malignih bolesti. Pregledom studija najjača veza između unosa kave i smanjenja rizika od karcinoma je pronađena za rizik od karcinoma jetre, no postoje dokazi kako snižava rizik od karcinoma dojke, debelog crijeva, prostate, mozga, ali i usne šupljine i ždrijela.
Trenutni dokazi koje pružaju istraživanja govore kako unos kave pozitivno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava i smanjuje rizik od razvoja karcinoma. Određenom dijelu populacije, primjerice osobama koje pate od povišenog kolesterola, preporuča se izbjegavati visok unos nefiltrirane kave, dok se trudnicama savjetuje ne unositi više od 200 mg kofeina dnevno. Za zdravu populaciju vrijedi pravilo o umjerenosti, a to su 2 do 3 šalice kave dnevno.