Kolin – nove spoznaje o važnosti

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom te kronična stanja poput hipertenzije kasnije u životu. Otkriveno je kako povećan unos kolina prehranom utječe na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA osovina), koja kontrolira doslovno sve hormonske aktivnosti u organizmu. Pa tako utječe i na razinu kortizola koji predstavlja odgovor na stres te regulira metabolizam. Više kolina u majčinoj prehrani dovodi do manje koncentracije kortizola u fetusu. Ranija istraživanja su dovela u vezu ranu izloženost kortizolu i povećani rizik novorođenčadi za razvoj metaboličkih bolesti ili bolesti povezanih sa stresom kasnije u životu. Ovo je istraživanje pružilo još jedan dokaz zbog kojeg bi se uskoro, ženama koje žele zatrudnjeti i trudnicama, mogle početi davati preporuke o unosu kolina slične preporukama o unosu folne kiseline.

Uloga kolina u zdravlju

Iako je otkriven davne 1862. godine, tek je nakon više od jednog stoljeća prepoznat kao esencijalni nutrijent. Na temelju studija koje su zabilježile oštećenja jetre kod niskog unosa kolina prehranom, 1998. godine proglašen je esencijalnim nutrijentom. Kolin je potreban za funkcioniranje jetre i mozga, sudjeluje u metabolizmu lipida te igra važnu ulogu u sastavu stanične membrane i njenoj regeneraciji.

Najnovija istraživanja pokazuju kako je kolin važan za zdravlje ljudi tijekom cijelog životnog ciklusa počevši od razvoja mozga i leđne moždine kod fetusa. Poput folne kiseline, kolin je važno unositi i prije nego što majka sazna da je trudna kako ne bi došlo do oštećenja neuralne cijevi. Kod odraslih, povišeni unos kolina, poput folne kiseline, snižava razinu homocisteina u krvi koji se povezuje i s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, propadanja kognitivnih funkcija i prijeloma kostiju.

Kolin se često smatra jednim od vitamina B skupine. U hrani dolazi u dva oblika, kao slobodan vodotopivi spoj ili u obliku estera topivih u mastima poput fosfatidilkolina ili sfingomijelina. Iako organizam može proizvesti određenu količinu kolina, da bi se zadovoljile ukupne potrebe za tim nutrijentom, potrebno ga je unositi putem hrane. Kolin se može naći u raznim namirnicama, a jetra, jaja, govedina i svinjetina su najbogatiji izvori. Jedno jaje osigurava oko 125 mg kolina čime se zadovolji jedna trećina ukupnih dnevnih potreba. Ostali izvori su puretina, losos, pšenične klice, mlijeko, orašasti plodovi, mahunarke i određeno povrće. Kolinom su obogaćeni mnogi multi – vitaminsko mineralni dodaci prehrani, međutim, mnogi ga dodaci namijenjeni trudnicama ne sadrže.

Potrebe za kolinom

Zbog nedostatka potrebnih dokaza nije bilo moguće odrediti vrijednost preporučenog dnevnog unosa (RDA), nego je definiran adekvatan unos (AI). Adekvatan unos služi kao ciljana vrijednost za koju se smatra da neće rezultirati deficitom. Potrebe za kolinom trenutno za žene starije od 19 godina iznose 425 mg na dan te 450 mg za trudnice. Preporuke za dojilje i muškarce starije od 19 godina su jednake i iznose 550 mg.

Kada je definirana vrijednost adekvatnog unosa 1998. godine, smatralo se kako manje od 5 % populacije ima genske promjene koje mogu dovesti do povećanih potreba za kolinom. Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da značajan postotak populacije, čak 50 %, ima genske varijacije radi kojih imaju povećane potrebe za tim nutrijentom. Nekoliko je istraživanja pokazalo kako samo mali postotak stanovnika SAD-a unosi adekvatne količine kolina prehranom. Ta činjenica, zajedno sa činjenicom da 50 % stanovništva ima povećane potrebe uslijed genske varijacije ukazuje na potrebu za definiranjem preporučenog dnevnog unosa i uvođenjem strategija kojim bi se povećao unos kolina. Prvi korak je definiranje općenitih preporuka o unosu, a u budućnosti bi se te preporuke mogle kreirati individualno u ovisnosti o specifičnom genotipu čime bi se bavila nutrigenetika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]