Ljuto je zdravo?

Svu hranu koja kod konzumacije izaziva osjet “ljutog” teško je svesti pod zajednički nazivnik u smislu djelovanja na zdravlje.

Različite skupine namirnica posjeduju različite molekule i skupine biljnih kemikalija koje izazivaju takve senzacije prilikom konzumacije. Neke od poznatih fitokemikalija su primjerice kapsaicin iz paprike i feferona, alicin iz luka, alicin iz češnjaka. Nadalje, veliki bijeli mesnati korijen hrena bogat je biljnom kemikalijom po imenu sinigrin, hlapivom tvari s karakterističnom pikantnom aromom. Još je takvih primjera u biljnom svijetu, a djelovanje fitokemikalija na zdravlje vrlo je široko i različito, obično se govori o protuupalnim, antioksidacijskim, antimikrobnim i antimutagenim učincima.  

Receptori za ljutu hranu

David Julius i njegov tim sa Sveučilišta u Kaliforniji svojim su istraživanjima rasvijetlili neka od „gorućih“ pitanja kada je riječ o uživanju u ljutoj hrani. Važan napredak u shvaćanju ljudske fiziologije napravljen je još prije nekoliko desetljeća kada se proučavao utjecaj morfija na mozak te su otkriveni receptori za morfij i njegove derivate. Znanstvenici su pretpostavili da budući da posjedujemo takve receptore, vjerojatno i u tijelu postoje molekule analogne morfiju.

Pretpostavka je bila točna, uskoro su otkriveni endogeni opioidi, a zajedno s njima i regulatorni sustav kontrole boli. Također, otkriveno je da konzumacija ljute hrane aktivira molekularne mehanizme za bol. Temeljem tih spoznaja, David Julius i suradnici istražili su prirodu receptora kapsaicina – aktivne tvari porijeklom iz čili papričica i feferona odgovorne za ljuti okus ovoga povrća. Otkrili su da je ova tvar topljiva u mastima što objašnjava zašto žarenje u ustima ne možemo ugasiti čašom vode, ali si možemo pomoći žvakanjem korice kruha.

Objasnili su i zašto su ljubitelji ljutog toliko otporni na konzumaciju feferona i druge ljute hrane. Naime, kontinuiranim izlaganjem kapsaicinu dolazi do odumiranja stanica koje sadrže receptore za ovu molekulu.

Ljekovitost kapsaicina iz ljute paprike

Kapsaicin je specifična tvar i sastavni dio plodova roda Capsicum kojemu pripada paprika, a daje ljutinu plodovima. Prema količini kapsaicina, koja je obično obrnuto proporcionalna veličini ploda, provedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike. Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu spriječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva.

Iako je uvriježen stav da ljute papričice ili chilli nisu preporučljive kod dispepsije, istraživanja pokazuju drugačije. Aktivna tvar iz ljutih papričica – kapsaicin – ima zaštitno djelovanje na sluznicu želuca. Čini se da kapsaicin ne stimulira nego inhibira lučenje želučane kiseline te potiče dotok krvi u mukozno tkivo želuca. Ipak, čini se da akutno izlaganje većim koncentracijama kapsaicina i chillija može pogoršati abdominalnu bol i osjećaj pečenja kod bolesnika s dispepsijom. S druge strane, kontinuirani unos prirodnog chillija smanjuje tegobe gastritisa i refluksne bolesti, a slično pokazuju i epidemiološke studije budući da je učestalost ulkusa želuca značajno niža u populacijama koje konzumiraju veće količine chillija.

Kapsaicinom protiv suvišnih kilograma

Istraživanja novijeg datuma daju nam uvid u dodatne koristi kapsaicina na zdravlje pri čemu je osobito zanimljivo saznanje kako ovaj ljuti sastojak može biti koristan u borbi protiv suvišnih kilograma.

U istraživanju, objavljenom prije nekoliko godina u časopisu Physiology & Behavior, ispitivan je učinak jednog grama sušene i mljevene ljute paprike. Rezultati su pokazali kako unos ljute paprike povećava tjelesnu temperaturu i time energetsku potrošnju. Dodatno, otkriveno je i kako konzumacija crvene paprike utječe na smanjenje osjećaja gladi i želje za izrazito masnom, slanom i slatkom hranom, ali samo kod osoba koje nemaju naviku konzumirati crvenu papriku. Kod osoba koje redovito konzumiraju ljutu crvenu papriku, ona ne ostvaruje jednak učinak.

I ranijih su godina provođena istraživanja slične tematike, pa je tako tim japanskih znanstvenika proveo istraživanje o utjecaju unosa crvene paprike na ukupan unos masti. Došli su do interesantne spoznaje da crvena paprika, ukoliko se uključi u jelovnik, može „kočiti“ unos masti. Vjerojatno do ove pojave dolazi zbog upečatljivog okusa koji nosi crvena paprika te na taj način smanjuje potrebu za masti, a poznato je da upravo mast daje onaj jedinstveni puni okus jelima.

Zaključno, smatra se da začinjena hrana povećava potrošnju energije za probavu hrane i apsorpciju nutrijenata. Iako je ovo povećanje vrlo skromno, čini se da uključivanje ljutih papričica i feferona u prehranu može pridonijeti mršavljenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gastritis

Gastritis i intolerancija laktoze

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Prehrana

Seboroični dermatitis vlasišta

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]