Možemo li prehranom povećati „dobar“ HDL kolesterol?

Kada je riječ o povišenim razinama lipida i riziku od kardiovaskularnih bolesti, uvijek se veća pažnja posvećuje povišenoj razini „lošeg“ LDL kolesterola.

Ipak, brojne su studije pokazale kako je niska razina HDL-a neovisni čimbenik rizika za koronarnu bolest srca. Tako je Framingham Heart Study pokazala da je HDL potentniji čimbenik rizika za koronarnu bolest srca od LDL, ukupnog kolesterola ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U toj studiji, rizik od infarkta miokarda se povećavao za 25 % sa svakim sniženjem serumskog HDL za oko 5 mg/dL ispod prosječnih vrijednosti. Kada govorimo o optimalnim koncentracijama HDL-kolesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili 1.6 mmol/L smatraju se poželjnima i za muškarce i za žene.

Procjenjuje se da u općoj populaciji 35% muškaraca i 15% žena ima niske vrijednosti HDL, a među bolesnicima s koronarnom bolešću srca čak 63% ih ima niske razine. Uzroci niskih koncentracija HDL mogu biti: dijabetes tip II, metabolički sindrom, hipertrigliceridemija, sjedilački način života, pušenje, uzimanje određenih lijekova, genetski uzroci. Muškarci obično imaju niže vrijednosti, za razliku od žena kod kojih postoji pozitivan učinak ženskih spolnih hormona na HDL. Epidemiološke studije su pokazale da visoke koncentracije HDL (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni učinak od kardiovaskularnih bolesti kao što je ishemijski moždani udar te infarkt miokarda, a da s druge strane niske vrijednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L) povećavaju rizik od bolesti srca.

Način života i prehrana za dobar status HDL kolesterola
Nefarmakološkim načinima mogu se povećati razine HDL za 10-15%. To se primarno odnosi na prestanak pušenja, sniženje prekomjerne tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, te najvažnije –  promjenu prehrambenih navika.
Kada je riječ o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinku na HDL, jedna studija je istraživala utjecaj 12-mjesečnog programa vježbanja (biciklizam, trčanje, hodanje) kroz 4 dana u tjednu s postizanjem 60-80% maksimalne srčane frekvencije kod muškaraca s niskim vrijednostima HDL. Rezultati su pokazali da se prosječni HDL povećao 12 % kod muškaraca s normalnim vrijednostima te 6% kod onih s niskim vrijednostima HDL. Ipak, studije su pokazale kako tjelesna aktivnost nema takav zaštitni učinak na HDL u žena kao u muškaraca.
Značajna je i povezanost povećanog indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog serumskog HDL-a. Velika metaanaliza preko 70 studija je pokazala da za svakih 4,5 kg gubitka na tjelesnoj masi, serumski HDL se povećava za 2 mg/dL.

Kada se govori o masnim kiselinama i njihovom utjecaju na lipoproteine, poznato je da prehrana bogata trans masnim kiselinama povisuje LDL i snizuje HDL. S druge strane, populacije kod kojih postoji veliki unos omega-3 nezasićenih masnih kielina imaju nisku incidenciju srčanih bolesti. Dokazano je da čisti koncentrat ribljeg ulja u visokim dozama (više od 6 g na dan) može sniziti razine triglicerida u krvi i blago povisiti HDL.

Umjerena konzumacija alkohola povisuje razine HDL te smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti.. Konzumacija crvenog vina (oko 40 g alkohola dnevno u periodu od 2 tjedna) značajno povećava plazmatske vrijednosti HDL što pridonosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti

Pojedine studije su pokazale da prehrana s visokim glikemijskim indeksom povećava rizik od koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2. Takva prehrana snižava inzulinsku osjetljivost, što je kao i nizak HDL,  povezano s rizikom od koronarne bolesti srca.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog tila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a. Promjenom životnih, posebice prehrambenih navika, u smislu povećanog unosa namirnica bogatih omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, povećanim unosom vlakana putem voća, povrća i cjelovitih žitarica, izbjegavanjem hrane s visokim glikemijskim indeksom, te umjerenim unosom alkohola (posebice crvenog vina) dokazano je moguće povisiti vrijednosti HDL-kolesterola i time napraviti veliki korak prema zdravijem životu. Stoga je zdrava mediteranska dijeta s niskim glikemijskim indeksom najbolji izbor za postizanje poželjnih vrijednosti HDL-a u serumu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Bademi

Bademi i nesanica

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]