Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti.

Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) po jabuci, a kako je dan prolazio i ostali poznati okusi i mirisi postepeno su blijedili. Sljedećeg dana moji okusni pupoljci odlučili su minimalno raspoznavati temeljne okuse, a nos je u potpunosti dao otkaz. Počeo me pratiti osjećaj nemoći i panika. Hoće li se izgubljeni osjeti u potpunosti vratiti? Srećom, odgovor na ovo pitanje dobila sam već drugog dana od potpunog gubitka osjetila kada se osjet mirisa sramežljivo počeo vraćati. Kako su dani prolazili, polako se vratio i  potpuni osjet okusa, a mjesec dana nakon preboljenja COVID-19 mogu reći kako su se, u mojem slučaju, osjeti mirisa i okusa u potpunosti vratili.

Zašto dolazi do gubitka okusa i mirisa?

Istraživanja pokazuju kako je gubitak osjeta mirisa prijavilo oko 86% oboljelih od blažeg oblika bolesti COVID-19 (primjerice kod alfa i delta varijante virusa), a slični podaci zabilježeni su i za gubitak osjeta okusa. Budući da su okus i miris dva osjeta koja zajedno surađuju kao sastavni dio našeg kemoosjetilnog sustava, nije neobična pojava da istovremeno izgubimo oba osjetila.

Postavlja se pitanje zašto dolazi do gubitka osjeta okusa i mirisa nakon infekcije koronavirusom? Iako je točan uzrok ove pojave još uvijek nejasan, smatra se kako je za disfunkciju njuha najvjerojatnije odgovorno oštećenje stanica koje podupiru olfaktorne neurone, poznate kao sustentakularne stanice. Ove stanice obnavljaju se iz matičnih stanica, što objašnjava zašto se osjet mirisa u većini slučajeva vrlo brzo može oporaviti. Budući da su osjeti okusa i mirisa povezani, znanstvenici smatraju da je gubitak okusa posljedica gubitka mirisa.

„Brain fog” i gubitak mirisa – postoji li poveznica?

Osobe oboljele od COVID-19 bolesti nerijetko se žale na  specifičnu glavobolju te tzv. mentalnu maglu (engl. brain fog), odnosno pojavu kada naš mozak ne možemo natjerati da radi kako treba, a podrazumijeva simptome poput gubitka kratkoročnog pamćenja, oslabljene koncentracije i pažnje te poteškoća u obavljanju svakodnevnih radnih zadataka, kao i prisjećanju odgovarajućih riječi.

Znanstvenici su odlučili ispitati povezanost pojave mentalne magle, glavobolje i kognitivne funkcije kod osoba s trajnom disfunkcijom osjeta mirisa kao posljedice infekcije koronavirusom. U presječnu multicentričnu studiju čiji su rezultati krajem siječnja 2022. godine objavljeni u znanstvenom časopisu Brain Sciences bilo je uključeno 152 odraslih ispitanika s trajnom disfunkcijom njuha (dulje od šest mjeseci nakon infekcije). Rezultati su pokazali da su oni ispitanici koji su prijavili glavobolju i/ili pojavu mentalne magle, imali značajno veći rizik za potpuni i/ili djelomični gubitak osjeta njuha, u odnosu na sudionike koji nisu prijavili neurološke simptome. Također, dokazano je da u osoba koje imaju poteškoće s osjetom mirisa koje traju dulje od 6 mjeseci, kognitivna oštećenja i glavobolje bili su povezani s težim gubitkom mirisa. Ovu pojavu znanstvenici objašnjavaju sposobnošću virusa da uzrokuje difuznu upalu odgovornu za razvoj različitih neuroloških simptoma. Anatomski gledajući, upala mirisnih pupoljaka može se proširiti na frontalni režanj, točnije prefrontalni korteks, i za posljedicu imati odgodu u obradi pamćenja, što oboljeli percipiraju kao mentalnu maglu.

Kako si pomoći kod gubitka osjeta mirisa i mirisa?

Kada sagledamo cijelu sliku, gubitak okusa i mirisa na prvi pogled ne čini se toliko dramatičnim, u usporedbi s ozbiljnijim simptomima bolesti COVID-19, poput kratkog daha ili ekstremnog umora. Međutim, iznenadni gubitak ovih osjetila itekako može utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje te ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Osjet mirisa i okusa u najvećem broju slučajeva spontano se vraća dva do četiri tjedna od početka infekcije, no, nažalost, to nije uvijek u tako kod svih oboljelih. Naime, studije pokazuju kako se šest mjeseci nakon infekcije od gubitka njuha i okusa oporavi 95% oboljelih, dok 5% njih razvije trajni poremećaj osjeta okusa i mirisa.

Stručnjaci savjetuju da je za povratak izgubljenog osjeta mirisa s liječenjem potrebno započeti što prije, odnosno u razdoblju nekoliko tjedana od preboljenja infekcije. Naime, smatra se kako rano liječenje anosmije ima puno bolje rezultate, u usporedbi s kasnijim početkom liječenja. Još uvijek ne postoji specifični način liječenja dugotrajnog gubitka mirisa nakon infekcije koronavirusom. Međutim, obećavajuće rezultate u povratku mirisa pokazuju olfaktorni trening, korištenje oralnih i topikalnih steroida, vitamin A, cink te  uzimanje visokih doza omega – 3 masnih kiselina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Bol

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

COVID-19

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

COVID-19

Kada je potrebno dijete testirati na COVID 19?

S dolaskom hladnije sezone i početkom školske godine 2021./2022. u Hrvatskoj bilježimo očekivani porast oboljelih od COVIDa 19. Roditeljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji skrbe o djeci u interesu je smanjiti širenje virusa u dječjim kolektivima, kako bi se nastava i sve ostale dječje aktivnosti mogle neometano nastaviti. Postupanje s djecom koja su bila u […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]