Ortoreksija – kad „zdrava“ prehrana prestane biti zdrava

Uobičajeno je razmišljanje kako se pravilnom prehranom može pozitivno utjecati na ljudsko zdravlje i spriječiti pojavu nekih nezaraznih kroničnih bolesti.

Međutim, za neke ljude fokus na „zdravu“ prehranu može prerasti poremećaj prehrane poznat kao ortoreksija. Kao i kod drugih poremećaja prehrane, potrebna je intervencija od strane zdravstvenih stručnjaka kako bi se ovakav problem uspješno prevladao.

Što je ortoreksija?

Ortoreksija ili ortoreksija nervoza, je poremećaj prehrane koji obuhvaća nezdravu opsesiju „zdravom“ i pravilnom prehranom. Za razliku od ostalih poremećaja prehrane, osobe s ortoreksijom iznimno su usredotočene na kvalitetu hrane, a ne količinu, odnosno, primaran im cilj nije gubitak kilograma. Umjesto toga, oni imaju ekstremnu fiksaciju čistoćom njihove hrane, kao i opsesiju blagodatima zdrave prehrane. Medicinska zajednica polako počinje prepoznavati ortoreksiju kao problem, iako još službeno nije definirana kao poremećaj prehrane. Izraz „orthorexia“ po prvi je puta uveo liječnik Steven Bratman i to 1997., a izveden je iz grčke riječi “orthos”, a ima značenje “pravo”.

Što uzrokuje ortoreksiju?

Treba naglasiti kako postoji razlika između pojedinaca koji žele promijeniti način života i poboljšati svoje zdravlje mijenjajući svoju prehranu i onih kod kojih taj fokus može postati ekstremniji, odnosno koji razviju ortoreksiju.

Istraživanja o uzrocima ortoreksije je malo, ali opsesivno-kompulzivne tendencije i povijest poremećaja prehrane prepoznati su kao faktori rizika. Ostali faktori rizika uključuju sklonost perfekcionizmu, anksioznost ili potrebu za kontrolom. Pokazalo se kako se kod osoba određenih profesija, kao što su zdravstveni radnici, operni pjevači, baletni plesači, glazbenici simfonijskog orkestra i sportaši, ovaj poremećaj češće pojavljuje, nego u prosječne populacije. Rizik također može ovisiti o dobi, spolu, razini obrazovanja i socioekonomskom statusu, ali potrebno je provesti više istraživanja prije nego što se donesu konačni zaključci.

U nekim slučajevima može biti teško odrediti razliku između ortoreksije i opće brige o zdravoj prehrani. Također, budući da ne postoje univerzalno dogovoreni dijagnostički kriteriji, teško je odrediti točnu dijagnozu.

Problemi s kojima se susreću

Pojedinci s ortoreksijom ni u jednom trenutku ne vole gubiti kontrolu kada je u pitanju hrana. Prateći rigorozne obrasce prehrane mogu učiniti svakodnevne situacije itekako kompliciranima i zahtjevnima. Sudjelovanje u normalnim društvenim aktivnostima u kojima je hrana fokus, poput  objedovanja u društvu i izvan kuće nimalo im nisu jednostavna. Uz to, nametljiva razmišljanja vezana uz hranu i sklonost da se njihove prehrambene navike smatraju superiornijima mogu dodatno zakomplicirati društvene interakcije. Sve to može dovesti do socijalne izolacije, koja je kako se čini, uobičajena među ljudima koji imaju ortoreksiju.

Ukoliko im se poremete planovi i navike vezane uz hranu i objedovanje, pojedinci s ortoreksijom često doživljavaju intenzivnu frustraciju. Kršenje nametnutih prehrambenih pravila može uzrokovati osjećaj krivnje, predbacivanja samima sebi, prisiljavanja na čišćenje organizma ili post. Puno vremena troše na čitanje prehrambenih deklaracija, provjeravanje je li hrana dovoljno „čista“, na otkrivanje podrijetla namirnica i moguće kontaminacije istih. To može uključivati​​ zabrinutosti zbog izloženosti pesticidima, mliječnih proizvoda s dodatkom hormona, umjetnih aroma ili konzervansa. Slobodno vrijeme provode tako da istražuju, raspoređuju, važu ili mjere hranu te planiraju buduće obroke. Nedavna istraživanja pokazuju da je ta neprekidna zaokupljenost hranom i zdravljem povezana sa slabijom radnom memorijom. Oni koji imaju ortoreksiju manje su uspješni u obavljanju zadataka koji zahtijevaju fleksibilno rješavanje problema.

Negativni učinci ortoreksije na zdravlje

Iako su studije o ortoreksiji ograničene, postoji značajan rizik za pojavu zdravstvenih komplikacija koje se javljaju i u drugih poremećaja prehrane. Neki od njih su nedostatak esencijalnih hranjivih tvari uzrokovanog restrikcijom namirnica što može rezultirati neuhranjenošću, anemijom ili poremećajima u radu srca. Dodatni zdravstveni problemi mogu uključivati ​​probavne smetnje, neravnotežu elektrolita i hormona te narušeno zdravlje kostiju.

Kako pobijediti ortoreksiju

Posljedice ortoreksije mogu biti ozbiljne kao i one drugih poremećaja prehrane. Ako se ne liječe, mogu dovesti do velikog broja zdravstvenih komplikacija. Prvi korak u prevladavanju ortoreksije je prepoznavanje njene prisutnosti. To može biti izazovno, jer pojedinci koji imaju ovaj poremećaj često to ne prepoznaju te ne uviđaju negativan utjecaj takvoga ponašanja na svoje zdravlje i na vlastiti društveni život. Nakon što je problem prepoznat, preporučuje se potražiti pomoć multidisciplinarnog tima zdravstvenih stručnjaka, poput onog koji uključuje liječnika, psihologa i dijetetičara. Uobičajeni postupci liječenja uključuju prevenciju izlaganja potencijalnim okidačima, promjene u obrascima ponašanja, kognitivno restrukturiranje i različite oblike treninga opuštanja. Konačno, edukacija o znanstveno valjanim podacima o prehrani također može pomoći osobama s ortoreksijom da preispitaju svoja vjerovanja o pojedinim namirnicama i hrani.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Anovulacija

Proteini sirutke korisni za žene s PCOS

Sindrom policističnih jajnika zahvaća između 6 i 9% žena reproduktivne dobi diljem svijeta, a obilježavaju ga metabolička disfunkcija, hormonski disbalans, pojačana dlakavost, kronična anovulacija, ciste na jajnicima i neplodnost. Također, pojavljuju se i inzulinska rezistencija, poremećaj tolerancije glukoze kao i hiperinzulinemija. Uz pretilost navedena stanja povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa […]

Nutricionističko savjeto

Prehrana i raspoloženje

Detox

Neredovita stolica i detox

Alergije

Krije li se ključ prevencije dječjih alergija u zdravome mikrobiomu?

Posljednjih desetljeća bilježimo porast broja alergijskih bolesti, a posebno među djecom. U nekim dijelovima svijeta, s alergijom se bori od 20 do 30% djece, dok je u Hrvatskoj prevalencija alergijskih bolesti u dječjoj dobi oko 10-15%. Zašto nam je važno održavati zdravlje mikrobioma? Znanstvena istraživanja su potvrdila da zdrav mikrobiom ima važnu ulogu u održavanju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]