Osvrt na nova istraživanja o omega – 3 masnim kiselinama

U 2013. godini francuski kardiolog Michel de Lorgeril je u časopisu BMC Medicine objavio mišljenje u kojem se osvrnuo na rezultate novih studija koje su se bavile proučavanjem utjecaja Omega – 3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvnih žila.

U 2013. godini francuski kardiolog Michel de Lorgeril je u časopisu BMC Medicine objavio mišljenje u kojem se osvrnuo na rezultate novih studija koje su se bavile proučavanjem utjecaja omega – 3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvnih žila. Michel de Lorgeril je poznati znanstvenik koji je prvi ponudio objašnjenje za francuski paradoks – smanjenu učestalost kardiovaskularnih bolesti u Francuza unatoč uživanju u hrani i piću.

Neočekivani rezultati studija nakon 2005. godine

Analizirajući studije koje su se bavile ispitivanjem učinkovitosti omega – 3 masnih kiselina, autor je zaključio kako studije objavljene nakon 2005. godine pokazuju suprotne rezultate od očekivanih. Naime, do 2005. godine mnoge su studije pružile jasne dokaze o učinkovitosti unosa omega – 3 masnih kiselina u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti. Tu su činjenicu potkrijepile metaanalize prospektivnih i kliničkih studija što je dovelo do zaključka da unos od 250 mg dnevno EPA + DHA smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila (CVD) za 36 %. Posljedično tome predloženo je da se omega – 3 indeks uzme kao pretkazatelj komplikacija CVD. Omega – 3 indeks pokazatelj je raspoloživosti omega – 3 masnih kiselina o čemu ovisi ugradnja u ciljna tkiva, a predstavlja sadržaj blagotvornih EPA i DHA masnih kiselina u crvenim krvnim zrncima izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Ovaj koncept nam kazuje da koristi od unosa omega – 3 masnih kiselina u zaštiti od CVD imaju osobe s niskim omega – 3 indeksom, ali ne i one osobe koje zbog nekih drugih razloga imaju povišen rizik od CVD primjerice zbog pušenja, što znači da su omege nutrijent i nemaju svojstva lijeka. Suprotno očekivanjima, studije objavljene nakon 2005. ne pokazuju da omege ostvaruju zaštitni učinak. Razlozi ovakvog ishoda mogu se objasniti da se populacija koja se testira promijenila – odnosno promijenio se njihov omega -3 status i sada je viši nego ranije. Također, upotreba lijekova statina danas je vrlo raširena, dok je u ranije objavljenim kliničkim istraživanjima terapija statinima bila rijetkost. S druge strane, najnovije epidemiološke studije o utjecaju unosa omega – 3 masnih kiselina i dalje nam pokazuju kako omege ostvaruju zaštitan učinak, odnosno unos omega – 3 masnih kiselina je u negativnoj korelaciji s rizikom od CVD.

 Podjela novijih kliničkih studija

Pomno analizirajući novije kliničke studije može se zaključiti kako one obiluju manjkavostima. Primjerice, studija DART-2 iz 2003. ima velike greške u dizajnu: prekinuta je nakon 1 godine, nema pravu kontrolnu skupinu, nema placeba i nije slijepa. Također, često citirana studija iz 2008. godine Wilhelm et al. je izuzetno kratka i u njoj je sudjelovao mali broj ispitanika. Prema mišljenju kardiologa de Lorgerila studije bi trebalo podijeliti na one prije i poslije sistemske upotrebe statina. U vremenu prije statina objavljene su tri velike studije DART i GISSI te Lyon Heart Study koje su zabilježile značajno blagotvorno djelovanje omega.  

Kako statini utječu na omege i obratno?

Studija GISSI-HF objavljena 2008. je proučavala utjecaj omega – 3 neovisno o utjecaju statina i objavila kako ni jedna ni druga terapija nemaju utjecaja. Iz toga se može zaključiti kako postoji mogućnost da se statini i omege recipročno inhibiraju. Postoji teorija kako statini pružaju jaku zaštitu od kardiovaskularnih incidenata te da zbog toga omege ne pokazuju blagotvoran učinak. No tu teoriju pobila je studija iz 2007. godine (Corona grupa) koja je uspoređivala utjecaj statina sa placebom bez unosa omega i statini opet nisu imali učinka na smanjenje rizika od kardiovaskularnih incidenata.  2007. godine uveden je New Clinical Trial Regulation koji je postrožio uvjete izrade kliničkih studija i zanimljivo je da nakon uvođenja novih pravila izvođenja, studije koje su proučavale učinkovitost statina (rosuvastatin) u sprječavanju kardiovaskularnih incidenata ne idu statinima u prilog.

Predloženo je nekoliko mehanizama na koji način statini i omege ulaze u interakcije, a jedan od njih je utjecaj statina na povišenje arahidonske kiseline, omega – 6 masne kiseline koja se s omega – 3 masnim kiselinama natječe u organizmu, a visok udio omega – 6 djeluje nepovoljno na zdravlje srca i krvnih žila.

Zaključak

Kod osoba koje unose statine, unos omega – 3 masnih kiselina u obliku dodataka prehrani nema učinka, stoga po svemu sudeći statini bi mogli biti odgovorni za nedostatak dokaza za blagotvorno djelovanje omega – 3 masnih kiselina. Danas osobe imaju bolji status omega – 3 masnih kiselina, unose više ribe u prehrani što se odražava i u istraživanjima koja ne potvrđuju blagotvorno djelovanje dodatnog unosa omega – 3 masnih kiselina. Smatra se kako bi se omega – 3 masne kiseline trebale preporučiti svim osobama koje boluju od bolesti srca i krvnih žila jer se na taj način može nadoknaditi potencijalni deficit tih važnih masnih kiselina i time smanjiti rizik od kardiovaskularnih incidenata dok osobe u riziku ne promijene životne navike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]