Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se i dalje koristi za aromatiziranje jela, a posebice ga volimo poslužiti uz delicije uskršnjeg stola. Hren se tradicionalno koristi i za ubrzanje fermentacije povrća poput kupusa pa se može pronaći i u sklopu zimnica. Osim korijena i list hrena može se konzumirati primjerice kao salata.

Nutritivne vrijednosti

Hren je niskokaloričan i u jednoj žlici osigurava 7 kalorija, manje od 1 grama proteina i manje od 1 grama masti. U jednoj žlici ribanog hrena nalazi se 0,5 g vlakana i cijeli spektar nutrijenata uključujući kalcij, kalij magnezij, folat i vitamin C. Karakterističan miris i okus hren duguje udjelu spojeva glukozinolata posebice spoja naziva sinigrin. Prije rezanja nožem hren nema izražen miris, međutim, tijekom rezanja dolazi do reakcije između glukozinolata i enzima mirozinaze pri čemu nastaju sekundarni spojevi koji hrenu daju karakterističan miris i okus (izotiocijanati). Narezani hren stajanjem brzo gubi svoja okusna svojstva dok boja postaje sve tamnija. Kvaliteta hrena može se očuvati držanjem hrena u hladnjaku i miješanjem s mastima poput vrhnja.

Spojevi iz hrena koji nas brane od bolesti

Spojevi koji nastaju reakcijom između glukozinolata i enzima mirozinaze izrazito su korisni za naše zdravlje i imaju mnoga korisna djelovanja u organizmu, uključujući i antikarcinogena svojstva. Otkrivena je značajna povezanost između unosa biljaka iz porodice kupusnjača i nižeg rizika od karcinoma gušterače, pluća, želuca, prostate i karcinoma dojke. Hren je izazito bogat glukozinolatima i sadrži čak 10 puta veću količinu ovih korisnih spojeva od brokule. Postoje dokazi da glukozinolati mogu inhibirati rast mikroorganizama zbog čega se u nekim europskim zemljama pripravci s hrenom preporučuju za liječenje nekompliciranih upala mokraćnih puteva, kao i za liječenje respiratornih infekcija. Kod prehlade tradicionalno se konzumira oko 20 g svježeg korijena hrena dnevno.

Kome se hren ne preporučuje?

Osobe koje imaju gastrointestinalne tegobe poput ulkusa, probavnih smetnji i upalnih bolesti crijeva trebale bi izbjegavati unos hrena, kao i osobe s bolestima bubrega. Hren u većim količinama se ne preporučuje djeci kao ni trudnicama jer može prekomjerno nadražiti sluznicu crijeva i mukozne membrane kod kontakta s kožom i udisanja. S hrenom trebaju biti oprezne i osobe s bolestima štitnjače jer spojevi iz hrena mogu suprimirati rad štitnjače.

Korist hrena koja nadilazi njegove nutritivne dosege

Uz mirozinazu, hren se može pohvaliti i udjelom još jednog korisnog enzima, a radi se o hrenovoj peroksidazi. Peroksidaza se pokazala iznimno korisnom u industriji za pročišćavanje voda i laboratorijskom radu jer se koristi prilikom kontrole odnosno za testove kontrole glukoze i kolesterola u krvi. Također, valja spomenuti i utjecaj hrenove peroksidaze na bisfenol A. Naime, bisfenol A je molekula donor vodika te je poznata kao endokrini disruptor, oponašajući aktivnost estrogena u tijelu što može dovesti do negativnih posljedica na zdravstveno stanje. Utvrđeno je kako se aktivnost bisfenola A može smanjiti enzimskom oksidacijom bisfenola A uz pomoć hrenove peroksidaze.

Jesu li hren i wasabi botanička braća?

Wasabi i hren imaju sličnu pikantnu aromu zbog koje često dolazi do zabune, no nisu iz iste biljne porodice. Pravi wasabi, koji se poslužuje uz sushi i druga japanska jela, latinskog je naziva Wasabia japonica, zelene je boje i zemljanog okusa. S obzirom da je cijena hrena niža od cijene wasabija, često se pasta od hrena miješa zelenom jestivom bojom i poslužuje kao zamjena za originalni wasabi.

Literatura:

  • Agneta, R., Möllers, C. & Rivelli, A.R. Horseradish (Armoracia rusticana), a neglected medical and condiment species with a relevant glucosinolate profile: a review. Genet Resour Crop Evol 60, 1923–1943 (2013).
  • Sakuyama H, Endo Y, Fujimoto K, Hatana Y. Oxidative degradation of alkylphenols by horseradish peroxidase. J Biosci Bioeng. 2003;96(3):227-31. PMID: 16233514.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]