Predstavljaju li kasnovečernji obroci prijetnju liniji

Teorije o postizanju ili održanju idealne tjelesne mase su uvijek popularne. U vječitoj potrazi za idealnim proporcijama mnogo je duboko ukorijenjenih zabluda, ali i neospornih činjenica.

Jedna od svevremenskih tema rasprava je i vjerovanje da kasni obroci dovode do gomilanja suvišnih kilograma. No, ova teza nije samo popularna među običnim ljudima, već i nepresušni izvor zanimanja i istraživanja znastvene zajednice.

Riječ znanosti
„Vitka linija nije samo rezultat onoga što jedete, već i vremena kada jedete“.  Barem tako tvrde autori nedavno objavljene studije u stručnom časopisu Obesity koja je poljulala mnoge stavove. Znanstvenici su, naime, testiranjima na miševima utvrdili kako unos hrane u neuobičajno doba dana (kasnovečerenji obroci) udvostručuje tempo povećanja tjelesne mase u usporedbi s ranim večerama i to bez obzira na količinu konzumirane hrane i tjelesnu aktivnost. Autori studije rezultate objašnjavaju tzv. „unutarnjim satom“ kojeg posjeduje svatko od nas i koji određuje vrijeme buđenja i spavanja, a na isti način rukovodi i metabolizmom. Drugim riječima, jedenjem u „krivo vrijeme“ metabolizam će poticati pohranjivanje energije umjesto potrošnje i obrnuto.

Teorija o „unutrašnjem satu“ ima mnogo poklonika, ali i živućih dokaza koji ju osporavaju. Dobar primjer su stanovnici Španjolske u čijoj su kulturi kasne večere pravilo, međutim stopa pretilosti nije ništa viša negoli u zemljama gdje se ranije večera. Odličan primjer pružaju i muslimani tijekom Ramazana kada poste od izlaska do zalaska sunca da bi gladovanje nadoknadili tijekom noći. Studija provedena na Hashemite Universityju u Jordanu pokazala je da žene tijekom Ramazana čak gube na tjelesnoj masi, opovrgavajući time teoriju „unutrašnjeg sata“.

U prilog tome govori i studija provedena  na rhesus majmunima, koji se inače smatraju odličnim modelom za proučavanje debljine na primatima. Rezultati studije pokazali su da večernji obroci ne potiču debljanje ništa više od obroka tijekom dana.

Konačna presuda

Znanstvenici sa University at Al Paso u Teksasu su proučavali prehrambene navike 867 ispitanika. Pokazalo se da, u pravilu, osobe koje više jedu ujutro sveukupno unose manje kalorija u usporedbi sa osobama koje više jedu u drugoj polovici dana te posljedično unose i više hrane. I u tome leži ključ! Tipično, osobe koje jedu kasno ne preskaču večeru već grickaju razne grickalice i junk food uz televiziju nakupljajući suvišne kalorije i kilograme.

Dakle, važna je ukupna količina i vrsta hrane koja se jede, a ne vrijeme kada se jede. Tajna kontroliranja tjelesne mase se uvijek svodi na isto: ako se unosi više kalorija nego što se potroši, kilogrami se gomilaju. Stoga je za vitku liniju najpametnije planiranje večernjih obroka temeljiti u skladu s cjelodnevnom prehranom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Dijete ima 6 mjeseci, 70 cm i 10 kg – dobiva li previše na težini?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Dijeta

Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Dijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati […]

Hrana

Što kada u stolici pronađemo ostatke hrane?

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]