Predstavljaju li kasnovečernji obroci prijetnju liniji

Teorije o postizanju ili održanju idealne tjelesne mase su uvijek popularne. U vječitoj potrazi za idealnim proporcijama mnogo je duboko ukorijenjenih zabluda, ali i neospornih činjenica.

Jedna od svevremenskih tema rasprava je i vjerovanje da kasni obroci dovode do gomilanja suvišnih kilograma. No, ova teza nije samo popularna među običnim ljudima, već i nepresušni izvor zanimanja i istraživanja znastvene zajednice.

Riječ znanosti
„Vitka linija nije samo rezultat onoga što jedete, već i vremena kada jedete“.  Barem tako tvrde autori nedavno objavljene studije u stručnom časopisu Obesity koja je poljulala mnoge stavove. Znanstvenici su, naime, testiranjima na miševima utvrdili kako unos hrane u neuobičajno doba dana (kasnovečerenji obroci) udvostručuje tempo povećanja tjelesne mase u usporedbi s ranim večerama i to bez obzira na količinu konzumirane hrane i tjelesnu aktivnost. Autori studije rezultate objašnjavaju tzv. „unutarnjim satom“ kojeg posjeduje svatko od nas i koji određuje vrijeme buđenja i spavanja, a na isti način rukovodi i metabolizmom. Drugim riječima, jedenjem u „krivo vrijeme“ metabolizam će poticati pohranjivanje energije umjesto potrošnje i obrnuto.

Teorija o „unutrašnjem satu“ ima mnogo poklonika, ali i živućih dokaza koji ju osporavaju. Dobar primjer su stanovnici Španjolske u čijoj su kulturi kasne večere pravilo, međutim stopa pretilosti nije ništa viša negoli u zemljama gdje se ranije večera. Odličan primjer pružaju i muslimani tijekom Ramazana kada poste od izlaska do zalaska sunca da bi gladovanje nadoknadili tijekom noći. Studija provedena na Hashemite Universityju u Jordanu pokazala je da žene tijekom Ramazana čak gube na tjelesnoj masi, opovrgavajući time teoriju „unutrašnjeg sata“.

U prilog tome govori i studija provedena  na rhesus majmunima, koji se inače smatraju odličnim modelom za proučavanje debljine na primatima. Rezultati studije pokazali su da večernji obroci ne potiču debljanje ništa više od obroka tijekom dana.

Konačna presuda

Znanstvenici sa University at Al Paso u Teksasu su proučavali prehrambene navike 867 ispitanika. Pokazalo se da, u pravilu, osobe koje više jedu ujutro sveukupno unose manje kalorija u usporedbi sa osobama koje više jedu u drugoj polovici dana te posljedično unose i više hrane. I u tome leži ključ! Tipično, osobe koje jedu kasno ne preskaču večeru već grickaju razne grickalice i junk food uz televiziju nakupljajući suvišne kalorije i kilograme.

Dakle, važna je ukupna količina i vrsta hrane koja se jede, a ne vrijeme kada se jede. Tajna kontroliranja tjelesne mase se uvijek svodi na isto: ako se unosi više kalorija nego što se potroši, kilogrami se gomilaju. Stoga je za vitku liniju najpametnije planiranje večernjih obroka temeljiti u skladu s cjelodnevnom prehranom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijeta

Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Dijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati […]

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Endokrinolog

Stres, mršavljenje i poremećeni menstrualni ciklus – molim savjet

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Hrana

5 koraka za bolju sigurnost hrane

Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako […]

gađenje prema hrani

Imam želju jesti hranu, ali mi se gadi i bude mi muka. Što da poduzmem po tom pitanju?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Inzulinska rezistencija

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Nutricionizam

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]